Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska je nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka.

Osnovana je 25. veljače 1990. u Zagrebu, a njezini osnivači bili su Dobroslav Paraga, Ante Paradžik i Krešimir Pavelić. Prvotno je osnovana 26. lipnja 1861. godine kao Stranka prava u Austro-Ugarskoj, koju je utemeljio Ante Starčević i zastupala je samostalnost i političku neovisnost Hrvatske. Suvremena je stranka doživjela svoj vrhunac 1990-ih godina, kada su Hrvatske obrambene snage (HOS), dragovoljačke postrojbe u organizaciji HSP-a, igrale važnu ulogu u obrani Hrvatske.

U Bosni i Hercegovini djeluje njezina sestrinska stranka Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine.

Povijest Utemeljenje i početak HSP-a

HSP je nasljednica Stranke Prava koja je djelovala u vrijeme Austro-Ugraske i Hrvatske stranke prava koja je djelovala u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, stranka se poziva na nauk dr. Ante Stračevića i dr. Eugena Kvaternika iz 1861-e.

U studenom 1989. iz HDS-a istupaju neki članovi središnjeg odbora stranke, među kojima su bili i Krešimir Pavelić i Ante Paradžik. Njih dvojica sudjelovali su u osnivanju kako HDS-a, tako i HDZ-a, ali su istupili iz tih organizacija jer su smatrali da ni jedna ni druga stranka "nisu autentične hrvatske državotvorne stranke, jer u svojim političkim programima zagovaraju rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u okvirima jugoslavenske federacije, odnosno konfederacije".Paraga & Paradžik, 1991., 233. str. Iz tog razloga željeli su krenuti u potragu za suradnicima s kojima bi utemeljili/obnovili Hrvatsku stranku prava kao stranku koja se uvijek zalagala za hrvatsku nezavisnost. U to vrijeme stiglo je iz Beča u Zagreb pismo-inicijativa Dobroslava Parage, vodećeg jugoslavenskog disidentaYugoslav Dissident Seeks Support Here Chicago Tribune (na engleskom). Preuzeto 1. listopada 2014. koji je svojevremeno tužio Jugoslaviju zbog torture na Golom otoku, za osnivanje osnivačke skupštine HSP-a. Nakon pročitanog pisma Ante Paradžik osnovao je u Zagrebu Inicijativni odbor za obnavljanje HSP-a.Veselinović, 2014., str. 57. U početku su Odbor za obnavljanje HSP-a činili Paraga, koji je tada boravio u SAD-u, Paradžik i Krešimir Pavelić,Veselinović, 2014., str. 58. a mnogi ugledni hrvatski građani koji su pozvani da se pridruže stranci, odbijali su sudjelovati u obnovi i radu stranke zbog straha od režima.

Ipak, nakon što su uspjeli prikupiti dovoljan broj sudionika, dana 25. veljače 1990. Poticajni odbor održao je svoju treću sjednicu kao Obnoviteljski sabor Hrvatske stranke prava, u stanu Gorana Ante Blažekovića, člana odbora, u Zagrebu. Tom je prilikom za predsjednika izabran Dobroslav Paraga, za dopredsjednika stranke izabran je Ante Paradžik, za političkog tajnika Krešimir PavelićVečernji list, utorak 27. veljače 1990.: "Zagreb: Osnovana Hrvatska stranka prava". Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3. i za predsjednika Središnjeg odbora Goran Ante Blažeković. Dana 27. veljače 1990. stranka je registriranaVečernji list, subota, 3. ožujka 1990.: "Zagreb: Registrirana Hrvatska stranka prava". Citirano prema: Hrvatsko pravo, travanj 1990., str. 3. kao 18. politička stranka u Hrvatskoj. Na prvom Općem Saboru HSP-a 23. i 24. veljače 1991. članovima vrha stranke potvrđene su pozicije. Ubrzo je osnovan i ogranak stranke u BiH. Od rujna 1990. godine središnjica i tajništvo stranke nalazili su se u Zagrebu u Šenoinoj 13, gdje je stranka kupila četverosoban stan koji je Paradžik zvao Pravaški dom.Veselinović, 2014., str. 59.

