Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine su grbovi, zastave i ostalo znakovlje, koje su koristili Hrvati Bosne i Hercegovine od njihova dolaska na područje današnje Bosne i Hercegovine pa do današnjih dana. Ovaj članak je dio serije o simbolima Hrvata Bosne i Hercegovine, koja ima posebne, detaljne članake za sve ove teme.
Hrvatski pleter
Od dolaska na područje današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine jedan od prvih simbola koji su Hrvati počeli koristiti je bio pleter, znan i kao troplet. Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske figure. lijevo|mini|Hrvatski pleteri, skica Hrvatski pleter, znan i kao troplet je geometrijski ukras specifičan za starohrvatsku kulturu. Starohrvatske pletere nalazimo gotovo posvuda gdje je ta kultura imala veći ili manji utjecaj, uglavnom u i na crkvama koje su građene predromaničkim hrvatskim slogom u periodu od 9. do 12. stoljeća te u i na ranohrvatskim samostanima iz istog perioda.
Motivi tih pletera su preuzeti iz antičke umjetnosti (valovi, troprute pletenice, pentagrami, mreže rombova ...), no dok su u antici ti ornamenti služili samo kao okvir, u predromanici oni ispunjavaju cijelu površinu. Kvantitet, ali i nadaleko poznat kvalitet materijala i klesanja, pronađenih spomenika predromaničke skulpturne ornamentike na istočnoj obali Jadrana dokazuje intenzivnu graditeljsku i klesarsku djelatnost velikog broja majstora i radionica.Culturenet.hr Umjetnost starohrvatskog razdoblja
Danas je hrvatski pleter prisutan u samom grbu Hrvata u Bosni i Hercegovini, točnije u gornjem dijelu grba, iznad stiliziranog štita, vodoravno položen na štit iznad tri središnja polja. Osim na grbu, troplet je prisutan na brojim spomenicima, spomen-pločama, nadgrobnim spomenicima, dokumentima (školska svjedočanstva i dr.)... u područjima s većinskim hrvatskim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.
Heraldički ljiljan
Heraldički ljiljan (fr. Fleur-de-Lis) je heraldički simbol koji se svrstava među prirodne likove. Često se drži i marijanskim znakom, a u Francuskoj je od srednjega vijeka simbol kraljevske časti. lijevo|mini|Grb Kotromanića Obitelj Hrvatinić, koja potječe iz okolice Jajca bila je u rodu s hrvatskim banovima Pavlom i Mladenom Šubićem. Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio je veliki vojvoda Bosne, vojvoda Splita, te ban Dalmacije i Hrvatske. Grb obitelji Hrvatinić sastojao se od crvenoga polja na kojemu je koso udesno bila zlatna greda s tri srebrna ljiljana, a njoj sa svake strane po jedan srebrni križ. Iznad grba bila je kaciga sa zlatnom krunom nad kojom oklopljena ruka drži zaltni mač. Desno su bila dva lebdeća crvena križa, a lijevo tri lebdeća zlatna ljiljana.
Obitelj Kotromanić poznata je od sredine 13., pa sve do sredine 15. stoljeća, a njezini su članovi isprva bili bosanski banovi, ponekad i kao vazali bribirskih knezova, a potom, uz prekide, i samostalni vladari Bosne. Ova je obitelj bila i rodbinskim vezama u bliskom odnosu s Anžuvincima, jer se kći Stjepana II. Kotromanića, Elizabeta, udala za hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca. također je u svome grbu imala heraldički simbol ljiljana koji potječe iz grba Anžuvinaca. Kroz cijelu svoju vladavinu Kotromanići su bili u jačem ili slabijem vazalskom odnosu prema hrvatsko-ugarskim kraljevima. Grb obitelji Kotromanić, napose Tvrtka I. Kotromanića, sastojao se od plavoga polja na kojem je koso udesno postavljena srebrna greda s po tri zlatna ljiljana sa svake strane grede. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom. Kruna je obično sastavljena od stiliziranih ljiljana.Dubravko Lovrenović, Fojnički grbovnik, ilirska heraldika i bosansko srednjovjekovlje, Bosna franciscana, 12 (2004.) 172-202. mini|Zastava Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998. godine 1992. godine grb sa zlatnim ljiljanima, načinjen prema grbu Kotromanića prema prijedlogu Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine nalazi svoju ponovnu upotrebu s proglašenjem neovisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od stiliziranoga povijesnog grba na bijeloj podlozi. Zastava je poslije postala i zastavom Armije Republike Bosne i Hercegovine, a ljiljani su bili prisutni i na grbovima postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u Bosanskoj Posavini i Središnjoj Bosni.
