Loža, često i masonska loža, predstavlja temeljnu organizacijsku jedinicu slobodnog zidarstva. Pojam "loža" često se odnosi i na zgradu u kojoj se održavaju sastanci ovih jedinica.

Svaka nova loža mora dobiti odobrenje ili ovlaštenje od strane velike lože unutar svoje nadležnosti, ali njezino djelovanje podliježe samo pravilima i konstitucijama te nadležnosti. Izuzetak čine tri preživjele lože koje su formirale prvu poznatu veliku ložu na svijetu u Londonu (danas dio Ujedinjene velike lože Engleske), koje imaju posebnu povlasticu djelovati "od pamtivijeka", bez formalnog odobrenja.

Općenito, svaki slobodni zidar ima pravo posjetiti bilo koju ložu unutar druge nadležnosti (tj. pod drugom velikom ložom) koja je priznata i prijateljski povezana s njegovom vlastitom. U nekim nadležnostima ovo pravo posjete rezervirano je isključivo za majstore, tj. one koji su stekli treći stupanj. Posjetitelj obično mora proći proces provjere kako bi potvrdio regularnost lože i dokazao svoju pripadnost slobodnom zidarstvu u toj nadležnosti.

Slobodni zidari se okupljaju unutar lože kako bi obavljali rad na tri osnovna stupnja slobodnog zidarstva: učenik, pomoćnik i majstor. Ovi stupnjevi predstavljaju temeljni obrazac kroz koji se odvija slobodnozidarska inicijacija i napredovanje.

Prostorije i zgrade

Tehnički gledano, slobodni zidari sastaju se kao loža, a ne u loži. U ovom kontekstu, pojam "loža" (iz engleskog lodge, što znači dom) odnosi se na lokalnu udrugu slobodnih zidara koje se okuplja kao tijelo. Međutim, ovaj izraz se često pogrešno koristi za označavanje zgrade ili prostorija u kojima se slobodni zidari sastaju. Zgrade u kojima se održavaju slobodnozidarski sastanci ponekad se nazivaju hramovima (simbolizirajući prostor posvećen "filozofiji i umjetnosti"). Danas, međutim, u mnogim zemljama termini poput "masonski centar" ili "masonska dvorana" zamijenili su ovaj naziv kako bi se smanjile predrasude i izbjegle pogrešne interpretacije.

Često nekoliko različitih loža ili slobodnozidarskih organizacija koristi iste prostorije, ali u različitim terminima, dijeleći infrastrukturne resurse za svoje aktivnosti.

Vrste Prema stupnjevima Plava loža (engl. blue lodge; fran. loge bleue), ili Ivanovska loža (fran. Loge de Saint-Jean; njem. Johannisloge), odnosi se na ložu koja prakticira tri osnovna stupnja slobodnog zidarstva: učenik, pomoćnik i majstor. Ove lože se fokusiraju na temeljne stupnjeve, za razliku od dodatnih redova poput Yorčkog i Škotskog reda, koji nude naprednije stupnjeve i učenja. U Velikoj Britaniji koristi se izraz obrtnička loža (craft lodge) za ove osnovne lože. Pojam "plava loža" dolazi od tradicionalne plave boje regalija koje su nosili članovi loža proizašlih iz engleskog ili irskog slobodnog zidarstva. Iako je izraz "plava loža" isprva bio manje prihvaćen, osobito u Ujedinjenom Kraljevstvu, s vremenom je postao široko korišten, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je stekao veliku popularnost. Danas se termin često koristi kao sinonim za osnovne stupnjeve slobodnog zidarstva diljem svijeta.

Loža visokih stupnjeva (njem. Hochgradlogen) odnosi se na ložu koja prakticira dopunske ili više stupnjeve, u nekim obredima označenima kao visoki stupnjevi, nose posebne nazive poput loža savršenstva, kapitel, koncil, areopag ili konzistorij, ali se u općem smislu i dalje smatraju ložama. Ovakvim ložama upravljaju dodatni redovi ili tijela poput Yorčkog i Škotskog reda, a ne velike lože.