Obnavljanjem HSP-a 25. veljače 1990. godine donesena su “Programska načela HSP-a” kojima njegove pristaše ideju hrvatskog državnog prava i borbe za hrvatsku nezavisnost prihvaćaju kao polaznu osnovu svoje djelatnosti. Najvažnija rečenica programa, koja je stranku odmah izdvojila od ostalih hrvatskih stranaka, bila je: Tako je HSP postao prva stranka koja je zatražila hrvatsku nezavisnost,Veselinović, 2014., str. 82. dok su druge stranke izlazile s programima jugoslavenske federacije/konfederacije.

mini|220px|Prvotni grb stranke

Paraga je imenovan predsjednikom stranke dok se još nalazio u SAD-u. U Hrvatsku se vratio u kolovozu 1990. Uskoro je pravaški tisak često počeo objavljivati da se na Paragu vrše atentati iz kojih se on čudom izvlači, a istovremeno su se gomilale optužbe na račun predsjednika Republike Franje TuđmanaJonjić, 2013., str. 550. i HDZ-a općenito. U listopadu 1990. dolazi do unutarstranačkog sukoba. HSP-ovo vodstvo podijelilo se u dvije frakcije, na jednoj strani bio je trijumvirat – Paraga, Ante Paradžik i Krešimir Pavelić, a na drugoj strani bili su ostali članovi Predsjedništva stranke, ujedno i neki od njezinih osnivača. Prva žrtva sukoba bio je Zlatko Tomičić, književnik, koji je izbačen iz HSP-a. Paraga je izdao "Priopćenje za javnost" u kojem je naveo da je u HSP-u postojala "neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...". Dio grupe je prema optužbi bio produžena ruka HDZ-a i HDS-a, a drugi dio "destruktivna antidemokratska politička organizacija koja djeluje iz inozemstva" koja ima namjeru osnovati Hrvatsku čistu stranku prava. Ta politička organizacija u stvari je bio Hrvatski oslobodilački pokret. Međutim, tada Paragine optužbe nisu shvaćene ozbiljno, jer je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om s čijim se predsjednikom Srećkom Pšeničnikom susreo na Bleiburgu. Kasnije se pokazalo da su neki članovi vodstva HSP-a doista istodobno bili na popisu članstva HDZ-a,Jonjić, 2013., str. 553–554. kao i HOP-a, a ubrzo je zbilja i osnovana Hrvatska čista stranka prava.

Trijumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić počeo se obračunavati s neistomišljenicima u stranci. Počinju kršiti stranačke statute i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. S delegacijama ogranaka stranke postupa se neodgovorno pa i bahato, Krešimir Pavelić ih verbalno napada, Paraga glumi neutralnost, a prednjači Paradžik čije ponašanje članovi delegacija ogranaka stranke opisuju da je graničilo s fizičkim napadima prema njima. Paradžik, potpredsjednik HSP-a, na jednom je sastanku čak izjavio: "Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, ne će se kontati...".Jonjić, 2013., str. 559–560. Unatoč tome, članstvo stranke raste velikom brzinom – broj od 18 000 članova koliko je stranka otprilike imala krajem 1990. godine narastao je na više od 100 000 do jeseni 1991. godine, a na okupljanja i prosvjede stranke dolazile su tisuće ljudi.Irvine, 1996., str. 7–8. Zanimljivo je da su u to vrijeme HSP-u nerijetko pristupali i muslimani, tvrdeći da su Hrvati, i da su im to bili i očevi i djedovi,Jonjić, 2013., str. 551. a vodstvo stranke osniva ogranke čak i po istočnoj Bosni i obilazi ih.HSP u Foči . U travnju 1991. u Foči, u gradu, ispred čuvene Aladža Džamije, koju su u ratu srušili četnici. Osobe s lijeva na desno: Osmo Adilović, Krešimir Pavelić, Ivan Kovač, pokojni Ante Paradžik, (iza njega je pokojni Frano Balenović ), zatim Dobroslav Paraga, pokojni Velimir Dilber, Alija Šiljak i Božo Čurčija. Iza leđa Alije Šiljka se nalazi Halim Delahmet. Pristupljeno 1. listopada 2014.Paraga & Paradžik, 1991., str. 5. Neki od poznatijih HSP-ovaca muslimana su Alija Šiljak, član predsjedništva stranke i jedan od utemeljitelja HOS-a, te Fuad Muhić, sarajevski sveučilišni profesor, politički savjetnik stranke, ubijen 1992. u Sarajevu pod nerazjašnjenim okolnostima.

