mini|350px|Lađe na Neretvi u Metkoviću
Lađa, zbog svoje autohtonosti u delti Neretve, poznata i kao Neretvanska lađa, tradicionalno je plovilo u ovoj najjužnijoj dolini u Hrvatskoj.
Povijest mini|200px|Najstarija "aktivna" neretvanska lađa, sagrađena 1895. godine
Do početka 1970-ih godina, lađe su bile osnovno teretno prijevozno sredstvo u dolini Neretve, za razliku od trupica, koje su bile "osobno" prijevozno sredstvo. Prema pučkom vjerovanju, postanak i naziv lađe temelji na nazivu jednog njezinog dijela - kobilice, također tradicionalnom i autohtonom neretvenskom plovilu, trupom ili trupicom. Produženjem dna i dizanjem boka novim daskama, "mala" trupa prerasta u lađu.Macan, Trpimir: "Iz povijesti donjeg poneretavlja", Matica hrvatska, Metković, 1972.
Takvim podrijetlom trupe vezuju se s pojmom copula, primitivnog čamca koji je bio poznat duž hrvatske obale. Prvi podatci o copulima u Neretvi pripadaju mletačkim izvorima iz XVII. stoljeća, i "Kronici fra Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662. – 1686.)":
Prema tim i drugim podatcima, i po broju ljudi u jednom copulu, trebalo bi zaključiti da se radi o većem čamcu, te da Mlečani neretvanske copule izjednačuju s barkama ili čamcima. U tom slučaju ime čopula ili čopul odnosi se na veći neretvanski čamac (lađu). Pred Drugi svjetski rat lađe su pojedinačno imale imena, zemljopisna kao "Hrvatska", "Zagreb", "Kozjak", "Vis"; opća kao "Vila", "Vezir"; vlastita kao "Marita"; pridjevna kao "Nevridna", zbog prijave lučkom uredu.
Građa mini|300px|Kostur lađe čine 33 lukoća (srednja 23 od dva komada, i po pet krajnjih od jednog komada, tzv. kenjčići)
mini|300px|
mini|300px|
Lađa se sastoji od sljedećih dijelova:
Trup Kolomba ili trup (kobilica) je na dnu, visoka 15 cm, okovana željeznom šinom, okovom;
Karine prema naprijed zaoštrene, dižu se od kolombe ukoso prema provi i krmi;
Bande se priljubljuju na karine. Prave se od više dasaka i ovalno se sužavaju prema kobilici;
Lukoć je drveno rebro koje ima oblik luka tupog kuta od 130 stupnjeva. Kostur lađe čine 23 lukoća od dva komada, i po pet krajnjih lukoća s prove i krme, koji se nazivaju samotvorcima ili kenjčićima i od jednog su komada;
Škaram (ručka za veslo), nalazi se na krmi s lijeve strane između sedmog i osmog lukoća te između drugog i trećeg ili trećeg i četvrtog s desne strane. Kad se ne upotrebljavaju, skidaju se;
Škarmenica je uporište u kojem stoji škaram, uglavljena između dva lukoća s tresom (poprečnim drvom);
Centa je obod oko lađe s unutrašnje strane. Ide povrh lukoća ili da su u nju usječeni;
Štrop ili gužva (krug konopa) u koji se uglavljuje parić ili timun (dugačko veslo za upravljanje lađom) nalazi se na krmi;
Igla, komad željeza na koji se pričvršćuje sindžir (lanac), nalazi se na provi i krmi.
Ostali dijelovi Stolac je u sredini lađe pričvrščen za lukoče, s rupom u koju je zataknut jambor (jarbol) koji služi za idrenje i lancanje. Jambor je visok 4 do 5 metara. U svome dnu, zbog učvršćenja, ulazi u lukoć u kojemu je rupa. Jambor nekad služi i kao veslo, a na njega može doći i zastava;
Idro (jedro) kod idrenja ide na jambor, podiže se pomoću retenja (konopa), preko žabe ili taje (kolotura);
Retenja je konop kojim je jambor kod idrenja učvršćen prema krmi za centu, dok se uže kojim je idro vezano za centu na provi zove škota; Na svom vrhu idro je nategnuto na lantinu (motku);
Bižonjini su konopi za skupljanje idra;
Lancana je konop kojim se lađa lanca (vuče);
Neretvanske lađe nemaju kormilo, zbog toga što većinom voze po plitkim vodama. Umjesto kormila upotrebljavaja se parić, veslo dugo 4 metra koje se sastoji od držalice (suženog dijela, ručke za držanje parića) i palice (proširenog spljoštenog, lopatastog dijela za upravljanje). I manja vesla na lađi zovu se parići, obično ih ima četiri do pet.
Dodatci Šešula, posebno napravljena kanta za izbacivanje vode;
Katanac (lokot);
Sindžir (lanac);
Skala, daska koja se upotrebljava kao mostić za prijelaz s lađe na kopno.
