Šiprage su naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima , popis.gov.ba, preuzeto 7. studenoga 2020.
Nalazi se na rijeci Vrbanji, pritoci Vrbasa.
Ime Suvremeno ime mjesto je dobilo po begovskoj obitelji Šipraga. Nije poznato jesu li njihovi preci (barem dio njih) autohtono stanovništvo ili su se preselili s nekog mjesta na ovo područje i pokrili prostorno široko i dugačko imanje u dolini rijeke Vrbanje i njezinih pritoka. Prema usmenim izlaganjima i katastarskim zapisima, Pougarje) (obronci Vlašića u dolini rijeke Ugar bila je polazište za njihovo širenje.
Zemljopisni položaj Šiprage su na sjeveroistoku Banje Luke (oko 60 km) i Kotor-Varoša (30 km), a središte je istoimene mjesne zajednice. Nalaze se u izduljenoj dolini između nekoliko planinskih padina: sjeveroistočno je Šipraško brdo (Vrh Glavić, 950 m), južno je Jasik (769 m), jugoistočno kompleks Šajinovina - Stražbenica (848 m), zapadno Radohova (vrh Kape, 950 m) i sjeverozapadno Borčići (799 m) s Hrastikom.Karta Bih Karta BiH (pristupljeno 18. lipnja 2017.) Maplandia: Karta BiH (pristupljeno 18. lipnja 2017.)
Naselje, uz Vrbanju i njene pritoke, dugo je oko tri, a široko oko dva kilometra. Postoji obilje izvora pitke vode, od kojih je jedan (uz Crkvenicu) iskorišten za opskrbu lokalne vodovodne mreže. U samom mjestu u Vrbanju utječu Musić potok, Crkvenica, Bakin potok (desno), a Ćorkovac, Zagradinski potok i Demićka (s lijeve strane).
Klima
Šiprage imaju umjerenu kontinentalnu klimu, s obično četiri godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zima.
Srednja temperatura (°C)Minimalna temperatura (°C)Maksimalna temperatura(°C) Padaline↓↓↓ (mm) Siječanj –1,7 –4,81,459Veljača0,3 –3,64,263Ožujak 4,6 –0,19,359Travanj 9,13,914,374Svibanj13,68,119,290Lipanj17,211,522,999Srpanj 18,912,625,381Kolovoz 18,411,924,976Rujan14,78,620,971Listopad 9,54,714,479Studeni 4,41,07,8100Prosinac0,1–2,73,088 (Pristupljeno 18. lipnja 2017.)
Priroda i ekologija U šipraškoj dolini i na okolnim padinama, uz Vrbanju i njene pritoke, protežu se površine obradivog zemljišta, a uz visove su pojsevi pašnjaka i mješovite bjelogorične i crnogorične šume koje su obilježene hrastom, bukvom i grabom, odnosno smrčom (lokalizam: „omarika“), jelom i borom (bijelim i crnim). U ovim ekosustavima i planinskim livadama obitava krupna i sitna divljač (medvjed, divlja svinja, vuk, lisica, zec, srna, jazavac, kuna, lasica, jež i ostale vrste životinja koje se sreću u srednjebosanskim šumskim sastojinama. Pašnjake i porječja također pokrivaju životne zajednice pripadajuće vegetacijske zone.
Već uzvodno od Obodnika, sve do Tomine luke u njenom gornjem toku, sliv Vrbanje pripada salmonidnim vodama. Međutim, lipljan (lokalno: lipen), a sada i potočna pastrva postepeno iščezavaju. Lipen je potpuno nestao sedamdesetih godina XX. stoljeća, a opstanak pastrve ugrožavaju brojni prirodni i antropogeni čimbenici. To se osobito odnosi na ekstremno bujičarenje 2000-tih i neracionalno izlovljavanje te zagađivanje muljem i sekundarnim nusproizvodima eksploatacije šumskog blaga. Osiromašivanje ribljeg fonda se (s upitnim uspjehom) pokušava nadomjestiti redovnim poribljavanjem, koje pak dovodi u pitanje autohtonost lokalnih populacija, čak i u izvorišnim tokovima Vrbanje i njenih pritoka.
Povijest thumb|300px|Plan rimske bazilike u Šipragama, 5. stoljećeA - Predvorje (13,9 x 4,09 m) B — Glavna soba (12,38 x 8,30 m) C — Srednja soba (12,38 x 3,95 m) D — Apsida a — Prozor C — Vrata (širina 1,90 m) D — Vrata (širina 1,20 m) e — Zazidana vrata b, h — Ložište I — Konzola k — Kostur čovjeka Arheološka istraživanja dokazuju da je na ovom lokalitetu postojalo rimsko naselje (još u VI. stoljeću; vjerojatno i prije), a sedreni stećci svjedoče o bogumilskoj naseobini (najkasnije) iz 12. stoljeća.Radimsky V. (1892): Ostanci rimskih naseobina u Šipragi i Podbrgju, za tim starobosanski stećci u Šipragi i uz Vrbanju u Bosni. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina IV, Knjiga I: 75-80.Richter E. (1905): II. Historička i politička geografija. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Godina XVI, Knjiga 1: 275-321. Stećci su bili pri ušću pritoke Crkvenice u Vrbanju (uz sāme obale rijeka). Pedesetih i šezdestih godina XX. stoljeća, izrezani su i ugrađeni (moguće je – zbog vjerovanja u legendu o njihovoj "čudotvornosti") u zidove okolnih kuća ili drugih objekata. Jedan od najbolje sačuvanih stećaka danas je potopljen u koritu Vrbanje, neposredno uz primarnu lokaciju.