Na prvim slobodnim izborima 1990. stranka nastupa u Hrvatskom demokratskom bloku zajedno s Hrvatskom demokratskom zajednicom Franje Tuđmana. Paradžik i Tuđman (Tuđman je bio glavna figura u bloku) dogovorili su se da će nakon izbora i eventualne pobjede Hrvatskog demokratskog bloka, Paradžiku biti ponuđeno mjesto potpredsjednika u novom sazivu Predsjedništva SR Hrvatske. Međutim, nakon izbora Tuđman kao pobjednik izbora mijenja odluku i umjesto Paradžika poziva Dušana Bilandžića iz Saveza komunista Hrvatske – stranke demokratskih promjena na mjesto potpredsjednika, poslije čega HSP izlazi iz bloka i počinje kritizirati politiku HDZ-a. Međutim, HSP je postao parlamentarna stranka jer su Zvonimir Špišić iz HDZ-a i Ante Prkačin iz HDS-a prešli u HSP zadržavši svoje zastupničke mandate.Veselinović, 2014., str. 61.

U veljači 1991. godine, Paraga sudjeluje na konferenciji Republikanske stranke u SAD-uDobroslav Paraga na 18. CPAC konvenciji Republikanaca SAD. Pristupljeno 1. listopada 2014. gdje se zalaže za raspad Jugoslavije, a govorio je i u američkom Senatu, i to o ratnom stanju u SFRJ, zamolivši pritom za pomoć Hrvatskoj i Kosovu koji pate zbog velikosrpskih težnji.Veselinović, 2014., str. 64. Dobroslav Paraga i kao predsjednik HSP-a nastavlja s idejom stvaranja takozvane "antivelikosrpske koalicije", koju je započeo još i prije obnavljanja stranke. Tako on i Paradžik žele uspostaviti dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Albanijom, Crnom Gorom, Bugarskom, pa čak eventualno uključiti i same Srbe izvan Srbije, želeći uspostaviti široku međunarodnu koaliciju svih srbijanskih neprijatelja.Rohaček, 2009., str. 13.Veselinović, 2014., str.68Paraga, 1995., str. 585., 589–590.NU2 Dobroslav Paraga. Emisija "Nedjeljom u 2", voditelj Aleksandar Stanković, 25. 2. 2001., 52:55 Pristupljeno 1. listopada 2014.17. 04. 1991. Sarajevo. Muslimansko-hrvatska koalicija je odgovor na srpsku agresiju izjavili su danas čelnici Hrvatske stranke prava (HSP) na konferenciji za novinare, obrazlažući svoja nastojanja za stvaranje suverene Hrvatske i Herceg-Bosne (op. a.: Herceg-Bosna je pravaški eponim pod kojim se misli na cijelu Bosnu i Hercegovinu (Veselinović, 2014., str. 66.)) i to, kako su istakli, mirnim putem. O tome su govorili predsjednik HSP-a Dobroslav Paraga, član središnjeg odbora dr Davor Perinović, ideolog stranke Fuad Muhić i drugi. IZVOR: »GLAS« 18. 04. 1991. Prevedeno sa srpskog. Pritom obilaze te države i pokrajine,Pravaši na Kosovu kod Albanaca . Pristupljeno 1. listopada 2014. a ilustrativna je epizoda iz Sofije, iz Bugarske, kada je Paraga radeći na uspostavljanju te koalicije slučajno susreo Dobricu Ćosića prilikom čega je Paraga njega upitao što tu radi, a Ćosić je odgovorio da je došao spasiti Jugoslaviju, a na Ćosićevo pitanje što Paraga tu radi, potonji mu je odgovorio da je došao zagovarati raspad Jugoslavije.Umro inventivni lažljivac Dobrica Ćosić, mentor Slobodana Miloševića . Pristupljeno 1. listopada 2014.

Ratne godine s Paragom na čelu

mini|300px|Stijeg Hrvatskih obrambenih snaga