Dimenzije U dnu su duge 3,40 do 4,10 metara, u vrhu oko 8 metara. Široke su u sredini 3,10 metara do 3,40 metara (negdje 2 do 3 m). Sa strana je visina 0,80 do 1,5 metra, a rijetko i manje od 60 do 70 centimetara. Bez tereta gaz je oko 0,25 metara. Karine su duge 1,60 metara. Nosivost je 25-35 kvintala, ovisno o dimenzijama.Jeste li znaliGrad Metković. Pristupljeno 13. rujna 2020. 13. rujna 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
Plovidba mini|200px|Parićanje kanalima doline Neretve
Parićanje Parićanjem se vesla uz rijeku, veslači sjede leđima okrenuti provi, a ako je lađa prazna ili plovi niz rijeku, prvi veslač sjedi leđima okrenut provi, drugi veslač može gledati u provu. Obično veslaju dva prva vesla, rjeđe četiri. Timunava (kormilari) se na krmi, parićem, nešto kraćim veslom ili veslom trupe koje se provuče kroz gužvu ili štrop na krmi. Nekad se postavljaju dva vesla; jedno desno, drugo lijevo na krmi. Timuni se nizvodno.
mini|200px|Lancanje lađe na Neretvi
Lancanje Lađa se još pokreće lancanjem, uzvodno vučom konja u pratnji ljudi. Ako se vuče mješovito, žene idu prve, a na kraju reda najviši čovjek koji prebacuje konop preko predmeta uz obalu. Lancanu (konop) se drži na ramenu suprotnom od rijeke. Brzina vožnje odgovara brzini hoda pješaka. Konop je debeo 10 milimetara, a dug od 30 do 50 metara. Vezuje se za vrh jambora (jarbola).
Idrenje Najrjeđi način plovidbe lađom je idrenje (jedrenje), na jambor (jarbol) se stavlja idro (jedro) i plovi uz pomoć vjetra, uglavnom po sredini rijeke ili morem.
Motor Lokalni poljoprivrednici koriste lađe i trupe za prijevoz proizvoda dolinom. Lađa se manje koristi u tradicionalnim oblicima plovidbe, te se njome upravlja izvanbrodskim motorom pričvršćenim na krmi.
Uporaba mini|200px|Utovar lađa i trupica 50-ih godina XX. stoljeća
Lađa se prije motorizacije upotrebljavala u najraznovrsnije svrhe; za prijevoz životinja, poljoprivrednih proizvoda (prilikom prijevoza grožđa nakon trganja znalo ga se gnječiti), trave, gnojiva, sijena, slame, žala (pijeska, "Žalo izide trupu"), drva, namještaja, ljudi, za sprovode. Na lađi su se prevozili i svatovi okićeni zastavama i borovim granama, uz pjesmu i harmonikašku pratnju. S lađama se išlo u lov na jegulje.
Lađa može prevoziti od 30 do 35 ljudi i velike terete između 2,5 i 3,5 tone. Osim u svakodnovnoj uporabi, tereti su se prebacivali do Pelješca, Hvara, Makarske, ali samo u vrijeme bonace. Veliki teret lađa može ponijeti zbog svojih bokova i razvraćenosti strana. Koristi se tijekom čitave godine. Vijek trajanja lađe je vrlo dug, kako zbog kvalitete materijala, tako i zbog čuvanja (do 100 godina). Iznajmljivanje lađe naplaćivalo se u visini težačke dnevnice.
Zanimljivosti minijatura|lijevo|200px|Reljef Lancarice na Nagradi grada Metkovića
mini|300px|Start Maratona lađa ispod Lučkog mosta u Metkoviću
Nagrada grada Metkovića nosi naziv "Lancarice", krasi je reljef žena koje vuku lađu, autora kipara Živana Bjelovučića.
Lađa je osnovno sredstvo u turističkoj ponudi Neretve, kružnim obilascima močvarnih kanala rukavaca, tzv. "Safari Neretvom".
Do posebnog izražaja lađa došlo je za vrijeme poplava u Metkoviću u zime 2010. i 2011. godine, kada su zbog plitkog gaza uz trupu bile praktički jedino prijevozno sredstvo.Trupom kroz Metković
Veterani 4. gardijske brigade, obilježavajući 20. godišnjicu, 24. lipnja 2011. godine su se izvornom neretvanskom lađom uputili na veslački maraton od Prevlake do Maslenice.
Tradicija života s trupom i lađom, plovilima doline Neretve, nalazi se na popisu nematerijalnih kulturnih dobara RH.Tradicija života s trupom i lađom, plovilima doline Neretve Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (pristupljeno 6. kolovoza 2022.)
Hrvatska narodna banka u suradnji s Hrvatskom kovnicom novca u okviru serije „Hrvatski brodovi“ izdala je numizmatičko izdanje „Neretvanska lađa“. Čine ga zlatnici od jedne, jedne četvrtine te jedne šesnaestine unce te srebrnjaci od jedne i dvije unce. Autor Petar Varga na licu kovanica prikazao je pramac i krmu lađe, a na naličju parićanje, jedan od tradicionalnih načina plova lađom.
Maraton lađa minijatura|lijevo|200px|Animacija detalja natjecanja na Maratonu lađa
Najveće zasluge za očuvanje, revitalizaciju, kao i za promociju lađe pripadaju Maratonu lađa, amaterskom sportskom natjecanju koje se održava jednom godišnje, druge subote u kolovozu, na relaciji od Metkovića do Ploča dugoj 22,5 kilometara, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike u organizaciji Udruge lađara Neretve. Natjecateljska lađa mora biti tradicijskog oblika s točno utvrđenim brojem i dimenzijama lukoća (rebara). Trup lađe mora biti od drveta, s određenom debljinom daske. Vesla su tradicijskog oblika, kao i parić (kormilo) koji je oblika dužeg vesla i ne može biti kraći od 3,8 m.Pravilnik 16. maratona Pristupljeno 8. kolovoza 2013. S obzirom da je tijekom godina bilo nedozvoljenih pokušaja, Udruga lađara je dala izgraditi 33 standardizirane lađe, isključivo u svrhu natjecanja.Pravilnik Maratona lađa na Neretvi Pristupljeno 22. siječnja 2015.
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Hrvatski povijesni brodovi Kategorija:Vrste brodova Kategorija:Metković Kategorija:Opuzen Kategorija:Delta Neretve