Trpimir II. prema nekim je povjesničarima bio hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića koji je vladao od 928. do 935. godine. Zbog manjka čvrstih dokaza u historiografiji se preispituje njegovo postojanje.
Životopis
Dio povjesničara smatra da je naslijedio kralja Tomislava. Moguće da je bio Tomislavov mlađi brat, odnosno unuk kneza Trpimira. Hrvatska je za njegovo vrijeme vjerojatno većim dijelom ostala u istim granicama kao i za vrijeme kralja Tomislava.
U 31. glavi spisa Konstantina Porfirogeneta „De administrando imperio” spominje se hrvatski arhont Trpimir koji je imao sina Krešimira. Krešimira je naslijedio Miroslav, a njega je nakon četiri godine vladavine ubio ban Pribina. Prema Porfirogenetu, Hrvatsku je za njegove vladavine pohodio franački propovjednik Martin, koji ih je podsjećao na položenu prisegu Svetome Ocu da ne napadaju susjede. Također navodi kako je Hrvatska u Trpimirovo doba raspolagala velikom vojnom silom:
„Krštena Hrvatska može podići do 60 tisuća konjanika, pješaka do 100 tisuća, sagena do 80, kondura do 100. Sagene imaju po 40 momčadi, kondure: veće po 20, manje samo po 10 momčadi. Tu veliku moć i mnoštvo naroda imala je Hrvatska do vladara Krešimira. Kada je on umro, narodom je vladao njegov sin Miroslav. Kad je njega poslije četiri godine vladanja ubio ban Pribunia, nastadoše razmirice i mnoge stranke u zemlji. Tada se veoma umanji broj konjanika i pješaka; isto tako sagena i kondura hrvatske države. Sad ona ima sagena 30, kondura velikih i malih, konjanika i pješaka.”
Postojanje
Svi povjesničari od Ivan Lučića Luciusa smatrali su Trpimira kojeg spominje Porfirogenet istoznačnim knezu Trpimiru koji je vladao sredinom 9. stoljeća. Slijedom toga, Krešimir i Miroslav su se najčešće u rodoslovlje hrvatskih vladara smještali prije Domagoja. Ipak, Ferdo Šišić je radom o genealogiji hrvatskih vladar ustvrdio da vladare koje spominje Porfirogenet treba smjestiti u 10. stoljeće. Samim time, Šišić je u genealogiju hrvatskih vladara uvrstio Trpimira II.
Dominik Mandić nastojao je ojačati pretpostavke o postojanju Trpimira II. korištenjem navodnog teksta „Arensovog troškovnika”. Bugarski povjesničar Marin Drinov prihvaća Trpimira II. kao Tomislavovog nasljednika.
U posljednjih se nekoliko godina u historiografiji javljaju radovi koji preispituju postojanje Trpimira II., poput autora kao što je Ivan Mužić, Predrag Komatina i Tibor Živković. U većini njihovih prigovora navodi se da je Porfirogenetov Trpimir ipak istoznačan knezu Trpimiru te se stoga vladari koje spominje Porfirogenet (Trpimir, Krešimir i Miroslav) uglavnom smještaju u drugu polovicu 9. stoljeća ili najkasnije na prijelaz iz 9. u 10. stoljeće.
Izvori
Literatura
Članci
Knjige
Mrežna sjedišta
Vanjske poveznice Ostali projekti
Kategorija:Trpimirovići Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara Kategorija:Hrvatski vladari