2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Ova godina bila je obilježena kao: Međunarodna godina riže (Ujedinjeni narodi). Međunarodna godina počasti borbi protiv ropstva i njegovu ukidanju (UNESCO).
Događaji 4. siječnja – NASA-ina svemirska letjelica MER-A (Spirit) sletjela je na površinu Marsa. 24. siječnja – NASA-ina svemirska letjelica MER-B (Opportunity) sletjela je na površinu Marsa. 4. veljače – Mark Zuckerberg stvorio je Facebook. 13. veljače – Znanstvenici iz Južne Koreje objavili su kloniranje 30 ljudskih embrija. 14. veljače – Hrvatska komercijalna televizijska postaja Kanal 5 počela je s emitiranjem programa. 26. veljače. – Zrakoplov u kojem se nalazilo makedonsko izalsanstvo, predvođeno predsjednikom Borisom Trajkovskim, udario u brdo Hrgud kod Stoca (BiH) 2. ožujka – NASA je objavila potvrdu njihove letjelice MER-B (Opportunity) da je u prošlosti bilo vode na području njezina slijetanja na Mars. 3. ožujka – Vojislav Koštunica izabran za premijera Srbije. 11. ožujka – 190 ljudi ubijeno je u eksplozijama vlakova koji su bili metom terorističkih napada u Madridu. 13. i 14. ožujka – Održan 4. Europski zimski bacački kup u malteškom gradu Marsi. Na natjecanju je sudjelovalo 147 natjecatelja iz 28 europskih država, koji su se natjecali u 8 atletskih bacačkih disciplina (4 muške, 4 ženske). Povijest Europskog zimskog bacačkog kupa , rfea.es, objavljeno 16. ožujka 2013., pristupljeno 1. travnja 2016. Rezultati 4. Europskog zimskog bacačkog kupa – Malta, 2004.; PDF Format , rfea.es, objavljeno 15. – 16. ožujka 2004., pristupljeno 15. travnja 2016. 17. ožujka – Na Kosovu izbili žestoki nemiri i prosvjedi tamošnjih Albanaca,zbog smrti dva albanska dječaka a za šta su okrivljeni Srbi. Prilikom trodnijevnih nemira,poginulo nekoliko Srba,a uništeno je više srpskih crkava i manastira. 29. ožujka – Irska je uvela potpunu zabranu pušenja u svim ugostiteljskim objektima. Dosad najveće proširenje NATO-a u kojem su mu se pridružile Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija. 30. travnja – Pokrenuta RTL Televizija, druga komercijalna televizijska postaja s državnom koncesijom u Hrvatskoj. 1. svibnja – Dosad najveće proširenje Europske unije u kojem se EU pridružilo 10 novih članica: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. 8. lipnja – Prvi prijelaz Venere preko sunčeve ploče nakon 1882. 25. lipnja – NASA-in rover Spirit je na Marsu otkrio hematit, što je jedan od dokaza da je u prošlosti bilo vode na Marsu. 26. svibnja – FC Porto osvojio UEFA Ligu prvaka pobijedivši AS Monaco u finalu rezultatom 3:0. 27. lipnja – Boris Tadić izabran za predsjednika Srbije. 1. srpnja – Svemirska letjelica Cassini-Huygens ušla u orbitu planeta Saturna. 4. srpnja – Položen kamen temeljac tornja Freedom Tower u New Yorku, koji će stajati na mjestu WTC-a srušenog u terorističkom napadu 11. rujna 2001. Grčka nogometna reprezentacija osvojila je Europsko prvenstvo u Portugalu pobijedivši reprezentaciju domaćina rezultatom 1:0. 19. srpnja – Potpisana Mostarska deklaracija.(): Kulturna kronika: 19. srpnja - Donesena Mostarska deklaracija Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020. 1. kolovoza – Oko 400 ljudi je poginulo, a više od 100 nestalo u požaru koji je izbio u trgovačkom centru u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja. 3. kolovoza – NASA lansirala svemirsku letjelicu MESSENGER u misiji na planet Merkur. 13. kolovoza – Orkan Charley ubio je 27 osoba na Floridi nakon što je uzeo četiri žrtve na Kubi i jednu na Jamajci. Charley je bio najrazorniji orkan koji je pogodio SAD nakon Andrewa iz 1992. 13. do 29. kolovoza – Održane su Olimpijske igre u Ateni. 22. kolovoza – Naoružani pljačkaši ukrali su nekoliko umjetničkih dijela slikara Edvarda Muncha iz muzeja u Oslu, glavnom gradu Norveške. 24. kolovoza – Svih 89 putnika poginulo je u sudaru dvaju putničkih zrakoplova u Rusiji. Vlasti su pretpostavljale da su za nesreću odgovorni čečenski pobunjenici. 29. kolovoza – Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je zlatnu olimpijsku medalju pobijedivši u finalu reprezentaciju Njemačke rezultatom 26:24. 