mini|288x288px|Detaljan prikaz turskih osvajanja u Hrvatskoj. Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskoga Carstva.
Veliki turski rat (1443. – 1444.) Stogodišnji hrvatsko-turski rat (1493. – 1593.) (rat za Hrvatsku) Dugi turski rat (1593. – 1606.) Veliki turski rat (1662. – 1699.) veliki oslobodilački rat 1683.-1699. (vidi i: Morejski rat)
Selidbe u doba hrvatsko-osmanskih ratova
Događaju se sljedeće selidbe; mini|250px|Selidbe za doba turskih prodora
Iz Pounja u Gradišće (južnočakavski i šćakavski ikavci) i Posutlje (kajkavizirani južnočakavci-->donjesutlanci) Iz Like u Gradišće, Žumberak, Pokuplje, otoke i središnju Istru te enklave u Mađarskoj (svi srednječakavski ekavo-ikavci) Iz sjeverne Dalmacije (južnočakavski ikavci i čakavizirani staroštakavski ikavci iz okolice Ljubuškog-->jugozapadni Istrani) u zapadnu Istru i na otoke Iz zapadne Hercegovine, južnoga dijela (štakavski ikavci) u sjevernu Dalmaciju, otoke i Molise Iz zapadne Hercegovine, sjevernoga dijela (štakavski ikavci) u sjevernu Dalmaciju, pa zapadnu Liku, pa Bačku Iz JZ Bosne novoštokavizacija ikavskih čakavaca u Pounje (Bihać) i Posanje (Prijedor), Posavinu (Derventa) i Slavoniju Iz istočne Bosne (šćakavski jekavci, Bošnjaci) u središnju Bosnu, Podravinu (Virovitica), Pounje (Kostajnica) i Baranju (Pečuh) Iz sjeverne Bosne i Posavine po ostatku Slavonije, Srijem i Banat (šćakavski zatvoreni ekavci/ikavci, Šokci) Iz Poneretlja (novoštokavski jekavci) na područja zapadne Bosne, središnje Slavonije (Osijek i Našice), Sjeverozapande Hrvatske (Bjelovar), istočne Like, Banovine (Glina) i sjeverne Dalmaciju, u primorje te preko Dubrovnika na Kosovo i u Boku seoba kajkavaca (turopoljsko-posavski) na sjever pa nakon "naturalizacije" (dakle sa zagorsko-međimurskim) u Gradišće te seobe kajkavaca (turopoljsko-posavski) na istok (Banat), u kojemu se torlakiziraju/asimiliraju
Općenito; Iz Pounja se ide za Gradišće (južnočakavski i šćakavski ikavci) i Posutlje Iz sjeverne Dalmacije se ide za Zapadnu Istru (južnočakavski i šćakavski ikavci) Iz Istočne Like se ide na otoke, Istru i Gradišće (srednječakavski ikavoekavci) Iz Zagore se ide na otoke (južnočakavski ikavci) Iz zapadne Hercegovine se ide u Liku i sjevernu Dalmaciju, sve do Bačke (novoštokavski ikavci) Iz JZ (i zapadne) Bosne se ide u Pounje, Posanje, južno Primorje, Posavlje, sve do Slavonije (novošćakavski ikavci) Iz središnje Hercegovine se ide u zapadnu BiH te hr. granicu od Kostajnice do Knina i potezu u Slavoniji od Bjelovara do Osijeka i du primorje (novoštokavski jekavci) Iz istočne BiH se ide u Slavoniju, Pounje i Baranju (starošćakavski jekavci) Iz sjeverne BiH i južne Slavonije se ide prema zapadnoj Slavoniji, Srijemu i banatskim enklavama Iz središnje BiH se ide prema Slavoniji (šćakavski ikavci) Iz središnje HR (kajkavci) idu prema Gradišću ili Banatu
Nisu prikazane povratne migracije, poglavito muslimana s povlačenjem Otomanskoga carstva
Izvori Kruhek, Milan: Granice Hrvatskog Kraljevstva u međunarodnim državnim ugovorima, Povijesni prilozi, sv. 10 (1991.), str. 37-79 Šišić, Ferdo: Pregled povijesti hrvatskog naroda 600. – 1526.
Kategorija:Osmanski i turski ratovi Kategorija:Hrvatski ratovi Kategorija: Hrvatski srednjovjekovni ratovi