Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji. Regija graniči sa Slovenijom, Austrijom, te s talijanskom regijom Veneto. Južna granica regije je sjeverna obala Jadrana. Regija je sa sjevera omeđena Alpama.
Povijest
Regija Furlanija-Julijska krajina je u potpunosti stvorena pripajanjem Zone A Italiji 1954. godine. Republika Italija je 1963. godine, odlučila spojiti svoj dio bivšeg Slobodnog teritorija Trsta s Furlanijom koju su do tada činile pokrajine Udine i Gorica. Pokrajina Pordenone stvorena je tek 1968. godine odvajanjem od pokrajine Udine. Novostvorena regija je ovim dobila i određenu autonomiju. Budući da je ovim spajanjem stvorena regija s raznolikim stanovništvom različite kulture i povijesti, regiju je karakterizirala nesloga.
Odluku da se Trst proglasi glavnim gradom regije, popratilo je neslaganje furlanskog stanovništva koje se i danas u velikom broju protivi toj odluci, smatrajući Udine boljim rješenjem.
Zemljopis
Regija Furlanija-Julijska krajina sastoji se od Furlanije koja čini oko 90% teritorija (s povijesnim glavnim mjestom Udine) i dijela tzv. Julijske krajine koja je ostala dio Italije nakon Drugog svjetskog rata. Ne postoji jasna granica između ova dva teritorija, neki kao granicu smatraju rijeku Timavu, dok drugi smatraju da bi granica trebala biti rijeka Soča.
Regija graniči s:
na sjeveru - Austrija (Koruška) na istoku - Slovenija (Goriška i Obalno-kraška) na zapadu - Veneto na jugu - Jadransko more
Reljef regije je većinom planinski, planine čine 42,5% ukupnog teritorija, ravnice 38,1%, a brežuljci 19,3%.
Gospodarstvo
Ova tablica prikazuje BDP i BDP per capita u Furlaniji-Julijskoj krajini od 2000. do 2006. godine:
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.BDP(u milijunima eura) 27.255,0 28.908,9 29.938,7 30.384,4 31.411,3 32.739,2 34.306,3 BDP p/c(u eurima) 23.101,4 24.449,3 25.209,4 25.428,4 26.143,4 27.135,7 28.342,9</div>
Poljoprivreda
Reljef regije ne dopušta veliki razvoj poljoprivrede. Najviše se uzgajaju kukuruz i šećerna repa, dok je u brdovitim područjima razvijeno vinogradarstvo. Uzgoj stoke, pogotovo goveda, premašuje regijonalne zahtjeve i izvozi se u druge regije. Ministarstvo poljoprivrede priznalo je 120 proizvoda u Furlaniji-Julijskoj krajini kao "tradicionalna".
Industrija
Industrijalizacija u Furlaniji-Julijskoj krajini počela je razvojem velike osnovne industrije na obali. Razvoj ove teške industrije je danas u opadanju, a zamjenjuju je mala i srednja obrtništva. Među granama koje su najviše u razvoju su mehanička (posebno u Pordenoneu) i tekstilna industrija, te proizvodnja namještaja. U Udinskoj pokrajini, tercijarni sektor zapošljava oko dvije trećine radno aktivnog stanovništva. Teška industrija koja je prije bila snažno zastupljena u Udinama je danas maknuta u druge krajeve.
Stanovništvo
Furlanija-Julijska krajina sastoji se od dva povijesno i kulturno različita dijela, Furlanije (pokrajine Pordenone i Udine) i Julijske krajine (pokrajine Gorica i Trst). Iako je u prošlosti postojala velika razlika između lučki orijentiranog napučenog Trsta i poljoprivredno orijentirane Furlanije, danas je situacija izmijenjena: u pokrajinama Udine i Pordenone živi oko 70% stanovništva regije i te regije su danas gospodarski najznačajnije. Iako veliki broj stanovništva živi u velikim urbanim središtima, većina živi u mjestima manje i srednje veličine, dok su planine slabo naseljene.