1. rujna – Talačka kriza u Beslanu: Čečenski pobunjenici uzeli su između 1000 i 1500 taoca, većinom djece, u školi u gradu Beslanu u Sjevernoj Osetiji tražeći puštanje pobunjenika iz zatvora u susjednoj Ingušetiji i nezavisnost Čečenije od Rusije. 3. rujna – Ruske snage završile su talačku krizu u Beslanu. Ubijeno je najmanje 335 ljudi, od čega oko 40 otmičara, a ozlijeđeno ih je najmanje 700. Prestanak orkana Frances koji je za sobom ostavio 15 žrtava na Bahamima te u američkim saveznim državama Floridi, Georgiji i Južnoj Karolini. 7. rujna – Orkan Ivan prošao je kroz Karibe pokupivši sa sobom pedesetak života. Desetak dana kasnije orkan je opustošio i južni dio SAD-a. 25. rujna – Prestanak orkana Jeanne koji je za sobom ostavio više od 3000 žrtava, najviše na Haitiju. 24. listopada – Brazil je uspješno lansirao svoju prvu raketu u svemir. 26. listopada – Svemirska sonda Cassini-Huygens prošla je 1200 kilometara od Saturnovog mjeseca Titana. 2. studenoga – George W. Bush pobijedio je senatora Johna Kerryja na američkim predsjedničkim izborima. 16. studenoga – Europska svemirska sonda Smart 1 prešla je iz zemljine u mjesečevu orbitu. 21. studenoga – Završni krug predsjedničkih izbora u Ukrajini. Službeni pobjednik je Viktor Janukovič, ali nakon kritika međunarodnih promatrača i velikih prosvjeda u Kijevu, ukrajinski Vrhovni sud poništio je rezultate i donio odluku o ponavljanju izbora. 28. studenoga – U eksploziji rudnika ugljena u Kini poginulo je više od 150 ljudi. 11. prosinca – Testovi su pokazali da je ukrajinski oporbeni predsjednički kandidat Viktor Juščenko bio otrovan velikom količinom dioksina. 15. prosinca – Albanski teroristi oteli su autobus u Ateni tražeći otkupninu od milijun eura. 22. prosinca – Naoružani pljačkaši ukrali su više od 22 milijuna funti (oko 45 milijuna eura) iz banke u Sjevernoj Irskoj. 26. prosinca – Najmanje 250.000 ljudi poginulo je u naletima tsunamija uzrokovanih najjačim potresom na području Indijskog oceana u posljednjih 40 godina. Oporbeni kandidat Viktor Juščenko pobijedio je u ponovljenim ukrajinskim predsjedničkim izborima. 30. prosinca – 192 osobe poginule su u požaru koji je izbio u noćnom klubu u argentinskom glavnom gradu Buenos Airesu. 31. prosinca – Ukrajinski premijer Viktor Janukovič podnio ostavku. Službeno otvorenje Taipeija 101, s 508 metara visine trenutačno najvišeg nebodera na svijetu.
Rođenja 4. siječnja – Victor Wembanyama, francuski košarkaš 10. siječnja – Kaitlyn Maher, američka pjevačica i glumica 11. siječnja – Marko Bošnjak, hrvatski pjevač 26. siječnja – Zrinka Ljutić, hrvatska alpska skijašica 13. ožujka – Coco Gauff, američka tenisačica 17. travnja – Diano Neris Ćeško, hrvatski rukometaš 5. kolovoza – Pablo Gavi, španjolski nogometaš 25. kolovoza – Rokas Pukštas, američki nogometaš 18. rujna – Marin Šotiček, hrvatski nogometaš
Smrti Siječanj 2. siječnja – Etta Moten Barnett, američka glumica i pjevačica (* 1901.) 4. siječnja – Valentin Putanec, hrvatski jezikoslovac (* 1917.) 10. siječnja – Spalding Gray, američki glumac (* 1941.) 11. siječnja – Ivo Marjanović, hrvatski glumac (* 1913.) 17. siječnja – Radovan Ivančević, hrvatski povjesničar umjetnosti (* 1931.) 21. siječnja – Anton Marti, hrvatski televizijski redatelj (* 1923.) 22. siječnja – Ann Miller, američka glumica (* 1923.) 25. siječnja – Miklós Fehér, mađarski nogometaš (* 1979.) 28. siječnja – Artur Takač, hrvatski sportski djelatnik (* 1918.)
Veljača 1. veljače – Dragan Čuturić, hrvatski književnik i pripovjedač (* 1944.) 6. veljače – Humphry Osmond, britanski psihijatar (* 1917.) 14. veljače – Marco Pantani, talijanski biciklist (* 1970.) 17. veljače – José López Portillo, meksički političar i predsjednik Meksika (* 1920.) 24. veljače – John Randolph, američki glumac (* 1915.) 25. veljače − Ante Brkan, hrvatski umjetnički fotograf (* 1918.) 26. veljače – Boris Trajkovski, makedonski političar i predsjednik Makedonije (* 1956.) 29. veljače – Ljubomir Balaban, baranjski privrednik i društveno-politički radnik (* 1949.)
