Saska-Anhalt (donjonjemački: Sassen-Anholt) je savezna pokrajina (zemlja) u istočnom dijelu Njemačke. Glavni grad Magdeburg, dok su veći gradovi Halle i Dessau-Roßlau. Saska-Anhalt ima oko 2,3 milijuna stanovnika, a jezično pripada donjonjemačkom i srednjonjemačkom prostoru. Kao savezna država Saska-Anhalt ponovno je uspostavljena nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990. godine. Dijeli se na tri autonomna grada i jedanaest kotareva, a graniči s Donjom Saskom, Brandenburgom, Saskom i Tiringijom (Tirinškom). U Saskoj-Anhalt nalazi se bogata kulturna baština (od čega su Bauhaus i Dessau-Wörlitzerovo vrtno carstvo na popisu Svjetske baštine) i veliki sveučilišni centri u Halleu i Magdeburgu.
Povijest thumb|Pruska Provincija Saska i Vojvodstvo Anhalt (kasnije Slobodna država Anhalt) u granicama do 1945. godine.
Povijest Saske-Anhalt kao jedinstvene cjeline počinje 1947. nakon službenog ukinuća Pruske. Prethodnice Saske-Anhalt su Provincija Saska i Slobodna država Anhalt.
Prethodni entiteti
Na području dijela današnje Saske-Anhalt nalazila se nekadašnja višestoljetna Magdeburška nadbiskupija. Praškim mirom 1635. ova nadbiskupija pripala je saksonskom izbornom knezu, a u vrijeme Reformacije nadbiskupija je sekularizirana i pretvorena u vojvodstvo. Prema Westfalskom miru iz 1648., ovo područje je, zajedno sa susjednom biskupijom Halberstadt, nakon smrti zadnjeg njezinog upravitelja pripalo brandenburškim vladarima čiji su posjedi u Altmarku okruživali neke ove teritorije. U vrijeme Napoleonskih ratova veliki dio ovog područja bilo je osvojeno, a vojvodstvo je prestalo postojati. Nakon Bečkog kongresa ti su teritoriji inkorporirani u novoosnovanu prusku provinciju Sasku.
Osnivanje Saske-Anhalt thumb|Savezne zemlje DDR-a do 1952. (sivo) u usporedbi s novoosnovanim saveznim zemljama koje su od 1990. u sastavu Savezne Republike Njemačke (crveno)
Krajem Drugog svjetskog rata ovaj teritorij okupirale su američke i sovjetske snage. U svibnju Amerikanci na čelo ove pokrajine stavljaju Erharda Hübenera koji kasnije postaje ministarski predsjednik. Prema savezničkom sporazumu dogovorenom u Jalti u lipnju 1945. američke snage se povlače. U srpnju 1945. Sovjetska vojna uprava (SMAD) spaja dvije pokrajine, uključujući i bivšu Slobodnu državu Anhalt, braunschweišku enklavu Calvörde i istočni dio kotara Blankenburg, kao i tirinšku enklavu Allstedt u novu Pokrajinu Sasku, na čelu koje je bio Hübener. Na dan prvih prvih slobodnih parlamentarnih izbora 20. listopada 1946. ime pokrajine promijenjeno je u „Saska-Anhalt”. Tada je izabrana kršćanskodemokratska liberalna vlada s Hübenerom na čelu, što je jedinstven takav slučaj u Sovjetskoj okupacijskoj zoni. Dana 10. siječnja 1947. stupa na snagu novi ustav kojim se na pokrajinu gleda kao na područje pod sovjetskom upravom. Prusija, kojoj je ovaj teritorij dotad pripadao, prestala je postojati 25. veljače te godine. Glavni grad ove pokrajine koja je tada imala 24.576 km², u ovo vrijeme je bio Halle, jer ta titula nije mogla pripasti Magdeburgu koji je bio teško oštećen tijekom rata.
Idućih mjeseci dolazi do kontinuiranih manjih sukoba između Hübenera i vojne uprave. Godine 1948., dolazi do teške krize tijekom koje je uhićeno nekoliko ministara lokalne vlade. Erhard Hübener daje ostavku iz prosvjeda prema vojnoj upravi i oduzimanja vlasništva nad zemljištem, a službeni razlog njegove ostavke bila je poodmakla dob.
Istočna Njemačka
U listopadu 1949. osnovana je Demokratska Republika Njemačka. Reformom lokalne uprave 1952. Saska-Anhalt je de facto prestala postojati (de iure tek dvije godine kasnije), a taj teritorij najvećim dijelom je podijeljen na kotare Halle i Magdeburg. Istočni okruzi Herzberg i Liebenwerda pripali su kotaru Cottbus, a dio okruga Torgau potpao je pod kotar Leipzig.
