mini|desno|Vitraj s prikazom darova Duha Svetoga u katedrali u Dublinu. Prema nauku Katoličke Crkve, Sedam darova Duha Svetoga jesu:

mudrost (sapientia), razum (intellectus), savjet (consillium), jakost (fortitudo), znanje (scientia), pobožnost (pietas) te strah Božji (timor Domini).

To su darovi Duha Svetoga koje podaruje svakome kršćaninu, osobito sakramentom svete potvrde (krizme). fra Leonard Bajić: Spisateljski rad, Majka Božja Lurdska - Zagreb, pristupljeno 5. listopada 2014.Fra Leonard Bajić o Ivci Živalj.

Opis mini|Stablo sedam darova Duha Svetoga (Wellcome Collection)

Mudrost se smatra prvim i najvećim od darova Duha Svetoga. Djeluje na razum i na volju. Prema sv. Bernardu, mudrost prosvjetljuje razum i potiče privrženost božanskom. Adolphe Tanquerey objašnjava da je dar mudrosti iskustvo srca, dok je dar razumijevanja djelovanje uma: „Jedan je svjetlost, drugi ljubav; stoga se međusobno dopunjuju.“Tanquerey, Adolphe. The Spiritual Life, §§ 1348–1349. Mudrost je savršenstvo teološke kreposti ljubavi.

Razum pomaže čovjeku povezati sve istine s nadnaravnim ciljem i dublje shvatiti smisao Svetoga pisma te važnost vjerskih obreda. Taj dar produbljuje uvid kroz molitvu, sakramente i razmatranje, te daje duboku spoznaju o Božjoj providnosti.Pope, Charles. "Distinguishing Knowledge, Wisdom and Understanding", Community in Mission, 19. srpnja 2010.

Savjet je oblik nadnaravne intuicije koja omogućuje ispravno i brzo rasuđivanje, osobito u složenim životnim situacijama. Usavršava stožernu krepost razboritosti. Dok razboritost djeluje po razumu prosvijetljenom vjerom, dar savjeta vodi Duh Sveti koji pokazuje Božju volju.Harris, Elise. "Pope Francis: gift of counsel illuminates the will of God", Catholic News Agency, 7. svibnja 2014.

Jakost se često poistovjećuje s hrabrošću, no Toma Akvinski u njemu uključuje i izdržljivost. Joseph J. Rickaby opisuje ga kao spremnost stati u obranu dobra i istine pred Bogom, čak i pod cijenu odbacivanja, rugla ili tjelesne patnje. Dar jakosti daje čovjeku čvrstoću duha potrebnu i za činjenje dobra i za podnošenje zla.Rickaby, John. "Fortitude." The Catholic Encyclopedia, Vol. 6. New York: Robert Appleton Company, 1909.

Znanje omogućuje čovjeku da, koliko je to moguće, sagleda stvarnost iz Božje perspektive. Ono „omogućuje da uočimo veličinu Boga i njegovu ljubav prema stvorenjima“ kroz stvorenje i prirodu.Harris, Elise. "Gift of knowledge attunes us to vision of God, Pope says", Catholic News Agency, 21. svibnja 2014.

Pobožnost se poistovjećuje s iskrenim poštovanjem i poniznošću pred Bogom. Čovjek ispunjen ovim darom prepoznaje svoju potpunu ovisnost o Bogu i pristupa mu s ljubavlju i povjerenjem. Prema sv. Tomi Akvinskom, pobožnost usavršava krepost pravednosti jer Bogu daje ono što mu pripada.Delany, Joseph. "Virtue of Religion." The Catholic Encyclopedia, Vol. 12, 1911. Papa Franjo je naglasio da pobožnost nije vanjska religioznost, nego „iskreno sinovsko zajedništvo s Bogom, koje čovjeka povezuje s Ocem i s braćom i sestrama u ljubavi“."Piety is embracing God and others with real love, not fake devotion", Catholic Herald, 4. lipnja 2014.

Strah Božji povezan je s osjećajem divljenja i poštovanja prema Božjoj veličini. Papa Franjo je 2014. objasnio da to „nije robovski strah, nego radosna svijest o Božjoj veličini i spoznaja da samo u njemu srce nalazi mir“.Harris, Elise. "Pope: Fear of the Lord an alarm reminding us of what's right", Catholic News Agency, 11. lipnja 2014. Toma Akvinski ga opisuje kao „sinovski strah“ – strah da se ne udaljimo od Boga – za razliku od „robovskog straha“ koji proizlazi iz straha od kazne. Strah Božji smatra se početkom mudrosti i savršenstvom teološke kreposti nade.

Toma Akvinski i odnos prema krepostima U Teološkoj sumi (I–II, q.68, a1) Toma Akvinski uči da četiri dara (mudrost, razum, savjet i znanje) usmjeruju razum, dok ostala tri (jakost, pobožnost i strah Božji) vode volju prema Bogu.

Darovi su srodni krepostima, no razlikuju se po tome što kreposti djeluju prema ljudskom razumu, dok darovi djeluju izravno po nadahnuću Duha Svetoga. Akvinski je povezao darove i kreposti na sljedeći način: Mudrost – krepost ljubavi Razum i znanje – krepost vjere Savjet – krepost razboritosti Jakost – krepost hrabrosti Pobožnost – krepost pravednosti Strah Božji – krepost nade

Dar straha Božjega može se također povezati s krepošću umjerenosti, jer potiče čovjeka da se uzdrži od grešnih užitaka.

Brian Shanley ističe da darovi Duha Svetoga nadopunjuju kreposti jer čovjeka čine osjetljivim na posebna nadahnuća Duha Svetoga, osobito u teškim okolnostima i ljudskoj slabosti.Shanley, Brian. Review of Knowledge and Faith in Thomas Aquinas by John I. Jenkins. The Thomist 63 (1999), str. 318.

Augustin i odnos prema Blaženstvima Sv. Augustin povezao je darove Duha Svetoga s Blaženstvima iz Matejeva evanđelja (Mt 5, 3–12):

„Blago siromasima duhom, njihovo je kraljevstvo nebesko“ – odnosi se na strah Božji. „Blago ožalošćenima, oni će se utješiti“ – dar znanja. „Blago krotkima, oni će baštiniti zemlju“ – dar pobožnosti. „Blago onima koji gladuju i žeđaju za pravednošću“ – dar jakosti. „Blago milosrdnima, oni će zadobiti milosrđe“ – dar savjeta. „Blago čistima srcem, oni će Boga gledati“ – dar razumijevanja. „Blago mirotvorcima, oni će se sinovima Božjim zvati“ – dar mudrosti. „Blago progonjenima zbog pravednosti, njihovo je kraljevstvo nebesko.“Augustin. On the Sermon on the Mount, Book I, u: Nicene and Post-Nicene Fathers, ser. I, vol. 6. (ured. Philip Schaff), Buffalo, 1888.

Prikazi

Vidite još i: Duh Sveti Dvanaest plodova Duha Svetoga Šest grijeha protiv Duha Svetoga Zaziv Duha Svetoga

Izvori

Vanjske poveznice

Kategorija:Pneumatologija