S obzirom na 1.606. poginulih Hrvata, od toga broja 518 vojnika HVO-a i 1.088 civilaZločin s pečatom (Ivica Mlivončić): Tabelarni pregled te 150.000 prognanih HrvataZločin s pečatom (Ivica Mlivončić): Hrvatsko-muslimanski sukobi Armija Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba, koja je za simbole imala upravo ljiljane, nastala je odbojnost hrvatskog naroda prema ljiljanima u sjevernoj i središnjoj Bosni te u sjevernoj i središnjoj Hercegovini.
Dana 4. veljače 1998. godine zastava Republike Bosne i Hercegovine je zamijenjena novom državnom zastavom Bosne i Hercegovine, dok Bošnjaci i dalje koriste ovu zastavu u odgovarajućim kulturnim prilikama, a na grbu Federacije Bosne i Hercegovine i grbovima nekih županija i općina, ljiljan se koristi kao simbol Bošnjaka, koji ga povezuju s bosanskim ljiljanom.
Povijesni grbovi Grb Bosne iz 19. stoljeća predstavljen je u Fojničkom grbovniku. Grb se koristio za vrijeme borbe za velikog Hercegovačkog ustanka, koji su 1875. u Donjoj Hercegovini, na području Gabele i Hrasna, 19. lipnja, katolici digli protiv turske vlasti.
Grb je predstavljao zlatni šiljasti štit, u obliku vrha strijele s nazubljenom krunom, na čijoj su se sredini nalaze dva ukrštena ključa. Na mjestu ukrštanja nalazio se mali crveni šiljasti štit sa srebrenim polumjesecom i zlatnom šestokrakom zvijezdom, koji su bili okrenuti prema gore. Taj su grb bosanskoj banovini potvrdili drevni hrvatski kraljevi.Banac, Ivo. Grbovi : biljezi identiteta, 1. izd., Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1991., , str. 124. Na vrhovima ključeva su crne okrunjene glave Etiopljanki.
Zvijezda Danica (žuta šestokraka zvijezda) s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom su motivi najstarijeg poznatog hrvatskog grba iz 12. stoljeća. Ovi elementi grba nalaze se uključeni u brojne hrvatske plemićke i gradske grbove, a kao boje ustalit će se srebrni polumjesec i zlatna zvijezda na crvenom štitu. Tako će biti uključeni i u grb na inauguralnoj Jelačićevoj zastavi iz 1848. Od 16. stoljeća ovaj se grb koristi i kao grb imaginarne Ilirije koja bi obuhvaćala veći dio Balkanskog poluotoka.
Od 19. stoljeća simbol zvijezde i polumjeseca naziva se Leljiva, a donošenjem Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske, te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, 21. prosinca 1990. godine, leljiva je smještena na hrvatski grb, u krunu s pet šiljaka, koja se u blagom luku spaja s lijevim i desnim gornjim dijelom štita.
Dolaskom pod austrougarsku upravu, Bosna i Hercegovina je dobila i novi grb. Grb korišten u to doba je modifikacija grba Hrvoja Vukčića Hrvatinića, hrvatskog bana i hercega splitskog iz 14. stoljeća. Grb je predstavljao: zlatni štit, iz čijeg lijevog srebrenog obruba, izlazi crvena oklopljena savijena ruka, koja drži srebrenu sablju, sa zlatnom drškom, okrunjen heraldičkom krunom. Starija inačica navedenoga grba je oblikovana na crvenome štitu i sa srebrnom oklopljenom savijenom rukom, uz šaku u prirodnoj boji, koja drži srebrnu sablju. Ista je prihvaćena kao grb Hrvata Bosne i Hercegovine, posebice Hrvata ramskoga kraja, gdje se navedeni motivi uz Ramski križ i hrvatski povijesni grb i danas nalaze u grbu općine. U ratu u Bosni i Hercegovini, slični motivi; srebrena oklopljena savijena ruka koja drži srebrenu sablju i tom sabljom od zmije brani povijesni hrvatski grb, našli su se na grbu 2. gardijske brigade Hrvatskog vijeća obrane.