Specifične plave lože Istraživačka loža (engl. research lodge) ima za cilj unapređivanje i promicanje slobodnozidarskih učenja putem proučavanja, istraživanja i dokumentiranja povijesti, rituala i filozofije slobodnog zidarstva. Jedna od najpoznatijih je Loža "Quatuor Coronati", koja služi kao ugledni primjer istraživačke lože. Ova loža ima ograničeno članstvo, ali prihvaća posjetitelje i radove iz cijelog svijeta, omogućujući globalnu razmjenu znanja i ideja unutar slobodnozidarske zajednice. U mnogim velikim ložama diljem svijeta, istraživačke lože su čvrsto uspostavljene i igraju važnu ulogu u akademskom i povijesnom proučavanju slobodnog zidarstva. Za razliku od plavih loža, koje se usredotočuju na rituale i dodjelu stupnjeva, istraživačke lože se obično sastaju rjeđe i ne dodjeljuju stupnjeve. Umjesto toga, njihov fokus je na organiziranju predavanja, objavljivanju radova i raspravama koje potiču intelektualni razvoj i istraživanje slobodnozidarskog naslijeđa.

U Velikoj Britaniji, instrukcijska loža ili loža poduke (engl. lodge of instruction) može biti povezana s matičnom ložom, ali nije formalno ustanovljena kao zasebna jedinica. Njen osnovni cilj je pružiti časnicima i onima koji teže postati časnici priliku da pod vodstvom iskusnog člana uvježbaju izvođenje obreda i rituala. Uz to, instrukcijske lože često nude prostor za raspravu i tumačenje ritualnih procedura te produbljuju razumijevanje simbola i filozofije slobodnog zidarstva. U nekim velikim ložama u Sjedinjenim Američkim Državama, instrukcijska loža ima širu funkciju, služeći kao garantirana loža za poduku novih kandidata. Ovdje se, osim ritualnih vježbi, organiziraju predavanja i radionice koje pokrivaju ne samo slobodnozidarske, nego i nemasonske teme, s ciljem širenja znanja i razumijevanja šireg konteksta slobodnog zidarstva. Ovakav pristup omogućava kandidatima i članovima dublji uvid u povijest, filozofiju i etičke principe bratstva.

U Velikoj Britaniji, pojam matična loža ili majka loža (engl. mother lodge) koristi se za označavanje lože u kojoj je pojedinac prvi put iniciran kao slobodni zidar. Osim toga, izraz matična loža može se odnositi i na ložu koja je pružila pokroviteljstvo za osnivanje nove lože te koja daje jamstvo za njeno djelovanje unutar iste velike lože. Povijesno gledano, specifični postupci povezani s ovim pokroviteljstvom i jamstvom razlikuju se kroz vrijeme i između različitih velikih loža, pri čemu su pravila često oblikovana lokalnim običajima i tradicijama slobodnog zidarstva. Matična loža često zadržava simboličnu i formalnu povezanost s ložom koju je pomogla osnovati, pružajući podršku i savjetodavnu ulogu u njenom daljnjem radu.

Deputacijska loža (njem. Deputationsloge) je posebna vrsta lože koja djeluje s ograničenim ovlastima, često za specifične zadatke ili ceremonije. Takve lože mogu biti privremene i djelovati pod nadzorom matične lože. Ove lože najčešće nemaju ni svoje stalne članove već su u njoj rade pridruženi članovi drugih loža. Njene glavne funkcije mogu biti osnivanje loža u drugim gradovima ili državama, kao i djelovanje sa specifičnom svrhom, kao što je istraživačka loža. U povijesti su deputacijske lože bile angažirane za inicijaciju uglednih osoba na posebnim lokacijama ili u posebnim okolnostima. U Hrvatskoj je najpoznatija deputacijska Loža "Ilirija", osnovana sa svrhom obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj nakon osamostaljenja.

Granična loža (njem. Grenzloge) odnosi se na ložu osnovanu u državi u kojoj je slobodno zidarstvo dopušteno, s primarnom svrhom okupljanja i iniciranja članova iz susjednih područja u kojima je ono zabranjeno ili pravno ograničeno. Granične lože pojavljuju se osobito u 19. i početkom 20. stoljeća, u razdobljima političkih zabrana slobodnog zidarstva, primjerice u Austrijskom Carstvu, Ruskom Carstvu ili drugim državama s restriktivnim zakonodavstvom. One su se najčešće osnivale u pograničnim gradovima (otuda naziv), kako bi članovima iz zabranjenih nadležnosti omogućile legalan pristup slobodnozidarskom radu bez kršenja zakona vlastite države. Članovi graničnih loža često su bili državljani druge zemlje od one u kojoj je loža djelovala, a lože su nerijetko imale višenacionalni i višejezični sastav. Njihova je povijesna uloga bila očuvanje kontinuiteta slobodnog zidarstva u razdobljima zabrana te prijenos ritualne i organizacijske tradicije preko političkih granica.

