Bistarac Gornji je naseljeno mjesto u sastavu općine Lukavac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Zemljopis Oko Bistarca Gornjeg su Lukavac, jezero Bistarac, rudnici i Bistarac Donji.
Povijest Mjesto je prema narodnoj predaji dobilo prema Bistaračkom potoku - Bistarčiću, za koji kažu da je nekad bio izrazito bistar i znatno bogatiji vodom nego danas te da nikad nije presušivao. Na njemu je bilo vodenica. 1533. godine vrela spominju Bistarac kao srednje naseljeno mjesto. Austro-Ugarska je poput glavnine naselja dijelila po vjerskoj osnovi na Katolički odnosno Latinski i Turski, te po toj podjeli popisivala stanovništvo. Bistarac Gornji zvao se Bistarac Turski i pripadali su mu Bistarac Turski, Brdo, Delavari, Dvor i Kalajevo Tursko. Katastarska općina Bistarac obuhvaćala je uz Bistarac Turski i Bistarac Katolički (Latinski) i naselja Plane, Šići i Mijatovići (Mihatovići), tj. naselja Mihatovići, tada Mijatovići, mahale Hodžići i Mijatovići; Plane, mahale Cigani i Plane; Šići i po popisu iz 1895. godine Bistarac Fabrika, dobar dio današnjeg grada Lukavca. Po popisu iz 1885. ovdje je bilo 203 stanovnika, sve muslimana. Dva su bila vlastelina, age ili begovi.(bošnjački) Naučna konferencija: Kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe općine Lukavac, Lukavac, 31. 10.2015., zbornik radova Adnan Kalesić: Donji Bistarac krajem XIX vijeka, Javna biblioteka Lukavac i Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, Lukavac, 2016., , str. 339.-341. (pristupljeno 29. ožujka 2019.)
KPJ je održao u Tuzli i okolici niz javnih skupova protiv skupoće i predizbornih skupova u drugoj polovici 1920. godine, pored ostalih u Bistarcu.(srp.) Muzej istočne Bosne Tuzla Mehmed Omerdić: Neke specifičnosti razvoja radničkog pokreta tuzlanskog područja do generalnog štrajka i Husinske bune. Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, knj. XIV 1982. , str. 24 (pristupljeno 4. srpnja 2017.) Na zemljovidima se spominje i kao Katolički Bistarac. Prije rata veliki dio Bistarca je rudnik dao iseliti. Na mjestu gdje je danas jezero Bistarac bilo je rimokatoličko groblje i čisto hrvatsko naselje. Stanovnici su se preselili u Lukavac i onaj u predio na ulazu u Lukavac.
Kultura Veresika pripada samostanskoj župi sv. Petra i Pavla u Tuzli. U Veresiki se nalazi kapelica.Franjevački samostan sv. Petra i Pavla u Tuzli Povijest župe (pristupljeno 26. studenoga 2017.) Na Bistarcu Gornjem je rimokatoličko groblje Sv. Mihovil.Dnevnik.hr D.B.: Vandali u Tuzli uništili katoličko groblje, 7. studenoga 2011. (pristupljeno 6. prosinca 2018.)Pixsell Tuzla: Na groblju Sveti Mihovil oštećen velik broj nadgrobnih spomenika (pristupljeno 6. prosinca 2018.)KTA Kanonska vizitacija župe sv. Ante Padovanskog u Lukavcu, Sarajevo, 9. listopad 2015. (pristupljeno 10. prosinca 2017.)
Promet Željeznička pruga Lukavac - Tuzla.
Stanovništvo
Bistarac Gornji Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf godina popisa 1991. 1981. 1971. Muslimani 460 (37,27%) 435 (35,53%)610 (52,99%)Hrvati439 (35,57%)556 (45,42%)457 (39,70%)Srbi 102 (8,26%) 112 (9,15%)74 (6,42%)Jugoslaveni184 (14,91%)103 (8,41%)5 (0,43%)ostali i nepoznato49 (3,97%)18 (1,47%)5 (0,43%)ukupno1.2341.2241.151
Poznate osobe Mons. Petar Tunjić (29. listopada 1937. – 7. veljače 2009. ), rođen od roditelja Ivana i Katarine r. Marković u Bistarcu u župi Lukavcu. Osnovnu školu pohađao je u Bistarcu, srednju u Zagrebu, a teologiju u Đakovu gdje je 29. lipnja 1964. zaređen za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije. Tijekom ratnih događanja u Bosni i Hercegovini bio je jedini svećenik na teritoriju Vrhbosanske nadbiskupije koji je cijelo vrijeme rata, kao župnik u Tesliću, ostao na teritoriju RS. Poslije rata župnik Silbe i Premude kod Zadra.Katolička tiskovna agencija BKBiH (kta): PREMINUO VRHBOSANSKI SVEĆENIK MONS. PETAR TUNJIĆ, 8. veljače 2009. (pristupljeno 12. ožujka 2019.) Copyright © 1996-2019 KTA BK BiH. Sva prava pridržana. Sadržaji s ovih stranica se mogu prenositi bez posebne dozvole uz navođenje izvora. Bio je župnik u Tesliću cijelo vrijeme rata, ostavši sa svojim vjernicima u gradu kojega su kontrolirale srpske vojne postrojbe.Katolička tiskovna agencija BKBiH (kta): PREMINUO VINKO TUNJIĆ, 20. listopad 2001. (pristupljeno 12. ožujka 2019.)
Izvor
Vanjske poveznice RTV Lukavac, Bistarac, Božić 2009., rtvlukavac
Kategorija:Naselja u Tuzlanskoj županiji