Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica),HSS-ovci obilježili 125 godina od rođenja dr. Ivana Pernara , HSS, 7. studenoga 2014., pristupljeno 30. listopada 2015. 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.

Životopis Ivan Pernar rodio se u Hrastini kraj Zaprešića 1889. godine.Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945., Minerva, Zagreb, 1997., , str. 317.-318.Znameniti ljudi marijagoričkog kraja , preuzeto 18. listopada 2011. Rodio se je u obitelji Nikole i Jelene (rođ. Hrust) Pernar.Petrić, Hrvoje. Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889. – 1967.), // Zbornik Janković, sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. , str. 167., pristupljeno 9. listopada 2018. Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1909. godine.Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. – 2007.), Zagreb, 2007., str. 925., Studirao je pravo u Zagrebu gdje je i doktorirao na zagrebačkom sveučilištu. Bio je član užeg vodstva HSS-a. Od studenoga 1919. godine bio je članom glavnoga obora HPSS-a. Kao kandidat HSS-a sudjelovao je na izborima u Kraljevini Jugoslaviji i bio izabran 1923., 1925., 1927., 1935. i 1938. godine.Petrić, Hrvoje. Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889. – 1967.), // Zbornik Janković, sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. , str. 171., pristupljeno 9. listopada 2018. Godine 1926. kada je HSS sudjelovao u vladi bio je kao predstavnik HSS-a na dužnosti podtajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova.Petrić, Hrvoje. Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889. – 1967.), // Zbornik Janković, sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. , str. 172., pristupljeno 9. listopada 2018. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije kao političar i član HSS-a više puta je zatvaran.

Atentat u beogradskoj skupštini Ivan Pernar bio je zastupnik HSS-a za Ludbreg. Dana 20. lipnja 1928. godine, revolverskim hitcima na zastupnike HSS-a, dvorski agent i zastupnik Radikalne stranke Puniša Račić ranjava Ivana Pernara i Ivana Granđu, smrtno ranjava Stjepana Radića, a usmrćuje Đuru Basaričeka i Pavla Radića. Dr. Ivan Pernar pogođen je s dva metka. Prvi Račićev metak pogađa ga u ruku, a drugi nepuni centimetar ispod srca, tri milimetra ispod žile kucavice nakon kojeg pada pod klupu i tako je izbjegao treći mu namijenjen metak.Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 365. Taj drugi revolverski metak Pernar je u tijelu nosio do kraja života.HSS-Kanada: Povodom 81-ve Godisnjice Smrti Stjepana Radica by Mladen Plecko, 3. kolovoza 2009., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. kolovoza 2011.), preuzeto 28. siječnja 2017.

U kanadskom Hrvatskom glasu u članku pod nazivom Dvadeseti lipnja 1928. (brojevi 25. i 26. od 21. i 28. lipnja 1949. godine) Pernar je pisao o tom atentatu opširnije. Dio članka o momentu samog ranjavanja:

Nakon atentata Puniša Račić biva osuđen na 20 godina zatvora koje provodi u Kaznenom zavodu u Zabeli kod Požarevca.Zvonimir Kulundžić, Atentat na Stjepana Radića, Stvarnost, Zagreb, 1967., str. 561. U listopadu 1944. godine po ulasku u Beograd na prijekom sudu partizani ga osuđuju na smrt i strijeljaju.

Iskoristivši ubojstvo Stjepana Radića i blokadu rada Narodne skupštine (parlamenta) koja je uslijedila, jugoslavenski kralj Aleksandar I. Karađorđević u proglasu objavljenom 6. siječnja 1929. godine proklamira da su "ti žalosni razdori i događaji (...) pokolebali kod Naroda veru u korisnost te ustanove" te da zato između kralja i naroda "ne može i ne sme biti više posrednika". Potom ukida Vidovdanski ustav i uvodi Šestosiječanjsku diktaturu koja je prekinuta tek atentatom na kralja u Marseillesu 1934. godine. Atentat je bio organiziran od ustaša, a neposredni izvršitelj bio je Vlado Černozemski, bugarski revolucionar. Černozemski biva ubijen prigodom atentata od francuske policije koja je pucajući po njemu slučajno ubila i francuskog ministra vanjskih poslova Louisa Barthoua.

Pernar je nakon oporavka nastavio odvjetničku djelatnost pošto su za diktature kralja Aleksandra I. Karađorđevića političke stranke i politička djelatnost bile zabranjene.Svakodnevni život istaknutih zagrebačkih političara početkom šestosiječanjske diktature Objavio: Stipica Grgić, prof., povijest.net, 12. siječnja 2009., preuzeto 18. listopada 2011. Godine 1933., 14. ožujka, bio je osuđen na godinu dana strogoga zatvora koji je izdržavao u kaznionici u Srijemskoj Mitrovici odakle je pušten prije isteka pune kazne.Petrić, Hrvoje. Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889. – 1967.), // Zbornik Janković, sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. , str. 182., pristupljeno 9. listopada 2018. Dana 21. kolovoza 1938. kao predstavnik HSS-a prisustvovao je sprovodu Andreja Hlinke u Ružomberoku.Pondělní list Slavni pohreb Hlinky

Drugi svjetski rat i SAD Ivan Pernar za Banovine Hrvatske biva izabran za senatora. Za vrijeme NDH više puta je zatvaran od ustaškog režima. Zbog povezanosti s urotom Lorković-Vokić 1944. godine biva uhićen i zatvoren u Lepoglavi odakle je sredinom travnja 1945. godine prevezen u zagrebačku Zaraznu bolnicu. Neposredno pred slom NDH pušten je, zahvaljujući zauzimanju kardinala Alojzija Stepinca, te 7. svibnja 1945. godine u skupini vođa HSS-a odlazi u Klagenfurt, a potom u Salzburg. U rujnu 1945. godine odlazi u Rim, a iz Rima u SAD. U SAD-u nastanjuje se u New Yorku. Nastupa na mnogim skupovima HSS-a po Americi i Kanadi,Croatian Centre Dr. Đuro Palaić, Hrvatska seljačka stranka u Kanadi, Glavni odbor Hrvatske seljačke stranke u Kanadi i Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata Zagreb, 2011., , str. 43., preuzeto 28. siječnja 2017. piše u kanadskom Hrvatskom glasu i radi na omogućavanju iseljenja Hrvatima u prekomorske zemlje. Tijekom boravka u izbjeglištvu izložen je napadima ustaške emigracije ali i sam piše žestoke protuustaške polemike i pamflete.

Umro je u New Yorku 2. travnja 1967. godine. Pokopan je 5. travnja 1967. godine, na newyorkškome groblju St. Raymond's.Petrić, Hrvoje. Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889. – 1967.), // Zbornik Janković, sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. , str. 204–205., pristupljeno 9. listopada 2018.

Priznanja 1928. godine proglašen je počasnim građaninom Križevaca.Petrić, Hrvoje. Prilozi za biografiju Ivana Pernara (1889. – 1967.), // Zbornik Janković, sv. II, br. 2. Kolovoz 2017., str. 167.-206. , str. 180., pristupljeno 9. listopada 2018.

Izvori

Vanjske poveznice Begonja, Zlatko, Ivan Pernar o hrvatsko-srpskim odnosima nakon atentata u Beogradu 1928. godine, // Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 51. (2009.), str. 203. – 218.

Kategorija:Hrvatska seljačka stranka Kategorija:Hrvatski političari do 1918. Kategorija:Hrvatski političari u Kraljevini Jugoslaviji