Putujuća loža (engl. travelling lodge), također poznata kao peripatetička loža (peripatetic lodge), inspirirana Aristotelovom Peripatetičkom školom, omogućava svojim članovima sastajanje na različitim lokacijama unutar nadležnosti jedne velike lože. Za razliku od tradicionalnih loža koje imaju stalno mjesto sastajanja, putujuća loža pruža svojim članovima fleksibilnost održavanja sastanaka u raznim gradovima ili mjestima. Ova praksa daje priliku da prošire svoje aktivnosti, razmijene iskustva s različitim ložama i prodube slobodnozidarske veze širom većeg zemljopisnog područja. Povijesno gledano, putujuće lože bile su česte među vojnim jedinicama, gdje su članovi slobodnog zidarstva održavali lože na različitim mjestima dok su putovali sa svojim postrojbama.

Vojna loža (engl. military lodge; njem. militärloge ili feldloge) je specifična loža koja isključivo okupljala vojnike i časnike unutar jedne pukovnije, a pojavile su se u različitim razdobljima povijesti, osobito tijekom 18. i 19. stoljeća. Cilj ovih loža bio je pružiti članovima vojske prostor za bratstvo, obrazovanje i duhovni razvoj, čak i u uvjetima sukoba ili kada su se nalazili daleko od svojih domova.

U 21. stoljeću zabilježen je uspon virtualnih loža koje se susreću putem videopoziva, a ne uživo.

Prema spolu Slobodno zidarstvo danas postoji u tri osnovna oblika organizacije prema spolu: Muške lože čine najstariji i najrašireniji oblik slobodnog zidarstva. One primaju isključivo muškarce i slijede tradicionalno tumačenje pravila iz povijesnih dokumenata slobodnog zidarstva, poput Andersonovih Konstitucija iz 1723. godine. Ove lože često djeluju pod okriljem tzv. regularnih velikih loža, kao što su Ujedinjena velika loža Engleske ili Velika loža Hrvatske. Mješovite lože primaju i muškarce i žene, a najpoznatiji primjer ovakve nadležnositi je Međunarodni red "Le Droit Humain", osnovan u Francuskoj krajem 19. stoljeća. Posljednjih decenija kontinentalne obedijencije, poput Velikog orijenta Francuske i Velikog orijenta Belgije, dozvolile su svojim ložama i prijem žena u članstvo. Mješovite lože promiču ravnopravnost spolova i često su aktivnije u području društvenog angažmana, no nisu uvijek priznate od strane tradicionalnih muških nadležnosti. Ženske lože pojavile su se u 20. stoljeću kao odgovor na isključenost žena iz tradicionalnih struktura slobodnog zidarstva. Danas brojne zemlje imaju ženske velike lože, poput Velike ženske lože Francuske, koje provode ritualni rad isključivo s članicama ženskog spola, slijedeći jednake ili slične obredne i etičke standarde kao i muške lože.

Ustroj Ložama upravljaju nacionalna, savezna ili pokrajinska tijela, koja se obično nazivaju velike lože ili veliki orijenti. Ove organizacije, putem svojih usvojenih konstitucija, definiraju strukturu slobodnog zidarstva pod svojom upravom te imenuju velike časnike (engl. Grand Officers) iz redova starijih slobodnih zidara. U Engleskoj i nekim drugim jurisdikcijama, pokrajinske velike lože (npr. odgovaraju povijesnim regijama u Engleskoj) obavljaju posredničku administraciju i također imenuju pokrajinske velike časnike, pružajući organizacijski most između lokalnih loža i nacionalnih tijela.

Različite velike lože i njihova područja razlikuju se u svojim tradicijama, kao i u detaljima stupnjeva i prakse. Iako postoji zajednička struktura, velike lože imaju ograničenu nadležnost nad ložama unutar svog članstva, a u slučajevima gdje nisu propisani točni obredi, lože imaju veću slobodu u načinu svog rada. Usprkos tim manjim razlikama u obredima i pravilima, između loža pod različitim velikim ložama često postoje bratski odnosi, što omogućuje suradnju i međusobno uvažavanje unutar šireg slobodnozidarskoga bratstva.

Članstvo thumb|300px|Inicijacija, prikaz iz 18. stoljeća Uvjeti za pristupanje slobodnom zidarstvu mijenjali su se tijekom vremena i razlikuju se ovisno o nadležnosti, kao i o specifičnom obredu ili ogranku slobodnog zidarstva. Ipak, određeni temeljni uvjeti ostali su relativno postojani kroz čitavu povijest ove bratovštine.

Regularno slobodno zidarstvo