Ovo je jedna od regija koju je najviše pogodila emigracija izazvana gospodarskim padom, posljedicama rata, teritorijalnim promjenama i potresom 1976. godine. Najveći broj stanovništva odselio se u Argentinu i SAD. Ovaj fenomen smanjen je tek 1970-ih, zahvaljujući gospodarskom rastu i potresu koji je izazvao veliku obnovu u Furlaniji.
Rast stanovništva je danas zanemariv; nizak natalitet (8,2‰ 2003. godine, naspram stope mortaliteta od 12,4‰) nadoknađuje se uvozom brojnih imigranata.
Pokrajina Stanovništvp (1. siječnja 2007.) Površina(km²) Gustoća(ab/km²) GO141.229466303 PN303.2582.178139 TS236.5122121.115 UD531.6034.905108Furlanija-Julijska krajina1.212.6027.845 154
Općine u regiji s više od 10.000 stanovnika su (podaci ISTAT-a 31. prosinca 2006.) Općina Stanovništvo PokrajinaTrst208.621 TSUdine96.750 UDPordenone50.518 PNGorica36.172 GOMonfalcone27.701 GOSacile19.577 PNCordenons18.247 PNCodroipo15.159 UDPorcia14.792 PNAzzano Decimo14.457 PNSan Vito al Tagliamento14.241 PNTavagnacco13.783 UDMilje13.414 TSLatisana13.037 UDCervignano del Friuli12.861 UDRonchi dei Legionari11.810 GOSpilimbergo11.733 PNManiago11.632 PNCividale del Friuli11.515 UDGemona del Friuli11.080 UDFiume Veneto10.903 PNFontanafredda10.719 PNTolmezzo10.539 UD
Uprava desno|mini|350px|Pokrajine regije
Autonomna regija Furlanija-Julijska krajina podijeljena je u četiri pokrajine i 219 općina. Pokrajina Glavni grad OpćineGOGorica 25 PNPordenone 51 TSTrst 6 UDUdine 137
U regiji su oformljene četiri gorske zajednice (Comunità montana; Gorska skupnost).
Gorska zajednicaPoložajOpćinePokrajinaWeb stranicaComunità Montana della CarniaTolmezzo28UD Comunità Montana del Gemonese, Canal del Ferro e Val CanalePontebba, Gemona del Friuli15UD Comunità Montana del Torre, Natisone e CollioSan Pietro al Natisone, Cormons, Tarcento25UD-GO Comunità Montana del Friuli Occidentale Barcis, Meduno, Polcenigo27PN
Kultura mini|desno|200px|Natpis na svim jezicima regije u regionalnom vijeću u Trstu
Jezici JezikIzvor: L'Aménagement Linguistique dans le Monde Postotak talijanski 53,5% furlanski 43 % slovenski 4,7 % njemački 0,4 %
Udio po pokrajinama:
Pokrajina Talijanski Furlanski Slovenski Pordenone 53,8 % 37 % 2,5 %Udine 21,7% 74,9% 3,3%Gorica 70,3 % 24,6% 7,4%Trst 91 % 1,7 % 7,1 %
Veliki dio stanovništva Furlanije govore ili barem razumiju furlanski jezik koji je široko raširen i zaštićen u regiji.
Druga značajna jezična zajednica je slovenska koja ima oko 60.000 govornika. Slovenski jezik je raširen u Goričkoj i Tršćanskoj pokrajini (koje su dvojezične) i djelomično u Udinskoj pokrajini.
Postoje i manje zajednice govornika njemačkog jezika u Kanalskoj dolini (Val Canale) i Karniji (Carnia) u općinama Sauris i Timau.
Venetski jezik, u njegovim lokalnim oblicima, raširen je uz obalu.
Sport
Najveći sportski objekti u regiji su:
Stadio Friuli u Udinama Stadio Nereo Rocco u Trstu Stadio Giuseppe Grezar u Trstu
Neki od nogometnih klubova su: Udinese Calcio (Serie A), Triestina (Serie B), Pordenone Calcio, Associazione Calcio Monfalcone i dr.
Galerija fotografija
Izvori
Vanjske poveznice
Stranica regionalnog vijeća Službeni turistički portal pokrajine Turističke informacije o regiji Zračna luka Furlanije-Julijske krajine Vrijeme u regiji Regionalni parkovi i prirodni rezervati Dvorci u regiji