mini|250px|Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema općinama. mini|250px|Narodi u Vojvodini prema popisu 2002. - podatci su prema naseljima. mini|250px|Službena uporaba rumunjskog jezika u Vojvodini: narančasto - u cijeloj općini zeleno - u dijelu općine

Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.

Jezik i vjera Govore rumunjskim jezikom. Po vjeri su pravoslavni.

mini|desno|300px|Rumunjski jezik u Srbiji 2002. godine.

Naseljenost Prema popisu iz 2002. u Vojvodini je živjelo 30.419 Rumunja, što ih je činilo 7. po brojnosti nacionalnom zajednicom.

Najviše ih je u južnom i srednjem Banatu, a postoje manje zajednice u srednjoj zapadnoj Bačkoj

Naselja s apsolutnom ili relativnom većinom prema popisu 2002. su bila:

U Banatu: Uzdin (općina Kovačica), Jankov Most (općina Zrenjanin), Torak (općina Žitište), Lokve (općina Alibunar), Nikolinci (općina Alibunar), Seleuš (općina Alibunar), Grebenac (općina Bela Crkva), Barice (općina Plandište), Straža (općina Vršac), Orešac (općina Vršac), Vojvodinci (općina Vršac), Kuštilj (općina Vršac), Jablanka (općina Vršac), Sočica (općina Vršac), Mesić (općina Vršac), Markovac (općina Vršac), Mali Žam (općina Vršac), Malo Središte (općina Vršac), Ritiševo (općina Vršac).

U Banatu su Rumunji značajnom zajednicom u općinama Alibunar (26,47% Rumunja), Vršac (10,87% Rumunja), Kovačica, Plandište, Bela Crkva, Kovin, Pančevo, Opovo, Zrenjanin, Sečanj i Žitište. Manje zajednice u Bačkoj gdje se rumunjski govori između 1 i 5% stanovnika su u Apatinu i Baču.

Kultura rumunjski je jedan od šest službenih jezika u VojvodiniAdunarea Provinciei Autonome Voivodina Skupština Vojvodine tjednik Libertatea na rumunjskom jeziku

Stanje po popisima Statistike od 1880. do 1931. su bilježile govornike rumunjskog jezika, a od 1948. pa do 2002. kao narod. 1880.: 69.668 (5,9%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata. 1890.: 73.492 (5,5%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata. 1900.: 74.718 (5,2%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara i Hrvata. 1910.: 75.223 (5%). Bili su 4. po brojnosti, iza Srba, Nijemaca, Mađara. Pretekli su Hrvate jer je metodologija popisa iz 1910. "pojela" znatan broj Hrvata i Nijemaca u korist Mađara. 1921.: 65.197 (4,3%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Nijemaca i Hrvata. 1931.: 78.000 (5%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Nijemaca i Hrvata. 1948.: 59.263 (3,6%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka. 1953.: 57.218 (3,4%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka. 1961.: 57.259 (3,1%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka. 1971.: 52.987 (2,7%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka. 1981.: 47.289 (2,3%). Bili su 5. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Hrvata i Slovaka. 1991.: 38.832 (1,9%). Bili su 7. po brojnosti, iza Srba, Mađara, osoba izjašnjenih kao Jugoslavena, Hrvata, Slovaka i Crnogoraca. 2002.: 30.419 (1,5% stanovnika) Bili su 7. po brojnosti, iza Srba, Mađara, Slovaka, Hrvata, osoba izjašnjenih kao Jugoslavena i Crnogoraca.

Poznate osobe Ilie Lupulescu, jug. stolnoteniski reprezentativac Vasko Popa, srpski pjesnik Emil Petrovici, rumunjski jezikoslovac

Izvori

Vanjske poveznice Rumunji u Vojvodini Rumunji u Banatu

*Vojvodina Kategorija:Etničke grupe Vojvodine