Malo onih stanovnika današnjih Šipraga koji se sjećaju da je prvi val europizacije i intenzivnijeg razvoja stigao prilikom obimnih radova na izgradnji uskotrčne željezničke pruge ("štreke"). Primarna namjera austrijskih vlasti je bila da, uz posredovanje Zemaljske vlade u BiH, intenzivira eksploataciju šumskog blaga i ostalih prirodnih resursa. Pruga je dolazla iz Kotor-Varoša, a na području Šipraga se račvala u nekoliko pravaca. Uz Demićku je išla do pod Dunića stijena (825 m n/v), a uz Crkvenicu do Griča (823 m n/v). Od Kruševa Brda su išla dva kraka: uz Vrbanjiu i Bobovicu. Trasa uz Bobovicu, od Čudnića je vodila je do "Čekrka", pa između Palike i Pašinca do Srebrenog (prema Meokrnju), tj. do ušća potoka Krna (921 m n/v). Zatim je – nakon transporta lokomotive (pomoću "čekrka", u klancu išmeđu Šepirica i Jasena) – vodila do Riječica (1300 m n/v). Odvojak uz Vrbanju je prolazio iznad Kilavca do Tomine luke.Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Travnik (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
Na trasam demontiranih pruga, kasnije su (lakše) izgrađene lokalne ceste za mnoga šipraška sela.
Tijekom II. svjetskog rata, Šiprage su bile snažno uporište i utočište više partizanskih jedinica, uključujući i 12. divizijsku bolnicu (u klisuri Dèmićke). I na području Šipraga je (na samom početku rata) bilo nekoliko lokalnih partizanskih odreda koji su se kasnije uključili u dolazeće veće postrojbe. Iako je ovo mjesto bilo i ostalo van značajnijih prometnica, više puta je bombardirano, uz napade njemačko-četničkih i samostalnih četničkih snaga (pa i „Dražinih četnika“, 1944.).
Duboka riječna klisura na obroncima Brestovače (između selâ Zlovarići i Dunići, tj. Dunića stijena ) bila je teško uočljiva za njemačko zrakoplovstvo. Kasnije se ispostavilo da ni neprijateljske snage nisu imale precizne obavijesti o njenoj lokaciji. Zbog učestalih zrakoplovnih napada, predostrožnosti radi, Bolnica je (04. siječnja 1944.) premještena u okolna sela i dalje (prema Korićanima). Tada je oko 600 ranjenika i bolesnika prebačeno u sela Stopan i Loziće, a zatim u Palvuk, Čudnić i Kruševo Brdo. Nakon prolaska tzv. 6. neprijateljske ofenzive, za desetak dana (15. siječnja 1944.), vraća se ponovno u Šiprage[Petrić N., Ur. (1985): Opštine Kotor-Varoš i Skender-Vakuf u NOB-u 1941-1945. Radnički univerzitet "Đuro Pucar Stari", Kotor Varoš.][Đondović R., Ur. (1989): Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945, Knj. 2: Nastanak i razvoj sanitetske službe u oružanim snagama narodnooslobodilačkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji; Biblioteka Ratna prošlost naroda i narodnosti Jugoslavije, knj. 361. Monografija Jedinica NOV i PO Jugoslavije, Knj. 150). Vojnoizdavački i novinski centar, Sanitetska uprava SSNO, Beograd.][Samardžija S. (1983): Četrnaesta srednjobosanska NOU brigada. Skupština opštine Prnjavor, Banja Luka.]. Preminuli ranjenici i drugi bolesnici su kasnije, iz primarnih grobnica (u šumi), premješteni u zajedničko Partizansko groblje u Šipragama (lokalitet: Zagradine ).
U proteklom ratu (1992. – 1995.), srpske (para)vojne snage su ekstremno devastirale okolna bošnjačka sela (neka „do temelja“), osobito ona uzvodno uz Vrbanju do Kruševa Brda, kao i sva nesrpska (bošnjačka i hrvatska) sela nizvodno do Banje Luke[Gutman R. (1993): A witness to genocide: The 1993 Pulitzer Prize-Winning Dispatches on the "Ethnic Cleansing" of Bosnia. Macmillan Publishing Company, Inc., New York, .] [Fena, Agencija (2013): Obilježavanje 21. godišnjice stradanja Bošnjaka u Kotor-Varoši – Još se traži 277 osoba. Avaz, 03. 11. 2013.]. Lokalno stanovništvo je ubijano, a glavnina je protjerana.
