Banoštor (ćir.: Баноштор, mađ.: Bánmonostor) je naselje u općini Beočin u Južnobačkom okrugu u Vojvodini.
Zemljopis Banoštor se nalazi u sjevernome Srijemu, u Vojvodini, koje pripada općini Beočin. Nalazi se na sjevernim padinama Fruške gore, uz obalu Dunava na podunavskom putu koji spaja Petrovaradin s Ilokom i Vukovarom. Također, naselje je povezano s bačkim naseljem Begeč, skelom preko Dunava. Od Novog Sada je udaljen 28 km. Preko Dunava je Park prirode Begečka jama, Šašićeva ada i Čerevićka ada, a južno je Nacionalni park Fruška gora. Cestom broj 119 prema zapadu iz Banoštora dođe se u naselje Korušku i Susek. Iz Koruške cesta vodi prema jugu u Sviloš i Grabovo. Cestom prema istoku dođe se u Čerević i u beočinsku najmlađu mjesnu zajednicu neobična imena, Brazilija.Mesna zajednica „Brazilija", Općina Beočin
Povijest Naseljen još u rimskom dobu. Rimska naseobina Bononia ili Malata. Hrvatski ban Bjeloš 1150. godine na ovom mjestu na svom imanju osnovao benediktinski samostan s crkvom sv. Stjepana Prvomučenika. Po banovom samostanu je Banoštor dobio ime (srednjovj. lat. bani monasterium: banov samostan), u dokumentima Banmonostor (Bán monostor). To je ime u 14. i 15. stoljeću potisnulo dotadašnje madž. ime Kön. Potkraj prve trećine 13. stoljeća mjesto dobiva na važnosti. Godine 1229. postao je sjedište srijemske biskupije. Pored crkvene uloge, naselje je bilo važno u trgovini i obrtništvu. Banoštor je mnogo stradao u tatarskim provalama. Do turskih prodora žitelji su Hrvati i Mađari. Turska osvajanja poharala su ovaj kraj. Banoštor je pretvoren u ruševine. Nakon oslobađanja krajeva od Osmanlija, naseljava se pravoslavni živalj i dolazi u sastav Podunavske vojne granice sve do 1745. godine, nakon toga u sastavu Komorskoga vlastelinstva, te od 1777. u okviru vlastelinstva Čerević.Hrvatski leksikon, 1996., BanoštorBanoštor, Hrvatska enciklopedijaBeloš - Hrvatski biografki leksikon
Gospodarstvo Banoštorci su radi unaprijeđenja vinogradarstva i vinarstva 2003. godine osnovali Klub ‘’Sveti Trifun’’. Člnaovi udruženja u posjedu imaju oko 80 ha vinograda i godišnje proizvedu preko 150 tisuća litara vina. U suradnji s MZ Banoštor i općinom Beočin vinari ‘’Svetog Trifuna’’ svake godine prvog vikenda u rujnu organiziraju tradicionalnu manifestaciju. ožujka ‘’Banoštorski dani grožđa’’. Banoštor je u okviru projekta „Bogatstvo različitosti” 2011. godine izabran među 10 najatraktivnijih sela u Vojvodini.
Stanovništvo U naselju Banoštor živi 780 stanovnika, od toga 659 punoljetna stanovnika, a prosječna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (43,7 kod muškaraca i 45,5 kod žena). U naselju ima 311 domaćinstava a prosječan broj članova po domaćinstvu je 2,51.
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine u naselju je živjelo 618 stanovnika.
Etnički sastav 2002.2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku , Beograd, veljača 2003, NarodStanovnika %Srbi73293,84%Hrvati172,17%Slovaci50,64%Mađari50,64%Slovenci30,38%Nijemci30,38%ostali50,60%nepoznato00,0%
1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, Svibanj 2004,
Kultura Udruženje „Majkina radionica” bavi se njegovanjem bogatu srijemske tradicije, čiji je dio „trukovanje”, proizvodnja mustri koje se prenose – „trukuju”, na platno, po kojem se zatim veze.
Udruženje žena ‘’Jana’’ bavi se humanitarnim radom od 1974. godine. 2009. godine proglašeno jednim od devet najuspješnijih ženskih udruženja u Vojvodini i ovjenčano Oktobarskom nagradom općine.
Poznati Banoštorci Jovanka Rakić (1892. – 1972.), jedna od najpoznatijih krojačica i trukerki ovog kraja, izradila preko tisuću mustri
Izvor
Vanjske poveznice Karte, udaljenosti vremenska prognoza Satelitska snimka naselja
Kategorija:Naselja u Vojvodini Kategorija:Srijem