Za Matijaša Korvina dotadanji grb Rame počinje se smatrati zajedničkim za Ramu i Bosnu.Franz Karl von Palm (Ferenc K. Palma). Abhandlung von den Titeln und Wappen : welche Maria Theresia als Apostolische Königinn von Hungarn führet., Wien : Gedruckt bey Johan Tomas Edlen von Trattnern, 1774., str. 31. Tada je osnovni štit crvene boje. Ime Rame spominje se još ranije, po prvi puta u jednoj povelji od godine 1185. u kojoj Bela II. navodi Ramu u svome kraljevskom naslovu.Klaić, Vjekoslav. Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Zagreb : Troškom piščevim, a tiskom Dioničke tiskare, 1882., str. 42. Vitezovićeva Stemmatographia donosi koncem travnja ili početkom svibnja 1701. isti grb s crvenim glavnim štitom.Glibo, Rajko. Kraljevina Rama : mitska i povijesna Rama. // Mostariensia : časopis za humanističke znanosti, br. 21., Mostar : Sveučilište u Mostaru, 2005., , str. 123.-154.Karaman, Igor (gl. ur.), Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Zagreb : Školska knjiga, studenoga 1980., str. 846., 847.Banac, Ivo. Grbovi : biljezi identiteta, 1. izd., Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1991., , str. 31., 107. (prikaz). U Fojničkom grbovniku taj se grb navodi pod nazivom Primordiae, dok neki navode naziv Primorje. Grb Huma je sličan, ali ima šesterokraku zvijezdu i mladi mjesec u gornjim kutovima, a ruka nije oklopljena,ibid, Banac, 1991., str. 125. te je temelj za hercegovački kasniji grb kojega je izradio Orbini,ibid, Banac, 1991., str. 18. dok je Vitezović za svoje rješenje izabrao raniji grb Primorja. Kasnije su u ugarskom grboslovlju promijenjene boje, te je štit obojen žutom bojom, a oklopljena ruka crvenom.Kraljačić, Tomislav. Kalajev režim u Bosni i Hercegovini : (1882.-1903.), Biblioteka Kulturno naslijeđe, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1987., , str. 210. i 213. Takav je grb zadnji put ustanovljen 1889. po odluci Zemaljske vlade. Kasnije su žuti štit rabile organizacije u iseljeništvu, te Ustaško-domobranski pokret i organizacije HSS-a u SAD-u i Belgiji.Jareb, Mario. Hrvatski nacionalni simboli, 1. izd., Zagreb : Alfa, Hrvatski institut za povijest, 2010., , , str. 207. – 211. Emilij Laszowski taj žuti štit prikazuje sa srebrnim ostalim manjim dijelovima grba.Emilij Laszowski. Kakav će biti grb banovine Hrvatske? // Jutarnji list, Zagreb, 24. prosinca 1939., str. 38., 39. (citirano prema: Jareb, 2010., 236.). Danas razne organizacije Hrvata u Bosni i Hercegovini rabe crveni štit, a isti je dio i općinskoga grba općine Prozor-Rama.
Zastava i grb Postanak mini|Zastave koje su od 1990. do 1992. godine korištene na društvenim događanjima Hrvata u BiH. Nastanak grba i zastave Hrvata u BiH seže u 1990., odnosno u početke višestranačja u toj zemlji. Prije toga, u cijelom razdoblju od godine 1945. do 1990., u njoj je bilo iznimno teško javno isticati i koristiti hrvatske nacionalne simbole. Širi su slojevi hrvatskoga stanovništva doduše privatno koristili zastavu Socijalističke Republike Hrvatske. Njoj ipak nije bilo mjesta na javnim zgradama, kao što su primjerice Srbi u Hrvatskoj uz jugoslavensku, partijsku i zastavu SRH isticali i zastavu Socijalističke Republike Srbije.Mario Jareb, Hrvatski nacionalni simboli, Alfa, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2010.
Naznake pucanja stega komunističkog režima u tadašnjoj SR Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 1990. iznijele su u javnost prve hrvatske grbove i zastave "bez socijalističkih obilježja", koji su po svojemu izgledu bili istovjetni onima korištenima u tada još Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Nije poznato u kojoj su mjeri nakon usvajanja amandmana na Ustav SRH i početka izrade grbova s početnim crvenim poljem takve inačice grba i zastave prodrle medu Hrvate u Bosni i Hercegovini. Brojne fotografije hrvatskih skupova u toj zemlji pokazuju da su i početkom 1992. uglavnom korišteni grbovi s početnim bijelim poljem, odnosno zastave s takvim grbom. Osim na svadbama i drugim društvenim događanjima, zastave su korištene i na skupovima hrvatskih političkih stranaka u BiH tijekom izbora u studenom 1990. godine, te kao zastave prvih samoorganiziranih vojnih postrojbi Hrvata u BiH koje nastaju krajem 1991. godine.