200px|desno|mini|Grb Bedekovića Komorskih Bedekovići su jedna od najstarijih hrvatskih plemićkih obitelji podrijetlom iz Komora (kasniji naziv Bedekovčina) u Hrvatskom zagorju. Postoje dva ogranka, barunski i varaždinski. Nisu u srodstvu s turopoljskim plemićima Bedekovićima Kobiličkim niti s obitelji Bedekovićima Pobjeničkim.Hrvatski leksikon, A-K, Naklada Leksikon, Zagreb, 1996., 1. izd., natuknica Bedeković Komorski, str. 78.
Povijest
Kralj Bela IV. je 1267. godine darovao prvim poznatim predcima Bedekovića, braći Tomi i Ivanu, sinovima Kutenovim (Kuten je bio kumanski vojvoda u Ugarskoj) imanje Komor (Kumor).
Ivanov nećak Nikola naslijedio je to imanje te se u spisima potpisivao s pridjevkom de Komor kao i svi njegovi potomci do Benedikta.
Benedikt de Komor 1430. godine uspjeva dokazati svoje nasljedno pravo na posjed Komor darovnicom iz 1267. o čemu je izdana isprava. Tog Benedikta nazivali su Bedek, a njegove sinove Bedekovi. Po njemu je nastalo obiteljsko prezime Bedeković i pravo na priznanje hrvatskog praplemstva. Prijevod isprave iz 1430. godine.
... Napokon je spomenuti Benedikt, sin Pavla, pored tih osam čestitih i plemenitih ljudi podastro povlastne isprave pokojnoga gospodina kralja Bele IV., ovjerene njegovim dvostrukim pečatom ljeta Gospodnjega 1267., a izdane pak za trideset i prve godine njegove vladavine, koje pokazuju da je spomenuti gospodin kralj Bela, smatrajući dragim i vjernim svoga meštra Tomu, posebnog bilježnika svojega dvora, i Ivana, njegova brata, koji su odgojeni u njegovu domu i od početka svoje mladosti pouzdani, htio udijeliti dobrohotnu milost zbog vrlina i vjernih zasluga, a ne zbog pravednih želja i molbi njih samih. Stoga kad su isti meštar Toma i Ivan, njegov brat, zamolili samoga gospodina kralja Belu da im dade neku zemlju svoje varaždinske županije zvanu Komor, akoja se nalazi u Zagorju, te je određena međama odijeljena i odvojena od svih drugih zemlja te županije, sam je gospodin kralj Bela, pridržavajući se kraljevskom milošću onoga što oni u svojim pravednim željama traže, dragome i vjernome svome meštru Ivanu, varaždinkome knezu, propisao da sam spomenutu zemlju pregleda i prikaže mu vjernom obaviješću njezinu kakvoću i kolićinu. ...
Hrvatsko-ugarski kralj i njemačko-rimski car Rudolf II. poklanja 1587. godine posjed Židovina obitelji Bedeković Komorski.
Plemićka obitelj Bedeković grana se na mirkovečku, varaždinsku i židovinjačku granu.
Poznati članovi
Toma (oko godine 1267.), dvorski bilježnik Ivan (oko godine 1270.), varaždinski župan Nikola (1271. – 1272.), varaždinski župan Tomo (prije godine 1292.), vesprimski arhiđakon i biskup Vacki Benedikt de Komor 1430. dokazuje nasljedno pravo na posjed Komor prema darovnici kralja Bele IV. iz godine 1267. Franjo Bedeković Komorski (1481. – 1511.), sudac Varaždinske županije Nikola Bedeković Komorski (oko 1533.), plemićki sudac Mihovil Bedeković 1543., vlasnik Komora Nikola Bedeković 1543., vlasnik Naševine (Naseyna) Ljudevit Bedeković Komorski (1587.), dobiva posjed Židovina, osnivač je židovinjačke grane obitelji Ljudevit Bedeković Komorski (do 1640.), plemički sudac Varaždinske županije, prisjednik Banskog stola u Zagrebu i podžupan Ljudevit Bedeković Komorski (1621. – 1671.), kanonik zagrebački, pjesnik, autorstvo pjesme o smrti Nikole Zrinskoga (1664.) Nikola Bedeković Komorski (Bedekovčina 1660. – Zagreb 1733.), svećenik, zagrebački kanonik, koji je 1720. sagradio zidanu kapelu, a 1726. godine utemeljio župu sv. Barbare, djevice i mučenice Juraj Bedeković Komorski (1665. – 1710.), kanonik zagrebački, bavi se ljekarništvom Benedikt Bedeković Komorski (1667. – 1709.), kanonik zagrebački, senjsko-modruški biskup Vuk (Farkaš) Bedeković Komorski (Bedekovčina 1701. – Marija Bistrica 1735.) svećenik, postaje župnikom u Mariji Bistrici 1730. gdje dolazi iz Granešine. Za vrijeme njegovog župnikovanja u Bistrici župna crkva je proširena i obnovljena Ignacije Bedeković Komorski (umro 1744.), studirao u Grazu, potpukovnik glinske pukovnije, saborski zastupnik u Požunu, drugi vlasnik rukopisne pjesmarice, autor rukopisa Konjske vračtve Stjepan Bedeković Komorski (umro 1758.), podžupan Varaždinske županije, prvi vlasnik rukopisne pjesmarice Josip Bedeković Komorski (1688. – 1760.), svećenik pavlin, obnovio crkvu sv. Jelene u ondašnjem naselju Sveta Jelena kraj Čakovca i sagradio crkvu sv. Jeronima u Štrigovi, bavi se poviješću Međimurja i životom sv. Jeronima Kazimir Bedeković Komorski (1727. – 1782.), svećenik isusovac, zagrebački kanonik, profesor i pisac školskih igrokaza Baltazar Bedeković Komorski, hrvatski banovac (podban), od 21. svibnja 1739. do početka 1743. Franjo Bedeković Komorski, političar, zastupnik u Hrvatsko-ugarskom saboru, borac za hrvatsku stvar Koloman Bedeković (1818. – 1889.), hrvatski ministar u Budimpešti, hrvatski ban, unionist, sudjelovao u utanačenju Hrvatsko-ugarske nagodbe
Izvori
Komorčec, Josip, Bedekovčina 1727. – 1977. ljetopis župe i mjesta, Rimokatolički župni ured Bedekovčina, Bedekovčina 1977. Bajza, Željko, Po dragome kraju – vodić po području općine Zabok, Kaj 1/1980. Szabo, Agneza, Istaknuti članovi plemićke obitelji Bedeković Komorski; Alojz Jembrih: Josip Bedeković (1688. – 1760.) kao kajkavski pisac, Bedekovčina stara i plemenita, Općina Bedekovčina 1997. ''Regan, Krešimir, Srednjovjekovne utvrde i kašteli na obrancima Ivanščice, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Ostaci utvrda na jugozapadnim obroncima Ivanščice, Uredio Branko Nadilo, GRAĐEVINAR 55 (2004.) 12 str.755. – 756., Časopis Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Zagreb 2004.
Kategorija:Hrvatske plemićke obitelji