Ožujak 2. ožujka – Mercedes McCambridge, američka glumica (* 1916.) 3. ožujka – Muniswamy Rajgopal, indijski hokejaš na travi (* 1926.) 7. ožujka – Paul Winfield, američki glumac (* 1939.) 8. ožujka – Robert Pastorelli, američki glumac (* 1954.) 16. ožujka – Šime Balen, hrvatski novinar i publicist (* 1912.) 18. ožujka – Lovro Županović, hrvatski akademik i glazbenik (* 1925.) 22. ožujka – Ahmed Jasin, suosnivač i vođa radikalnog palestinskog pokreta i terorističke organizacije Hamas (* 1937.) 22. ožujka – Slobodan Bodo Kovačević, bosanskohercegovački skladatelj i gitarist (* 1946.) 22. ožujka – Mirko Braun, hrvatski nogometaš (* 1942.) 26. ožujka – Jan Sterling, američka glumica (* 1921.) 28. ožujka – Peter Ustinov, engleski glumac i redatelj (* 1921.)
Travanj 3. travnja – Gabriella Ferri, talijanska pjevačica (* 1942.) 8. travnja – Željko Hegedušić, hrvatski slikar, grafičar (* 1906.) 22. travnja – Sunčana Škrinjarić, hrvatska književnica (* 1931.)
Svibanj 7. svibnja – Vlade Pezelj, hrvatski katolički svećenik (* 1929.) 10. svibnja – Augustin Blazović, hrvatski pjesnik (* 1921.) 20. svibnja – Dubravko Horvatić, hrvatski pjesnik, novelist i esejist (* 1939.) 27. svibnja – Jelica Vlajki, hrvatska glumica (* 1919.) 28. svibnja – Umberto Agnelli, predsjednik Fiata (* 1934.) 29. svibnja – Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe (* 1935.)
Lipanj 4. lipnja – Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik (* 1917.) 4. lipnja – Marko Majstorović, hrvatski katolički svećenik, monsinjor (* 1928.) 5. lipnja – Ronald Reagan, američki glumac i 40. predsjednik SAD-a (* 1911.) 10. lipnja – Anto Gardaš, hrvatski književnik (* 1938.) 10. lipnja – Ray Charles, američki pjevač i glazbenik (* 1930.) 13. lipnja – Stevan Dedijer, srpski fizičar (* 1911.) 27. lipnja – Petar Gračanin, general Jugoslavenske narodne armije (* 1923.) 29. lipnja – Stipe Šuvar, hrvatski političar (* 1936.)
Srpanj 1. srpnja – Marlon Brando, američki glumac (* 1924.) 1. srpnja – Jasper Ridley, britanski književnik (* 1920.) 1. srpnja – Aleksa Todor Skalovski, makedonski skladatelj (* 1909.) 2. srpnja – Sophia de Mello Breyner, portugalska pjesnikinja (* 1919.) 6. srpnja – Thomas Klestil, austrijski političar i predsjednik Austrije (* 1932.) 7. srpnja – Vlado Kristl, hrvatski slikar, autor animiranih filmova (* 1923.) 9. srpnja – Isabel Sanford, američka glumica (* 1917.) 21. srpnja – Jerry Goldsmith, američki skladatelj filmske glazbe (* 1929.) 21. srpnja – Edward B. Lewis, američki genetičar (* 1918.) 28. srpnja – Francis Harry Compton Crick, britanski fizičar i biolog (* 1916.) 31. srpnja – Josip Kopjar, hrvatski katolički svećenik (* 1941.)
Kolovoz 8. kolovoza – Fay Wray, američka glumica (* 1907.) 12. kolovoza – Godfrey N. Hounsfield, engleski inženjer (* 1919.) 13. kolovoza – Julia Child, američka autorica, kuharica i televizijska voditeljica (* 1912.) 14. kolovoza – Czesław Miłosz, poljski pjesnik i pisac (* 1911.) 15. kolovoza – Sune K. Bergstrom, švedski biokemičar (* 1916.) 17. kolovoza – Zvjezdana Ladika, hrvatska redateljica (* 1921.) 21. kolovoza – Stjepan Spajić, hrvatski poduzetnik i osnivač NK Hrvatski dragovoljac (* 1952.) 23. kolovoza – Łucja Danielewska, poljska književnica (* 1932.) 26. kolovoza – Laura Branigan, američka pjevačica i glumica (* 1952.) 29. kolovoza – Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik (* 1932.) 29. kolovoza – Vladimir Velebit, jugoslavenski političar i diplomat (* 1907.)
Rujan 2. rujna – Ozren Nedoklan, hrvatski nogometaš (* 1922.) 12. rujna – Davor Antolić, hrvatski glumac (* 1934.) 12. rujna – Max Abramovitz, američki arhitekt (* 1908.) 15. rujna – Johnny Ramone, američki glazbenik (* 1948.)