Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj. Uz predsjednika Vlade, Vladu Republike Hrvatske čine potpredsjednici te ministri. Trenutačni predsjednik Vlade Republike Hrvatske je Andrej Plenković, koji tu dužnost obnaša treći put zaredom.
Povijest
Razvoj moderne uloge predsjednika Vlade seže do prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj 1990., nakon što su ustavne izmjene omogućile veću izbornu zastupljenost. Zemlja je još uvijek bila konstitutivna republika SFR Jugoslavije i uspostavila je položaj predsjednika Izvršnog vijeća Socijalističke Republike Hrvatske; ulogu koju je 30. svibnja 1990. prvotno preuzeo Stjepan Mesić (14. Izvršno vijeće). Novoizabrani Hrvatski sabor donio je brojne ustavne izmjene 25. srpnja 1990. Uklonjena su socijalistička obilježja i usvojeni novi nacionalni simboli, dok je Vlada Republike Hrvatske formalno uspostavljena Amandmanom LXXIII.
Novi Ustav Hrvatske je donesen 22. prosinca 1990. te su njime na nov način definirani Republika Hrvatska i njezin ustroj državne vlasti. Od tada je Hrvatska bila polupredsjednička republika, što je značilo da je predsjednik Hrvatske imao široke izvršne ovlasti, uključujući imenovanje i razrješenje predsjednika Vlade te drugih članova Vlade.
Nakon referenduma o neovisnosti održanog u svibnju 1991., na kojemu se 93 % birača izjasnilo za odcjepljenje, Hrvatska je 25. lipnja 1991. službeno proglasila neovisnost od Jugoslavije, pri čemu je Josip Manolić nastavio obnašati dužnost predsjednika Vlade kao čelnik izvršne vlasti neovisne Republike Hrvatske. U srpnju iste godine Hrvatska je potpisala Brijunsku deklaraciju, kojom se obvezala privremeno odgoditi daljnje korake prema potpunom razdruživanju s Jugoslavijom. U međuvremenu je izbio Domovinski rat, a za predsjednika vlade nacionalnog jedinstva imenovan je Franjo Gregurić. U listopadu iste godine Hrvatska je i formalno prekinula sve preostale pravne veze sa Jugoslavijom.
Imenovanje predsjednika Vlade Nakon službenog proglašenja rezultata s izbora zastupnika u Hrvatski sabor (parlamentarni izbori), Predsjednik Republike Hrvatske povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. U praksi, to znači da Predsjednik Republike povjerava mandat predsjedniku stranke, odnosno čelniku koalicije, koja je relativna pobjednica na parlamentarnim izborima (ona koja je osvojila najveći broj zastupničkih mjesta u Saboru).
Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata, mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju.
Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
Predsjednik i članovi Vlade polažu svečanu prisegu pred Hrvatskim saborom.
Na temelju odluke Hrvatskog sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike Hrvatske uz supotpis predsjednika Hrvatskog sabora.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, Predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana.
Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi.
Ako Vlada ne bude ni tada sastavljena, Predsjednik Republike će imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
Ovlasti i dužnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske mini|Zastava predsjednika Vlade Republike Hrvatske za uporabu na moru
Predsjednik Vlade predstavlja Vladu, saziva sjednice i predsjedava im, upravlja radom Vlade i potpisuje akte koje ona donosi. Rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. Predsjednik Vlade može ovlastiti jednog od potpredsjednika da ga zamjenjuje. Predsjednik Vlade može dio svojih ovlasti i dužnosti prenijeti na jednog ili više potpredsjednika, odnosno na određene ministre i druge članove Vlade. Predsjednik Vlade odredit će jednog od potpredsjednika koji će ga zamjenjivati u slučaju njegove nenazočnosti ili spriječenosti.
Predsjednik Vlade može potpredsjednicima, ministrima, drugim članovima Vlade, davati određene upute za rad, posebna zaduženja, odnosno zadaće i ovlastiti ih na provedbu i izvršavanje određenih projekata, sukladno programu Vlade, odnosno sukladno zaključcima i drugim aktima Hrvatskoga državnog sabora te preuzetim međunarodnim obvezama Republike Hrvatske.
Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.
Predsjednik Vlade daje prethodni supotpis predsjedniku Republike kod odlučivanja o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu, kao i kod odluke o postavljanju šefova diplomatskih misija, kao i kod imenovanja čelnika sigurnosnih službi.
Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglašenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Prestanak dužnosti predsjednika Vlade Predsjednik Vlade prestaje to biti: smrću prihvaćenjem ostavke koju je podnio Predsjedniku Republike izglasavanjem nepovjerenja u Hrvatskom saboru
Dosadašnji predsjednici Vlada
Povezani članci Vlada Republike Hrvatske Predsjednici Izvršnog vijeća Socijalističke Republike Hrvatske
Izvori
Kategorija:Politika Hrvatske