Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj(nepotpisani autor), Narodni pokret za samostalnu Flandriju, Hrvatsko pravo (Varaždin), 16. veljače 1918., br. 7, str. 1 (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije. Na nacionalnoj razini Bruxelles je glavni grad Francuske zajednice u Belgiji, te Flamanske zajednice i regije, kao i regije glavnoga grada. Na međunarodnoj razini grad je jedan od sjedišta Europske unije i mnogih njezinih institucija, NATO-a, bivše Zapadnoeuropske unije i mnogih drugih međunarodnih organizacija.
Iako je povijesno nizozemski bio jezik grada, danas većina stanovnika Bruxellesa govori francuski kao materinski jezik. Oba ova jezika imaju službeni status u Bruxelleskoj regiji.
Sam naziv „Bruxelles“ tj. „Brussel“ se službeno gledajući može odnositi na Regiju glavnoga grada Bruxellesa ili na Grad Bruxelles koji je jedna od općina unutar te regije. U aglomerizacijskom području Bruxellesa, koji uz regiju glavnoga grada uključuje i 103 okolne općine, živi oko 2,7 milijuna stanovnika.Stanovništvo po općinama u Belgiji od 1. siječnja 2008. Belgijsko stanovništvo po aglomerizacijskim područjima
Etimologija i izgovor
Naziv grada dolazi iz staronizozemske složenice Bruocsella, gdje riječ „bruoc“ znači močvara, a riječ „sella“ znači dom. Tako da je doslovni prijevod imena grada „dom u močvari“.
Ime grada se na nizozemskom jeziku izgovara (Brussel), a na francuskom (Bruxelles). U francuskom nazivu potrebno je zamijetiti da se slovo „x“ izgovara kao „ss“, što je jedna od rjeđih iznimki u izgovoru. Naime, današnja ortografija imena grada datira iz Srednjeg vijeka kada je na tadašnjem francuskom jeziku dvostruko slovo „s“ bilo zamijenjeno križićem. Ovaj je križić poslije postao slovo „x“, a na francuskom se to slovo počelo izgovarati „ks“ tek od 18. stoljeća. Postoji još nekoliko primjera ove iznimke u izgovoru, kao npr. Auxerre (izgovor: Ausserre /o'sɛʁ/). Kad bi se naziv grada modernizirao na današnji francuski, vjerojatno bi se pisao Brusselles. Mnogi govornici francuskog, pogotovo oni koji nisu iz Belgije, nisu svjesni ove iznimke u izgovoru tako da slovo „x“ u imenu grada mnogi izgovaraju kao „ks“ ([bʀyˈksɛl]).
U hrvatskom pisanom jeziku, najčešće se nailazi na francusku inačicu imena (Bruxelles), iako se izgovor često razlikuje po tome što se francuski glas u [y] izgovara kao slovo „i“ [i], što je česti oblik fonetizacije francuskog na hrvatski, jer u hrvatskom ne postoji taj glas.
Na njemačkom, koji je treći službeni jezik Belgije, ime ovog grada piše se Brüssel. Engleski je često jedan od službenih jezika mnogih međunarodnih institucija u gradu pa se često nailazi i na englesku inačicu imena grada (Brussels).
Objašnjenje izraza
Naziv Bruxelles danas se najčešće koristi kako bi se opisala grad-regija čiji je službeni naziv Regija glavnoga grada Bruxellesa. Sama ta regija podijeljena je na 19 općina koje de iure nisu spojene, kao npr. London. Glavna općina u toj regiji jest Grad Bruxelles koji se sastoji od strogog centra grada (Pentagone ili Vijfhoek) te njegovih urbanih proširenja, kao što je npr. sjeverna četvrt Laeken. Osamnaest ostalih općina nalaze se oko središta grada, te zajedno tvore urbanu sredinu od preko milijun stanovnika i stotinjak četvrti.
Sama grad-regija jedna je od tri savezne regije u Belgiji, uz Flandriju i Valoniju. Izraz Bruxelles se izvan nacionalnih okvira često koristi kako bi se označile europske institucije, ponajviše Europska komisija.
Prema belgijskom ustavu (čl. 194) Grad Bruxelles glavni je grad Belgije i sjedište belgijske savezne vlade. Neslužbeno se naziv grada koristi i kako bi se označilo urbano područje koje se proteže i izvan službenih granica Briselske regije.
Povijest
Osnutak grada
Prvo naselje koje će poslije postati Bruxelles osnovano je kada je sv. Gaugerije sagradio kapelicu na otoku u rijeci Senne (Zenne) oko 580. godine.Povijest Bruxellesa
Službeno se datum osnivanja grada smješta oko 979. godine, kada je vojvoda Karlo Lotargijski premjestio relikvije sv. Gudule iz Moorsela u kapelicu sv. Gaugerija koja se nalazila na adi koja će se poslije zvati otok sv. Gaugerija. Car Oton II. daje Karlu, sinu francuskog kralja Luja IV., vojvodstvo Donje Lotargije, a on je na tom otoku sagradio prve stalne utvrde.
