Banija je karlovačko naselje na lijevoj obali Kupe i gradska četvrt koja je do 22. prosincaKruhek, Milan. Karlovac : utvrde, granice i ljudi, Matica hrvatska, Ogranak u Karlovcu, Karlovac, 1995., str. 13. 1902.Miholović, Katica (ur.) Četrdeset godina Državnog arhiva u Karlovcu, Državni arhiv, Karlovac, 2000., str. 77., bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Današnja Banija kao naselje grada Karlovca ima poduzetničku zonu Banija – Ilovac III, osnovnu školu, dječji vrtić, ljekarnu, benzinsku postaju i praonicu, te Taekwondo klub 'Banija'. Prema podatcima Turističke zajednice Karlovačke županije, Banija se kao naselje spominje već u 14. stoljeću,Službeno mrežno mjesto. Turistička zajednica grada Karlovca : O gradu. (zadnji put učitano 2009-06-17) iako neki dokumenti, koji su preživjeli bremenitu povijest, spominju 1697. godine ovo naselje po prvi puta.Radovinović, Radovan. Banija : postanak, razvoj i spajanje s Karlovcem : (u povodu 300 godina postanka naselja) u: Cvitanović, Vladimir (gl. ur.) Svjetlo : časopis za kulturu, umjetnost i društvena zbivanja, 1997., sv. 4/5 ; str. 52-78. Nekoć je naselje imalo vlastitu željezničku postaju;Mihalić, Stjepan. Ćaskanja u suton : Feljtoni, Ogranak Matice hrvatske u Karlovcu, Karlovac, 1969., str. 59. – 60. danas su i najudaljeniji dijelovi naselja udaljeni od željezničke postaje do 1 km. Svakoga 23. lipnja stanovnici susjedne Gaze (Gažani) i stanovnici Banije natječu se u gradnji ivanjskih krjesova i vatrometu, svaki na svojoj obali Kupe.Bousfield, Jonathan. Croatia, 2. izdanje, Rough Guides, 2003., stranica 139. () Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću.Krapek, Hinko. Grad Karlovac i njegova okolica, Tiskara D. Hauptfelda, Karlovac, 1889., str. 9-10., Stanovnici su Banijanci, a stanovnice Banijanke.Opačić, Nives. Iza riječi: prtinom i cijelcem, Matica hrvatska, Zagreb, 2005., str. 231.,
Gradska četvrt Banija U gradskoj četvrti ovoga naselja živi 3818 stanovnika i 3463 birača. Sjedište gradske četvrti je u Ulici Dr. Ante Starčevića br. 20 a predsjednik gradske četvrti je Damir Tuškan.Službeno mrežno mjesto. Grad Karlovac – Gradske četvrti i mjesni odbori (zadnji put učitano 2009-06-17)
Upravna općina Banija Upravna općina Banija bila je načinjena od nekoliko poreznih općina. Na Baniji su u razdoblju od 1880. do 1910. bile 422 kuće, s prosječno 8 stanovnika u jednoj kući.Vrbetić, Marija; Szabo, Agneza; Lipovšćak, Zdravko (fotografije) : Karlovac na razmeđu stoljeća : 1880–1914, Školska knjiga, Zagreb, 1989., str. 8., Odlukom Gradskoga magistrata (22. prosinca 1902.) gradu Karlovcu su pridružene općine Banija i Švarča, te stvarno pripojene tijekom 1903. godine.Vrbetić, ibid., str. 58. Ujedinjenjem općina Banija i Švarča i njihovih zaselaka s općinom Karlovac, prevelik je teret pao na Karlovac da bi bio u stanju voditi potrebnu brigu o svim pridruženim općinama i njihovim specifičnim problemima.Vrbetić, ibid., str. 16. Banija i Rakovac, pogotovo nakon sjedinjenja s Karlovcem, dobivaju urbani karakter.Vrbetić, ibid., str. 108. Po stanju 31. svibnja 1895. Banija je kao središte upravne obćine imala 88 kuća i 1.078 žitelja.Kr. zemaljski statistički ured u Zagrebu. Političko i sudbeno razdieljenje Kralj. Hrvatske i Slavonije. Repertorij prebivališta po stanju od 31. svibnja 1895., Kr. Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljska vlada, Zagreb, 1895. Cjelokupna općina imala je 1880. 2.887 žitelja, 1890. – 3.191, a 1900. 3.595 žitelja.
Nacionalni sastav karlovačke općine Banija u 1910. godiniRadić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 243. Hrvata Madžara Slovenaca Čeha Slovaka Nijemaca – 3.211 94 152 15 1 77
Industrijska četvrt Poslije Prvog svjetskog rata, Karlovac se počinje industrijski razvijati, Banija tada dobiva ulogu industrijske četvrti. Od gospodarskih subjekata postojala je »Zagorka«, tvornica cementnoga crijepa.
Osnovna škola Godine 1858. imala je općina Banija lijepi prihod od vinotočja i župnik Ivan Mašek ishodi, da je općina Banija odredila za gradnju nove škole 6666 forinti.Strohal, Rudolf. Grad Karlovac opisan i orisan, vlast. nakl. (Tisak M. Fogine), Karlovac, 1906., stranica 86. Gradnja škole započela je odmah i bila dovršena 1859. Otvorena je đacima u jesen iste godine, a prvim učiteljem bio je Aleksander Ribarić. To je bila prva osnovna škola izgrađena u današnjem naselju, a najstariji dokumenti o njezinu radu potječu iz 1894. Današnja Osnovna škola Banija u Karlovcu nalazi se na lijevoj obali Kupe, gotovo u središtu grada. Na sjevernoj strani je maleni voćnjak koji je sađen 1993. godine. Nova škola je izgrađena 1961. godine zajedno sa športskom dvoranom. U sklopu škole su i područne škole Donje Mekušje i Hrnetić koje spadaju u spomenike kulture.
Društva Obrtna velika zadruga u obćini Baniji, od 1876.Pleše, Slavica. Pravila društava : 1845. – 1945. : tematski vodič, Hrvatski državni arhiv, Zagreb, 2000. Vojno veteransko društvo na Baniji, od 1900. Kuglaški športski klub Banija, od 1935.
Poznate osobe Franjo Poljak, političar, je iz karlovačke Banije komunicirao s Františekom Hlaváčekom,Agičić, Damir (ur.) Dragi Franta! : hrvatska korespondencija Františeka Hlaváčeka (1896-1904), Srednja Europa, Zagreb, 2003., str. 15., češkim novinarom i političarem te glavnim tajnikom Češke narodne demokracije.
Vanjske poveznice Karlovac danas – portal s vijestima iz grada Karlovca i županije – odjeljak posvećen gradskoj četvrti Banija Rkt. župa Sveta tri kralja na Baniji u Karlovcu Osnovna škola 'Banija' u Karlovcu Taekwondo klub 'Banija' u Karlovcu 40. obljetnica osnutka župe Karlovac-Banija, 250. obljetnica izgradnje crkve sv. Tri Kralja i 10. obljetnica kapele sv. Antuna Padovanskog, te svečanoga otvorenja pastoralnoga centra na Baniji
Izvori i bilješke
Knjige i pisani izvori Borovček, Andrija. Banija : jedna obala i tri ulice, Klub 90, Karlovac, 2005., Štimec, Viktor (et al.) Iz povijesti karlovačkih župa : Banija, Centar, Dubovac, Hrnetić, Kamensko, Švarča, Rkt. župe grada Karlovca, Karlovac, 1979.
Kategorija:Naselja u Karlovačkoj županiji Kategorija:Karlovačke gradske četvrti