Od ujedinjenja od danas
Dana 3. listopada 1990. Istočna Njemačka se ujedinjuje sa Zapadnom, te se Saska-Anhalt ponovno osniva kao njemačka savezna zemlja na prostoru bivših kotara Halle i Magdeburg. Lokalnim referendumom održanim 1990. građani okruga Artern (kotar Halle) odlučuju se za pripajanje Tiringiji,http://www.artern.de/stadt/lage.html Artern dok se okrug Jessen (kotar Cottbus) pripaja Saskoj-Anhalt.http://kreishaus.landkreis-wittenberg.de/historisches3.html Jessen Magdeburg postaje glavnim gradom, a 14. listopada izabran je prvi saziv parlamenta.
Prvi dio 1990-ih obilježila je česta smjena vlasti i političke afere. Ove smjene rezultirale su manjinskom koalicijskom vladom tzv. Magdeburškim modelom. Tijekom razdoblja velikog ekonomskog restrukturiranja na čelu zemlje bio je Reinhard Höppner. Saska-Anhalt je imala najveću stopu nezaposlenosti u Njemačkoj jedno vrijeme. Lokalnu političku scenu karakterizira i znatan uspjeh ekstremno desničarske stranke DVU koja je jedno vrijeme imala zastupnike u parlamentu. Godine 2007., provedena je zadnja reforma lokalne uprave kojom je bitno smanjen broj upravnih jedinica.
Zemljopis mini|400px|Zemljopis Saske-Anhalt Sjeverni dio Saske-Anhalt pretežito je nizinski. U slabo naseljenom dijelu povijesne regije Altmark nalaze se stari hanzeatski gradovi kao što su Salzwedel, Gardelegen, Stendal i Tangermünde. Na sjeveru se nalaze pusti i ravničarski krajevi, te Magdeburška regija gdje se nalaze gradovi Haldensleben, Oschersleben (Bode), Wanzleben, Schönebeck, Aschersleben, kao i glavni grad pokrajine Magdeburg.
Na jugozapadu nalazi se gorje Harz s prekograničnim (Saska-Anhalt i Donja Saska) Nacionalnim parkom Harz, te okolnim područjem i regijom Mansfelder Land kao i gradovima Halberstadt, Quedlinburg, Wernigerode, Thale i Lutherstadt Eisleben.
Na granici sa Saskom u blizini Leipziga, nalazi se urbano područje zvano "Kemijski trokut" koje se sastoji od gradova Halle, Merseburg i Bitterfeld-Wolfen. Halle je najveći grad u Saskoj-Anhalt. U prošlosti je u ovom području kemijska industrija bila snažno razvijena, a najvažnije mjesto bio je grad Leuna.
Na rijekama Saale i Unstrut na jugu pokrajine, gdje se nalazi vinorodna regija Saale-Unstrut nalaze se gradovi Zeitz, Naumburg (Saale), Weißenfels i Freyburg (Unstrut). Saskoj-Anhalt pripada i istočna regija Anhalt-Wittenberg u kojoj se nalazi treći po veličini grad Dessau-Roßlau (bivši grad Dessau bio je prijestolnica Anhalta). U ovom kraju nalazi se i Lutherstadt Wittenberg, kao i jedan dio prirodne regije Fläming.
Regije Altmark Anhalt Anhalt-Wittenberg Chemiedreieck (Kemijski trokut) Elbe-Börde-Heide / Magdeburška regija Harz Mansfelder Land Ostfalen (Ostfalija) Saale-Unstrut
Rijeke mini|Laba kraj Magdeburga. Sljedeće rijeke djelomično ili punim tokom prolaze kroz Sasku-Anhalt. Svrstane prema ukupnoj dužini, ove rijeke su:
Laba (Elba) (1.166 km) Saale (413 km) Havel (325 km) Mulda (124 km, sa Zwickauer Mulde 290 km) Aller (263 km) Weiße Elster (257 km) Unstrut (192 km) Schwarze Elster (188 km) Bode (140 km, s Rappbode 169 km) Ohre (110 km) Milde-Biese-Aland (97 km) Wipper (Harz) (85 km) Jeetze (73 km) Helme (65 km) Fuhne (59 km) Großer Graben/Schiffgraben (46 km) Ehle (40 km) Ilse (40 km) Tanger (33 km)
Jezera Goitzsche (2500 ha), Geiseltalsee (1840 ha), Gremminer See (544 ha), Arendsee (514 ha), Concordiasee (350 ha), Wallendorfer See (338 ha), Raßnitzer See (310 ha), Süßer See (238 ha), Bergwitzsee (172 ha), Barleber See (100 ha), Hufeisensee (70 ha), Neustädter See (Magdeburg) (60 ha)
Upravna podjela
Saska-Anhalt sastoji se od 11 kotara te tri autonomna grada. Od ujedinjenja, upravna podjela Saske-anhalt reformirana je dva puta: prvi put (1. srpnja 1994.) od 37 stvoren je 21 novi kotar, dok je zadnjom reformom (1. srpnja 2007.) njihov broj smanjen na 11.