Oko 1000. godine Briselska grofovija dodana je leuvenskom grofu Lambertu I. Godine 1047., u povelji Lamberta II. prvi se put spominje ime grada.
Srednjovjekovni Bruxelles mini|Katedrala sv. Mihovila i Gudule Početkom 12. stoljeća trgovina postaje važan faktor razvoja u zapadnoj Europi. Zbog svog položaja na rijeci Senni Bruxelles postaje trgovačko središte. O razvoju grada u to vrijeme svjedoči gradnja Katedrale sv. Mihovila i Gudule 1225. godine. Okolne su močvare tada isušene kako bi se napravilo mjesta budućem proširenju grada, koji je tada imao oko 30 tisuća stanovnika. U 11. stoljeću grad je dobio svoje prve zidine.Zo ontstond Brussel Komisija Flamanske zajednice u Bruxellesu U tom razdoblju leuvenski grofovi postaju brabantske vojvode.
Zbog ubrzanog širenja grada, između 1356. i 1383. podignute su druge briselske zidine. Danas su ove zidine zamijenjene mrežom cesta u središtu grada. U 15. stoljeću imenovan je prvi gradonačelnik i gradski vijećnici, koji su bili prvi predstavnici naroda.
Godine 1430. burgundijski vojvoda Filip Dobri nasljeđuje Brabant, te naređuje proširenje i produbljivanje rijeke Senne, kako bi se olakšala trgovina. Bruxelles tada postaje prijestolnica Burgundijske Nizozemske te upravno i kulturno središte slavno po sakralnoj arhitekturi. Godine 1477. Marija Burgundska udaje se za Maksimilijana Austrijskog. Nakon njezine smrti njezin muž i dinastija Habsburg postaju vlasnici Brabanta.
Godine 1488. u gradu izbija rat, a godinu nakon toga i epidemija kuge. Nakon Maksimilijanove smrti njegova kći Margareta postaje glavna guvernerka Nizozemske te 1507. premješta glavni grad u Mechelen.
Renesansa lijevo|mini|Bruxelles 1555. godine Godine 1515. nadvojvoda Karlo Austrijski, sin Filipa Lijepog, s 15 godina postaje vladar Burgundije, a sa 16 nasljeđuje prijestolje Španjolske. U to vrijeme počinje španjolska dominacija u čitavoj regiji. Car Karlo ponovno postavlja Bruxelles za glavni grad i povezuje Nizozemsku s Austrijom. Bruxelles tada prvi put biva dvorski grad i uskoro postaje najmoćniji brabantski grad, pobjeđujući time svoje rivale Leuven, Mechelen i Antwerpen. U to vrijeme Bruxelles postaje grad umjetnika i znanstvenika.
Nakon abdikacije Karla V. 1555. godine na vlast dolazi Filip II. zbog čijeg režima u Nizozemskoj izbija pobuna. U 17. stoljeću ponovno nastupa zlatno doba za grad. Bruxelles sudjeluje u Utrechtskoj uniji 1579., te postaje autonomna kalvinistička republika od 1577. do ožujka 1585., kada ga ponovno zauzimaju Španjolci.Povijest protestantizma u Belgiji i Povijest Kalvinističke republike . Nakon toga grad postaje sjedište španjolske, pa austrijske Nizozemske.
mini|Grand-Place u Bruxellesu nakon bombardiranja
Dana 13. kolovoza 1695. francuska vojska pod zapovjedništvom maršala Villeroya bombardira Bruxelles prema zapovijedi Luja XIV. Ovo je bio najdestruktivniji događaj u cijeloj povijesti Bruxellesa, u kojem je uništena trećina grada i Grand Place. Nakon obnove lice grada znatno se izmijenilo.
Godine 1731. u požaru je uništena palača Coudenberg (Koudenberg) koja je bila jedna od najpoznatijih palača u Europi. Francuska vojska maršala De Saxea godine 1746. počinje okupaciju grada koja traje do 1749. Te godine, nakon povratka Austrijanaca, lotarinski vojvoda Karlo Aleksandar triumfalno se vraća u Bruxelles. On se nalazio na položaju vrhovnog guvernera Nizozemske sve do svoje smrti 1780. godine. U njegovo vrijeme izvršeni su značajni radovi u gradu.