Jedan od 18 zatvora-logora za nesrpsko stanovništvo općine Kotor Varoš, nalazio se u prostorijama MUP-a Šiprage.Sens Agency pristupljeno 15 srpnja 2019Sense Agency pristupljeno 15 srpnja 2019.Sense Agency pristupljeno 15 srpnja 2019
Nakon 1996., većina šipraških (bošnjačkih) sela je djelomično obnovljena, zahvaljujući Vladi i vojnicima Luksemburga, tj. Bataljonu BELUGA (skr. od: Belgium – Luxembourg – Greece – Austria; u okviru IFOR-a/SFOR-a.EIRINEYTIKES_DRASTIRIOTITES,Bosnia Herzegovina IFOR SFORNato international SFOR organisation mission pristupljeno 15. srpnja 2019Dodccrp.organization research bosnia pristupljeno 15 srpnja 2019. Obnovljena je i jedina (u MZ Šiprage) džamija. U toku rata (1992. – 1995.), u centru naselja, zgrađena je prva pravoslavna crkva (na lokaciji bivše „šumarske kuće“ i bivšeg sjedišta lokalne administracije).
Poratna diskriminacija Kao i u ostalim školama RS-a, nakon rata, lokalne škole, sve do 2019/2020 školske godine nisu Bošnjacima omogućile Ustavno pravo na nastavu na bošnjačkom jeziku.
Stanovništvo
Godina popisa1879.1885.1895.19101921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2013.Populacija64 (1312♦)277 (1575♦)88 (1426♦)159 (760♦)9995.098*1.7747.764* 8288221.183952788 1931. i 1953.: Općina Šiprage.Objava publikacija Vlade RS pristupljeno 15 srpnja 2019. ♦ Područje Šipraga
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Šiprage Godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Muslimani745 (78,25%)711 (60,10%)422 (51,33%)Srbi 168 (17,64%) 320 (27,04%)370 (45,01%)Hrvati1 (0,10%)6 (0,50%)0Jugoslaveni32 (3,36%)136 (11,49%)21 (2,55%)ostali i nepoznato6 (0,63%)10 (0,84%)9 (1,09%)Ukupno9521.183822
Popis 2013.
Šiprage godina popisa 2013.Bošnjaci577 (83,38%)Srbi106 (15,32%)Hrvati0ostali i nepoznato9 (1,30%)ukupno692
Općina Šiprage 1931.* ReligijaPravoslavciRimokatoliciOstali kršćaniMuslimani | style="background:#f3fff3;" |Ukupno|- |Populacija'''3692143913445.188 Općina Šiprage obuhvatala je okolna naselja, uključujući Imljane i Petrovo Polje,Objavljene publikacije o popisu RS, 1953 pristrupljeno 15 srpnja 2019.
Popis 1921. Religijska pripadnost Popisno područjeMuslimaniPravoslavciRimokatolici "Englezi"UkupnoPrisočka |675 | – |8 |– |683 |- |Radohovo* |270 |42 |1 |3 |316 |- |Ukupno|945|42|9|3|999'''
Službeni naziv popisnog područja bio je Radohovo.
Maternji jezik Popisno područjeSrba i HrvataRusinaUkupnoPrisočka683 –683Radohovo*3142316Ukupno9972999
Popis 1910. PrisočkaNaselje↓/Religija→ Pravoslavci Muslimani. Rimo-katolici Ukupno Crijepovi–223–223Kerle–66–66Palivuk–92–92Prisočka–220–220Šiprage–1554159Ukupno–7564760 RadohovoNaselje↓/Religija→ Pravoslavci Muslimani. Rimo-katolici Ukupno Demići–110–110Dunići–53–53Gigovići–33–33Radohovo1146–147Ukupno1 342– 343
Popis 1895. Područje ŠipragaNaselje↓/Religija→MuhamedovciIstočno-pravoslavni hrišćaniUkupno Burča –7070Crepovi209–209Ćorkovići–128128Denić* 91–91Dunić*62–62Gigovići9–9Kerle57–57Palivuk103–103Prisočka182–182Radohovo146–146Selačka |– |150 |150 |- |Stopani|131 |– |131 |- |Šiprage|88 |– |88 |- |-style="background:#ddffdd;" |Ukupno|1.078 |348|1.426''' Demići i Dunići
Popis 1885. Područje ŠipragaNaselje↓/Religija→ Pravoslavci Muslimani Ukupno Čripovi*170170Demići103–103Dunići63–63Palivuk105–105Prisočka195–195Radohovo351–351Stopan311–311Šiprage+Selačka137140277Ukupno14351401575 Današnje selo Crepovi.
Popis 1879.