Sabirni logor Josipovac (njemački: Arbeitslager Sankt Josef) bio je logor koji je osnovao komunistički režim u Jugoslaviji za Nijemce i Austrijanace u razdoblju nakon Drugoga svjetskog rata. U službenim logorskim dokumentima, logor Josipovac označen je kao Radni logor Josipovac, a neki drugi ondašnji dokumenti logor Josipovac nazivaju Logor za iseljavanje Nijemaca Josipovac ili Centralni logor za protjerivanje Nijemaca Josipovac.Archiv des Institutes für donauschwäbische Geschichte und Landeskunde, Tübingen, Nachlass Franz Hamm, 230, Komanda Radnog Logora Josipovac broj: 156/45, dana
Radni logor Josipovac osnovan je na kraju Josipovca prema Bizovcu, gdje su otprije bile barake njemačke Radne službe Arbeitsdienst i bio je ograđen visokom bodljikavom žicom. Tijekom svibnja 1945. godine u logor Josipovac internirano je više od 3000 osoba, uglavnom starijih osoba, žena i djece.
Prema zabilješkama logoraša Michaela Hantlera, u logoru Josipovac umrlo je 55 osoba. Do sada je poimenično utvrđeno 38 žrtava logora Josipovac, a procjenjuje se da je u njemu stradalo oko 100 osoba. Komunističke vlasti su namjeravale što više Nijemaca protjerati iz zemlje. Transporti sa slavonskim i bosansko-posavskim Folksdojčerima iz Radnog logora Josipovac i Radnog logora Valpovo, a i drugih logora, upućivani su od početka srpnja 1945. iz Osijeka preko Slavonskog Broda, Zagreba te Ljubljane. U prepunim stočnim vagonima, bez dovoljno hrane i vode, iscrpljena većina pobolijeva, a neki višednevno putovanje nisu preživjeli. Iz logora Josipovac 8. srpnja 1945. godine upućen je željeznički transport s oko 3.000 logoraša, od kojih nitko nije znao odredište. Nakon dugoga iscrpljujućeg puta, logoraši su dva dana bili zatvoreni u prepunim stočnim vagonima u Leibnitzu u Austriji, a zatim ih je oružana pratnja istjerala i jednostavno ostavila. Dva dana kasnije, 10. srpnja 1945. godine, Radni logor Josipovac raspušten je, a manji broj logoraša koji je preostao prebačen je u obližnji Radni logor Valpovo.Usp. L. Rohrbacher, Ein Volk ausgelöscht. Die Ausrottung des Donauschwabentums in Jugoslawien in den Jahren von 1944 bis 1948, 198.; Völkermord der Tito-Partisanen 1944-1948. Der Vernichtung der altösterreichischen Deutschen Volksgruppe in Jugoslawien und die Massaker an Kroaten und Slowenen. Dokumentation, Graz, 1991., 191.; Dokumentation der Vertreibung der Deutschen aus Ost – Mitteleuropa, Band V, Das Schicksal der Deutschen in Jugoslawien, 521.-544.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band III, 885.-886.; Leidensweg der Deutschen im kommunistischen Jugoslawien, Band IV, Menschenverluste – Namen und Zahlen zu Verbrechen an den Deutschen durch das Tito – Regime in der Zeit von 1944-1948, München - Sindelfingen, 1994.; Verbrechen an den Deutschen in Jugoslawien 1944-1948. Die Station eines Völkermords, 219.-220.; Genocide of the Ethnic Germans in Yugoslavia 1944 – 1948, 121.; Genocid nad nemačkom manjinom u Jugoslaviji 1944-1948, 153.-154.; V. Geiger (prir.), Radni logor Valpovo 1945.-1946. Dokumenti, Osijek, 1999. I tamo navedeni izvori i literatura.
Povezani članci
Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu Radni logor Valpovo Logor Krndija Nijemci u Hrvatskoj Austrijanci u Hrvatskoj
Izvori
Josipovac Kategorija:Osijek u Drugom svjetskom ratu