Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu označavaju brojne ratne zločine koje su tijekom Drugog svjetskog rata četnici počinili prema Hrvatima, Bošnjacima i drugim narodima. Ravnogorska ideologija zasnovana je na ideološkoj i etničkoj isključivosti. U cjelokupnoj aktivnosti četnika, zločini ne predstavljaju pojedine slučajeve nego organizirane, ili zločine koje je rukovodstavo odobravalo.

Tada su izvršeni zločini genocida nad Hrvatima i Muslimanima u Bosni i Hercegovini. Međutim, sve do potkraj 80-tih godina, četnički zločini su bili jedna od tzv. tabu tema, o kojoj se jednostavno nije smjelo u bivšoj SR Jugoslaviji znanstveno istraživati i pisati. Zato su ti zločini četnika jednostavno prešućivani ili tek usput deklarativno spominjani, bez konkretnih podataka pa i brojčanih pokazatelja. Tek s demokratskim promjenama od g. 1989. počelo se i u zemlji pisati o genocidu nad Hrvatima i Muslimanima te o stvarnim ljudskim gubicima na području bivše Jugoslavije u ratu 1941. – 1945.Prof. Dr. Zdravko Dizdar: , Hrvatski institut za povijest Pristupljeno 2. siječnja 2018.

Neposredno nakon proglašenja NDH četnici čine i prva masovnija ubojstva hrvatskog i muslimanskog pučanstva u nekim područjima NDH. Tako su npr. četnički odjeli, koji su se nalazili u redovitoj vojsci Kraljevine Jugoslavije i bili namijenjeni za “specijalne akcije”, ili pojedini zapovjednici četnici u vojsci pri povlačenju, ubili su kraj Dervente od 11. do 13. travnja 1941. 17 civila Hrvata, od kojih je i 5 žena (nakon čega se četnički bataljun preko Doboja prebacio u Sarajevo gdje je razoružan od njemačke vojske, a četnici upućeni u zarobljeništvo u Njemačku) a na području Čapljine od 13. do 15. travnja ubili su 20 Hrvata i 5 Muslimana i zapalili 40 kuća te kraj Mostara 15. IV. ubili 5 civila Hrvata, od kojih 1 žena, i zapalili sela Cim i Ilići, nastanjena Hrvatima, a takvih ubojstava bilo je u još nekim mjestima, kao početak i nagovještaj onoga što će ubrzo uslijediti.

Ministarvstvo vanjskih poslova NDH u svom Unutrašnjopolitičkom pregledu br. 11 od 11. rujna 1944. od odjeljku “Četnici protiv NDH” navelo da su do tada”četnici razorili oko 30.000 hrvatskih domova i poubijali najmanje oko 150.000 hrvatskog pučanstva”. Najnovija demografska istraživanja daju mogući stvarni gubitak Hrvata od oko 200.000 a Muslimana oko 100.000 na području NDH, tj. onih koji su ubijeni. Prema V. Žerjaviću, od toga na moguće četničke žrtve genocida otpada 32.000 ubijenih Hrvata (u Hrvatskoj 20.000 a u BiH 12.000) i 33.000 ubijenih Muslimana. Mnogima se ova Žerjavićeva brojka čini premalena

Kronologija (popis nepotpun) 1941.

pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941. pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941. pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941. pokolj katoličkih redovnica u Podrinju

1942.

pokolj u Zabiokovlju 29. kolovoza 1942. pokolj u Gatima 1. listopada 1942.

1943.

pokolj u Lovreću 22. srpnja 1943.

1944.

1945.

Suđenja Vođu četnika Dragoljuba Mihailovića 13. ožujka 1946. uhitili su agenti OZNE. Osuđen je na smrt strijeljanjem 15. lipnja i ubrzo pogubljen. U Srbiji je rehabilitiran 2015. godine.(srp.) Rehabilitovan Draža Mihailović („Večernje novosti“, 14. svibnja 2015.)

Dokumenti (srp.) Izvješće Pavle Đurišića načelniku stožera Vrhovnog zapovjedništva od 13. veljače 1943. (Srpski Wikisource)

Izvori

Vanjske poveznice

Četnički zločini genocida nad Hrvatima i Muslimanima u BiH i Hrvatskoj tijekom rata (1941. – 1945.)