Borba za nezavisnost mini|Gustave Wappers: Prikaz Belgijske revolucije Godine 1789. izbija Brabantska revolucija protiv reformi Josipa II. Nakon odlaska Austrijanaca proglašene su Ujedinjene Belgijske Države koje su trajale manje od godine dana, te je poslije ponovno uspostavljen austrijski režim. Za vrijeme Francuske revolucije ovo područje biva pripojeno Francuskoj. Bruxelles je u to vrijeme postao sjedište departmana Dylea, te je prvi put dobio demokratski birano općinsko vijeće. Francuska vlast doživljava svoj kraj Napoleonovim porazom kod Waterlooa, koji se nalazi nedaleko od Bruxellesa.
Prema Bečkom kongresu 1815., južna Nizozemska spojena je sa sjevernom u Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske pod Vilimom I. Bruxelles je zajedno s Haagom proglašen glavnim gradom nove države. Zbog kulturnih i političkih razlika između dva dijela nove države, kao i zbog autoritarnog stila vladanja novog monarha, izbija nezadovoljstvo građana.
U noći s 24. na 25. kolovoza 1830. izbija Belgijska revolucija. Bruxelles je u to vrijeme imao oko 100.000 stanovnika. Revolucija je izbila u Bruxellesu, nakon opere La Muette de Portici u kazalištu La Monnaie, te se ubrzo proširila na sve dijelove zemlje. Dana 21. srpnja 1831. Leopold I. okrunjen je za kralja nove Kraljevine Belgije.
Moderna povijest mini|Atomium. Kao glavni grad nove države, Bruxelles je privukao veliki broj stanovnika jer je bio upravno i industrijsko središte zemlje. Tada u grad pristiže veliki broj francuskih izbjeglica i frankofonog stanovništva s juga zemlje. Budući da je francuski tada bio jezik dvora te poslovni jezik, grad polako postaje većinski frankofon. Godine 1834. osnovano je Slobodno belgijsko sveučilište, koje poslije postaje Slobodno sveučilište u Bruxellesu. lijevo|mini|Solvayska konferencija 1927. godine U novoj državi grad je dobio na međunarodnoj važnosti, tako da je 1927. ugostio Solvaysku konferenciju, te Svjetske izložbe 1935. i 1958. godine. U Drugom svjetskom ratu grad je oštećen u njemačkom zračnom bombardiranju.
Grad nakon rata opet doživljava procvat, pogotovo 1960-ih godina. U ovo vrijeme još više raste međunarodna važnost grada, te on praktički postaje glavni grad Europe. Godine 1958. postaje sjedište Europske ekonomske zajednice, a 1967. NATO-a. Danas je grad sjedište više od tisuću međunarodnih organizacija, te ondje živi najveći broj diplomata nakon New Yorka.
Dana 29. svibnja 1985. događa se Heyselska tragedija. Nakon ustavne reforme 1970. osnovana je Briselska regija koja stupa na snagu 1989. i koja gradskom području osigurava veliku razinu samostalnosti.
Zemljopis lijevo|mini|Satelitska snimka šireg područja Bruxellesa mini|Grad Bruxelles unutar Briselske regije Bruxelles se nalazi u središtu Belgije, između Flandrijske nizine i brabantske visoravni, na visini između 15 i 100 metara. Rijeka Senne (Zenne) prolazi kroz grad od jugozapada prema sjeveroistoku, makar u središtu grada ona nije vidljiva, jer je natkrivena u 19. i 20. stoljeću.
Samo područje Grada Bruxellesa sastoji se od strogog središta grada te još nekoliko dijelova i četvrti koje su naknadno dodane gradu. Današnja područja općine Bruxelles su: Haren, Laken, Neder-Over-Heembeek, Pentagone/Vijfhoek, Quartier Louise/Louizawijk, Espace Nord/Noordwijk i Bruxelles-Nord-Est/Noord-Oostwijk.
Briselska regija nalazi se u potpunosti okružena teritorijem Flamanske regije. Uz grad Bruxelles ona se sastoji od još 18 općina. Šire područje grada čak prelazi regionalne granice i obuhvaća i općine iz drugih belgijskih regija.
Klima mini|Klimatski dijagram za Bruxelles Bruxelles ima umjerenu oceansku vlažnu klimu, kao i cijeli zapadni dio Belgije, zahvaljujući blizini Atlantskog oceana. Utjecaj na ovakvu klimu imaju i obližnja močvarna područja.
Najtopliji mjeseci u godini su srpanj i kolovoz s 17,2 tj. 17,0 °C, dok je najhladniji mjesec siječanj s 2,5 °C. Prosječna godišnja temperatura je 9,7 °C. Prosječni broj sunčanih sati je 1585 godišnje. Najveća prosječna temperatura u srpnju je 22,7 °C, dok je minimum za taj mjesec 12,1 °C. U siječnju je najviša prosječna temperatura 4,3 °C, a najniža −1,2 °C.