right|300px|Kotari i autonomni gradovi u Saskoj-Anhalt Kotar Br. stan.(31. prosinca 2010.) Površina(km²) Gustoća stanovništva (stan./km²)Anhalt-Bitterfeld (ABI)176.6421.452,71125Burgenlandkreis (BLK)194.1951.413,36141Börde (BK)178.8802.366,1977Harz (HZ)232.3432.104,00113Jerichower Land (JL)96.251 1.576,6662Mansfeld-Südharz (MSH)150.295 1.448,60107Saalekreis (SK)196.9461.433,22140Salzlandkreis (SLK)209.579 1.425,86151Altmarkkreis Salzwedel (SAW)89.5122.292,5240Stendal (SDL)121.8992.422,9652Wittenberg (WB)137.0701.929,8973Autonomni gradovi: Dessau-Roßlau (DE)86.906244,62363Halle (Saale) (HAL)232.963135,021.726Magdeburg (MD)231.525200,951.145Saska-Anhalt (ST)2.335.00620.446116
Saska-Anhalt podijeljena je u 220 općina, od čega su 104 grada, od kojih su tri autonomni gradovi. Do zadnjeg dana 2009. godine postojale su 857 općine, koje su radi racionalizacije spojene.
Veliki gradovi mini|Magdeburška katedrala po noći mini|Stari dio Wittenberga mini|Vrtovi dvorca u Merseburgu
GradKotarBr. stan. 31. prosinca 2000. Br. stan. 31. prosinca 2010. Promjena2000–2010 u %Površina (km²)1.Halleautonoman247.736232.963-5,96135,022.Magdeburgautonoman231.450231.525+0,03200,973.Dessau-Roßlauautonoman100.02986.906-13,12244,644.WittenbergWittenberg56.12249.496-11,81240,325.Bitterfeld-WolfenAnhalt-Bitterfeld57.43545.171-21,3587,316.HalberstadtHarz46.43742.605-8,25142,977.StendalStendal48.26142.435-12,07268,028.WeißenfelsBurgenlandkreis46.02141.434-9,97113,519.BernburgSalzlandkreis40.70435.516-12,75113,4510.MerseburgSaalekreis39.69935.419-10,7854,7311.WernigerodeHarz36.73934.383-6,41170,0312.NaumburgBurgenlandkreis37.35934.294-8,20129,8813.SchönebeckSalzlandkreis38.65933.888-12,3485,7714.ZeitzBurgenlandkreis38.35831.556-17,7387,1515.SangerhausenMansfeld-Südharz35.16729.679-15,61207,6416.AscherslebenSalzlandkreis33.77229.082-13,89156,3117.StaßfurtSalzlandkreis34.61228.605-17,36146,5318.QuedlinburgHarz32.12528.424-11,52141,8219.KöthenAnhalt-Bitterfeld32.55328.243-13,2478,4220.EislebenMansfeld-Südharz29.52625.489-13,67143,8121.SalzwedelAltmarkkreis Salzwedel28.54224.874-12,85304,5322.BurgJerichower Land27.07824.163-10,77164,0223.GardelegenAltmarkkreis Salzwedel26.51323.971-9,59632,2424.ZerbstAnhalt-Bitterfeld27.32323.167-15,21467,6525.BlankenburgHarz24.59221.911-10,90148,9126.OscherslebenBörde23.90220.831-12,85188,92 Izvor: Statistički ured Saske-Anhalt
Politika mini|Parlament Saske-Anhalt u Magdeburgu
Na prvim slobodnim izborima nakon ponovnog osnutka ove savezne zemlje 1990., najviše glasova su osvojili Kršćansko-demokratska unija (39,0%) i Slobodna demokratska stranka (13,5%), što je njihov najbolji rezultat u istočnoj Njemačkoj, te je na vlast došla crno-žuta koalicija s ministrom predsjednikom Gerdom Giesom (CDU). U srpnju 1991. Gies napušta tu poziciju, te na njegovo mjesto dolazi bivši ministar financija Werner Münch (CDU). Nakon Münchove ostavke u studenom 1993. na njegovo mjesto je izabran Christoph Bergner (CDU). Visoka stopa nezaposlenosti, te loše gospodarstvo stanje u nekad jakom industrijskom sektoru uzrokuje snažno nezadovoljstvo naroda crno-žutom koalicijom. Na izborima za pokrajinski parlament 1994. Socijaldemokratska stranka Njemačke s 34% dobiva skoro isti broj glasova kao i CDU (34,4%). Budući da FDP dobiva samo 3,6% glasova, CDU gubi svog koalicijskog partnera. Reinhard Höppner iz SPD-a postaje novi čelni čovjek Saske-Anhalt u vladi manjinske koalicije sa Zelenima uz potporu PDS-a (današnja Die Linke). Nakon izbora 1998. Zeleni napuštaju parlament, te Höppnerova manjinska vlada se održava uz potporu PDS-a. Ovaj način vladanja postao je poznat kao Magdeburški model. Na ovim izborima znatan uspjeh polučuje ekstremno desničarska stranka DVU koja osvaja 12,9% glasova.