Mantova (lat.: Mantua), je grad i upravno središte istoimene sjeverne talijanske provincije, regija Lombardija; 48,297 stanovnika. Poljoprivredno je, industrijsko i turističko središte.
Mantova je od 12. stoljeća okružena umjetnim jezerima (Lago Superiore, Lago di Mezzo i Lago Inferiore, tj. "Gornje", "Srednje" i "Donje" jezero) s tri strane. Ona se pune s rijeke Mincio, koja se spušta s jezera Garda. Četvrto jezero, jezero Pajolo, je isušeno u 18. stoljeću.
mini|300px|center|Mantova iz zraka
Povijest lijevo|mini|200px|Mantova (1493.) mini|lijevo|200px|Domenico Morone, Bitka ipred palače Bonacolsi u Mantovi, Duždeva palača.
Mantovu su utemeljili Etruščani u 6. st. pr. Kr. na već postojećem otočnom naselju na rijeci Mincio (oko 2000. pr. Kr.). Ime joj potječe od etrurskog boga Mantusa (ili Hada), a u 5. st. pr. Kr. njom vladaju Cenomani, galsko pleme. Od 214. godine se spominje kao rimska kolonija. Mantova je rodni grad pjesnika Vergilija.
Početkom 5. stoljeća Mantovu razaraju Goti, a stradava i u bizantsko-langobardskim sukobima u 6. stoljeću. Langobardi vladaju Mantovom od 7. stoljeća, a zamjenjuju ih feudalni gospodari Canosse, do 1115. godine kada pristupa savezu lombardskih gradova (Lombardska liga).
Tijekom sukoba Gvelfa i Gibelina, Pinamonte Bonacolsi je iskoristio kaotičnu situaciju i ovladao Mantovom 1273. godine. Njegova obitelj je vladala sljedeće stoljeće, tijekom čega je Mantova postala trgovački i umjetnički uspješno središte. Nakon organiziranih prosvjeda 1328. godine njome gospodari obitelj Gonzaga (od 1632. obitelj Gonzaga-Nevers), i zahvaljujući potpori Žigmunda Luksemburškog i pape Pija II. vladali su čvrsto u 15. stoljeću. Na njihovu vladavinu podsjeća monumentalni dvorac-utvrda Castello di San Giorgio, danas arheološki muzej i galerija umjetnina.
God. 1708. pripala je Austriji i priključena je Milanskom vojvodstvu. God. 1797. osvaja je Napoleonova vojska, do 1805. godine kada je priključena Kraljevini Italiji. Od 1814. godine ponovo je pod vlašću Austrije, i postaje jedno od njezinih vodećih vojnih uporišta u gornjoj Italiji. Tijekom revolucije 1848. godine mjesecima je bila pod opsadom vojske Pijemonta, da bi tek 1859. godine bila priključena Mletačkoj Republici, te zajedno s njom 1866. godine ušla u sastav ujedinjene Kraljevine Italije.
Stanovništvo
Etničke skupine
Znamenitosti mini|lijevo|Panorama starog grada
mini|lijevo|Piazza delle Erbe s palačama Podestà i Ragione, sat tornjem (Torre dell'Orologio) i Rotundom sv. Lorenca (Rotonda di San Lorenzo) mini|200px|Leon Battista Alberti, Bazilika sv. Andrije u Mantovi je započeta 1472., a dovršena izgradnjom kupole tek 1732. god. Obitelj Gonzaga je bila veliki sponzor umjetnosti i kulture, te su ugostili brojne znamenite umjetnike (Leone Battista Alberti, Andrea Mantegna, Giulio Romano, Donatello, Peter Paul Rubens, Pisanello, Domenico Fetti, Luca Fancelli i Nicolò Sebregondi). Premda su brojna umjentička djela nestla iz Mantove, njena kulturna važnost je izvanredna zbog njenih spomenika, osobito ranih primjera renesansne talijanske svjetovne arhitekture poput:
Duždeva palača (Palazzo Ducale di Mantova, slika desno), slavna rezidencija obitelji Gonzaga s freskama Andrea Mantagne, sastoji se od dvorišta, vrtova i nekoliko zgrada skupljenih u jedan kompleks: Kapetanska palača (Palazzo del Capitano), Magna Domus, i dvorac sv. Jurja (Castello di San Giorgio, 1395. – 1406.), prijestolnica obitelji Gonzaga. Palazzo Te (1525. – 1535.) arhitekta G. Romana (koji je na kraju života živio u Mantovi) je palača visoke renesanse s naznakama post-Rafaelovskog manirizma. Palača je bila ljetna vila Fridrika II. Gonzaga,a u njoj se nalazi Museo Civico (s donacijama A. Modadorija, najznačajnijeg talijanskog izdavača, i U. Sissa, mantovskog arhitekta koji je radio u Iraku odakle je donio značajna djela mezopotamske umjetnosti). Palača Vascovile (Palazzo Vescovile di Mantova) (Biskupska palača) Palazzo degli Uberti Palazzo del Podestà u kojemu se nalazi muzej Tazio Nuvolari Palazzo della Ragione sa sat-kulom Torre dell'Orologio Palazzo Castiglioni Bonacolsi Palazzo Valenti Gonzaga, primjer barokne palače (Nicolò Sebregondi) s freskama flamaskog slikara F. Geffelsa. Kazalište Bibiena Toranj-kavez (Torre della Gabbia) Knjižnicu iz 1780. godine osnovala je austrijska carica Marija Terezija u kojoj se nalazi i državni arhiv.
U Mantovi se nalaze i crkve: Bazilika sv. Andrije u Mantovi (Basilica di Sant'Andrea di Mantova) Leon Battista Albertija s grobom A. Mantegne. Rotunda sv. Lorenca (Rotunda San Lorenzo) iz 1082. god. Albertijeva crkva sv. Sebastijana (San Sebastiano) iz 1460. – 1470., te Katedrala (Duomo di Mantova) iz 16. stoljeća kojoj je unutrašnjost dizajnirao Giulio Romano.
Staro središte grada je od 2000. godine, zajedno s posjedima Gonzaga u Sabbioneti, upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.Mantova i posjedi Gonzaga, UNESCO-ova svjetska baština
Promet
Mantova se nalazi na sjecištu cesta Milano-Codogno-Cremona-Mantova. Do nje vodi autocesta A4 (Milano-Venecija), koja vodi do Verone, i autoput A22 (Brennero-Modena). ali i državne ceste 415 (Milano-Cremona) za Cremonu i 10 (Cremona-Mantova). Najbliža zračna luka je u Veroni, Villafranca.
Privreda i trgovina
U Mantovi se nalaze proizvodnja poljoprivrednih strojeva, obuće i igračaka.
Prijateljski gradovi Azuchi, Japan, 2005. Casale Monferrato, Italija, 2012. Charleville-Mézières, Francuska, 1963. Giulianova, Italija, 2010. Hyderabad, Indija Madison, SAD, 2001. Nevers, Francuska, 1963. Oradea, Rumunjska Puškin, Rusija, 1993. Vitória, Brazil Weingarten, Njemačka, 1998.
Bilješke
Vanjske poveznice
Službene stranice grada Mantove Palazzo Te (tal.) Palazzo Ducale (tal.) Mantova - turističke stranice
Kategorija:Mantova Kategorija:Svjetska baština u Italiji