Lasinjska kultura eneolitička je arheološka kultura zapadnog dijela Panonske nizine, rasprostranjena na području kontinentalne Hrvatske, sjeverne Bosne, Slovenije, jugoistočne Austrije i zapadne Mađarske. Na prostoru kontinentalne Hrvatske smješta se na početak srednjega eneolitika, a većina suvremenih radiokarbonskih datuma pada približno između 4350. i 3900. godine pr. Kr.Lea Čataj, »Lasinjska kultura«, u: Jacqueline Balen, Ina Miloglav i Dragana Rajković (ur.), Povratak u prošlost: bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj, Zagreb – Osijek, 2018., str. 25–47, doi:10.17234/9789531758185-03.
U literaturi se razlikuju i regionalne skupine odnosno tipovi lasinjske kulture, među kojima su Balaton-Lasinja u zapadnoj Mađarskoj i Kanzianiberg-Lasinja u Austriji.
Naziv
Kulturu je imenovao arheolog Stojan Dimitrijević prema nalazištu Lasinja na Kupi. Eponimno nalazište nalazi se na položaju Talijanovo brdo.Lasinja, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026.
Kultura
Na području istočne Hrvatske lasinjska kultura slijedi završnu fazu sopotske kulture, a u sjeverozapadnoj Hrvatskoj njezin tip Seče. U Gorskoj Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i zapadnoj Mađarskoj javlja se nakon završnoga stupnja lengyelske kulture, a u sjevernoj Bosni nakon kasne vinčanske kulture. Njezina unutarnja periodizacija i dalje nije potpuno razriješena, a nakon ili potkraj lasinjske kulture pojavljuje se kultura Retz-Gajary.
Naselja su najčešće bila otvorenoga tipa, smještena na manjim uzvisinama u blizini potoka i rijeka. Novija istraživanja pokazala su da, nasuprot starijim tumačenjima, stanovništvo nije živjelo pretežno u zemunicama, nego su građene i nadzemne kuće od stupova i pruća oblijepljenoga glinom. Špilje su povremeno služile kao privremena skloništa, a Ajdovska jama i za pogrebne i obredne aktivnosti.
Keramika obuhvaća lonce, vrčeve, posude s izljevom, zdjele, šalice i posude na nozi, a česti su urezani, ubodeni i plastični ukrasi. Kamene izrađevine uobičajen su nalaz, dok su metalni predmeti na lasinjskim nalazištima u Hrvatskoj rijetki, ali nisu nepoznati. Arheobotanički i drugi nalazi pokazuju da su u gospodarstvu važnu ulogu imali i zemljoradnja i stočarstvo, pa se nekadašnja pretpostavka o izrazitoj prevlasti stočarstva ne može održati.
Nalazišta
Na području Hrvatske nalazišta lasinjske kulture poznata su od istočne i sjeverozapadne Hrvatske do gorskih krajeva. Među poznatijima su Cerje Tužno, Ozalj, Drljanovac, Ždralovi, Beketinec, Jakšić, Ašikovci, Vinkovci i Vučedol.Lasinjska kultura, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, pristupljeno 11. rujna 2026. Novija istraživanja proširila su poznatu južnu granicu rasprostranjenosti u Hrvatskoj do Otočca, gdje su lasinjski nalazi zabilježeni na položaju Stari grad.
Izvori
Kategorija:Bakreno doba Kategorija:Arheološke kulture u Hrvatskoj Kategorija:Arheološke kulture u Sloveniji