Urar je obrtnik, stručnjak ili osoba koja popravlja, održava ili izrađuje satove.
Urarstvo je djelatnost i umijeće konstruiranja, izradbe, popravka i održavanja javnih, kućnih i osobnih satova; obrtnička i manufakturna proizvodnja mehaničkih satova, a u širem i industrijsku proizvodnju svih satova i drugih naprava za mjerenje vremena (horologija).
Urarstvo je ponegdje, kao što je Jurski luk u Fracuskoj i Švicarskoj, iznimno razvijena umjetnost izrade satova kao umjetničkih automata i mehaničkih androida, skulptura i animiranih slika, glazbenih kutija i satova s kukavicom. Zbog toga je stručnost u urarstvu i umjetničkoj mehanici upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2020. god. Praksa prenosi brojne vrijednosti poput sklonosti kvalitetnom radu, točnosti, upornosti, kreativnosti, spretnosti i strpljenju.Scribing tradition in French timber framing UNESCO-ovim službenim stranicama Preuzeto 29. prosinca 2012.
Urar može biti neformalno školovani obrtnik, ali i formalno školovana osoba u raznim područjima: mikrotehnici, elektronici, računarstvu (alati za dizajn, računalno potpomognuto projektiranje ) i marketingu (prodaja). Urarstvo se u svijetu razvijalo usporedno s razvojem satova.
Povijest
mini|lijevo|Urar na drvorezu iz 1568. godine. mini|Izvorni radni prostor Louisa Brandta, osnivača urarnice Omega SA. Omega Uhrenmuseum Biel, Švicarska. Prema Einhardovim analima, prvi urari pojavili su se na Istoku u 9. stoljeću i Arapi su bili prvi koji su stvorili mehaničke strojeve sposobne za određivanje vremena, kombinirane sa zvonjavom i brojkama. Međutim, čast ovog izuma općenito se pripisuje redovniku Gerbertu iz Aurillaca, poznatijem kao papa Silvestar II. koji je usavršio zglobne i regulirane mehaničke satove koji su zamijenili vodene satove i klepsidre.
Najraniji urari datiraju iz 1283. nakon izuma prvih mehaničkih satova. Naime, najstarijim mehaničkim satom smatra se sat bez brojčanika, sa zvonom, koji je izbijao sate u engleskoj opatiji Dunstable. Prvi kućni satovi počeli su se izrađivati u prvoj polovici 14. st., u početku u obliku tornja, po uzoru na javne toranjske satove, a budući da su imali pogon na utege, rani su se kućni satovi radi funkcionalnosti počeli postavljati na zid.
Urarska industrija procvjetala je zahvaljujući izumu njihala, zahvaljujući Galileju i njegovom proučavanju oscilirajućih mehanizama koji čine svako njihalo. Nadalje, Huygensov izum opruge ravnoteže 1675. godine omogućio je urarima da dosegnu svoj vrhunac. Ovaj sustav doveo je do stvaranja "mikro njihala", koja će postati poznata kao satovi. Tijekom tog razdoblja, urari su koristili svoju maštu kako bi poboljšali te predmete, uljepšali ih i trgovali njima. Povijesno gledano, cijele su se obitelji bavile ovim zanatom, razvijajući metode učenja i stvarajući profesionalne i obiteljske saveze.
Urarstvo danas
mini|Fotografija modernog urara U današnje vrijeme s obzirom na to da se većina satova više ne radi tradicionalnim metodama već postoje roboti zaduženi za tu svrhu, urari većinom rade servise i održavanje satova. Urar potrebno znanje i vještinu postiže praktičnim radom, proučavanjem literature namijenjenoj urarima te pohađanjem određenih tečajeva te ispita. Jursko gorje je regija u kojoj je obrtništvo i dalje posebno živo, zahvaljujući prisutnosti visokokvalificiranih obrtnika i tvrtki koje doprinose očuvanju tradicionalnih vještina, kao i uspostavljanju sveobuhvatnih programa obuke.
Velik broj tečajeva je moguće pohađati u Švicarskoj, zemlji s velikim brojem urarskih firmi. Neki tečajevi su besplatni, dok se neki plaćaju. Po završetku tečaja moguće je dobiti diplomu odnosno certifikat koja je dokaz mogućnosti servisa određenog mehanizma sata. Mnogi urari su prošli razne tečajeve i prikupili certifikate kako bi bili u mogućnosti servisirati i pribavljati dijelove za različite satove. U današnje vrijeme u Hrvatskoj urara je sve manje zbog veće raširenosti pametnih telefona.
Izvori
Vanjske poveznice
Video primjer urarstva kao nematerijalne baštine na youtube-u
Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Francuskoj Kategorija:Primijenjene umjetnosti Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Europi Kategorija:Obrtnička zanimanja