Blagdani su dani namijenjeni ponajprije vjerskim svetkovinama, koje se mogu obilježavati i na državnoj razini. Razlikuju se od praznika, koji su svjetovnog karaktera.blagdan i praznik Jezični savjetnikAlerić, Marko. »Praznik rada: blagdan ili praznik? Ili oboje?« Hrvatska katolička mreža Po državnim odredbama to su neradni dani za koje radnici imaju pravo na naknadu plaće, a preuzeti su iz crkvenoga kalendara. Prema crkvenom zakonu postoje zapovjedni blagdani (sve nedjelje i drugi najvažniji blagdani uz sadržaj vjere i štovanje svetaca) u kojima je zabranjen težački rad, te postoje i drugi neobvezni blagdani kroz godinu. U najvažnije vjerske blagdane ubrajaju se: Uskrs i Božić (kršćanski), Jom Kipur i Roš hašana (židovski), Kurban-bajram (muslimanski).
Kršćanski blagdani koji se u Hrvatskoj obilježavaju i kao državni blagdani jesu: Bogojavljenje (6. siječnja), Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo, Velika Gospa (15. kolovoza), Svi Sveti (1. studenoga), Božić (25. prosinca) i Štefanje (26. prosinca). Nova godina ujedno je i blagdan Marije Bogorodice.
Sadržaj hrvatskih narodnih svetkovina, izvorno obredni, kristijanizirao se tijekom vremena i prilagodio danima kršćanskih blagdana. Pritom su preživjeli neki elementi svojstveni pretkršćanskoj euroazijskoj poljodjelskoj kulturi. To su u prvom redu radnje za izazivanje plodnosti, dobar urod usjeva i uzgoja stoke, kao i za sreću i blagostanje obitelji: npr. kićenje bunara na Cvjetnicu; krjesovi te šaranje jaja (pisanica) pred Uskrs; ophodi dječaka na dan Sv. Jurja (jurjaši), djevojaka na Prvi svibanj (filipovčice) i Duhove (ljelje ili kraljice), djece na Spasovo (križari); krjesovi i ophod djevojaka (ladarice) na Ivanje i dr.; posebice Badnjak kao prilika za odavanje počasti precima, odnosno kao priprema za buduću agrarnu godinu.
Izvori blagdani Proleksis enciklopedija, LZMK. blagdani Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje), LZMK.
Vanjske poveznice Hrvatski jezični portal: blagdan
Kategorija:Kultura Kategorija:Praznici