Ervin Šinko (Apatin, 5. listopada 1898. – Zagreb, 26. ožujka 1967.), bio je hrvatski i mađarski književnik, židovskog podrijetla.Jaša Romano, 1982, str. 486Ognjen Kraus, 1998, str. 228Ivo Goldstein, 2001, str. 509 Pisao je pjesme na mađarskom, romane i novele na hrvatskom i mađarskom te književne studije, eseje i dnevnik na hrvatskom.
Životopis Ervin Šinko, pravim imenom Franjo Spitzer, pohađao je školu u Subotici. Kao gimnazijalac mobiliziran je 1917. godine u Subotici a godine 1918. sudjelovao je u uspostavljanju mađarske sovjetske republike. U središtu njegova književnog zanimanja upravo su teme i pitanja mađarske revolucije. Surađivao je u mnogim mađarskih časopisima u Budimpešti, Beču, Požunu, Kološvaru i Novome Sadu, kao što su: A Tett, Ma, Internationale, Tüz, Korunk, Nyugat i drugi. Potom je emigrirao u Beč gdje godine 1924. izdaje časopis Testvér, te živio u Zürichu, Moskvi (1935. – 37.) i Parizu (1937. – 39.) gdje njegovi članci izlaze u L'Europe, Monde i Ce Soir. Godine 1939. dolazi u Jugoslaviju i do početka Drugoga svjetskog rata živio je u Zagrebu i Drvaru. Zatim je otišao u Dalmaciju gdje tijekom talijanske okupacije biva uhićen i interniran. U Zagrebu se nastanio 1945. godine nakon sudjelovanja u NOB-i u koju se uključio 1943. godine, odmah nakon kapitulacije Italije i oslobađenja iz internacije. Bio je članom Društva književnika Hrvatske a od 1951. godine i dopisni član JAZU. Godine 1959. bio je prvim šefom i prvim profesorom na novoosnovanoj Katedri za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Novome Sadu te se s pravom smatra i osnivačem te Katedre. Filozofski fakultet u Novom Sadu: Hungarologija , preuzeto 25. kolovoza 2013.
Djela Knjige pjesama: Éjszakák és hajnalok (Noći i zore), 1916. Fáajdalmas istem (Bolni bog), Fischer, Beč, 1923.
Romani: Četrnaest dana, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. Optimisti: roman jedne revolucije, Zora, Zagreb, 1954. (s mađarskoga prevela Iva Adum) Optimisták: történelmi regény 1918/19-ből, Magvető, Budimpešta, 1965. Optimisták, Noran Libro Kiadó, Budimpešta, 2010.
Novele: Aegidius útra kelése (Egidius kreće na put), 1927. Aronova ljubav, Zora, Zagreb, 1951. (s mađarskoga rukopisa preveo Enver Čolaković)
Pripovijetke: Pripovijetke, Zora, Zagreb, 1950.
Književne studije i eseji: Eto ide naša sila...: uz omladinsku prugu, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1947. Književne studije, Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1949. Sablast kruži Evropom: članci, rasprave i predavanja (1948. – 1951.), Zora, Zagreb, 1951. Roman jednog romana: bilješke iz moskovskog dnevnika od 1935 do 1937 godine, Zora, Zagreb, 1955. Falanga Antikrista i drugi komentari, Zora, Zagreb, 1957. Lik književnika danas, Univerzum, Zagreb, 1957. Roman eines Romans: Moskauer Tagebuch, Verlag Wissenschaft und Politik, Köln, 1962. Csokonai életmüve, Forum, Novi Sad, 1965. Pjesme u prozi, Pripovijetke, Zapisi, Ogledi, (Priredio Marijan Matković), Matica hrvatska, Zora, Zagreb, 1969. Sablast kruži Evropom, Globus, Zagreb, 1982. Drvarski dnevnik, BIGZ, Beograd, 1987. (Honfoglalas Elott, s mađarskog prevela Gabriela Arc, priredio, pogovor i bilješke napisao Ištvan Bošnjak) Krleža: esszék, tanulmányok, kommentárok, Forum Könyvkiadó, Novi Sad, 1987. Az út. Naplók: 1916-1939, Akadémiai Kiadó, Budimpešta, 1990. Roman eines Romans: Moskauer Tagebuch, 1935-1937, Das Arsenal, Berlin, 1990.
Izvori
Literatura
Vanjske poveznice Hungarian Authors by Albert Tezla: SINKÓ ERVIN
Kategorija:Hrvatski književnici iz Vojvodine Kategorija:Mađarski književnici iz Vojvodine Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine Kategorija:Mađarski pjesnici Kategorija:Romanopisci Kategorija:Novelisti Kategorija:Esejisti Kategorija:Židovi u Hrvatskoj Kategorija:Sudionici NOB-a Kategorija:Životopisi, Apatin