Diskurzivni rod je književni rod koji u sebi ujedinjuje značajke književnosti i znanosti. Sastoji se od dvije skupine srodnih djela: književno-znanstvene vrste i publicističke vrste.
Književno-znanstvene vrste
U književno-znanstvene vrste spadaju esej, putopis, životopis, autobiografija, memoari, dnevnik i polemika. Esej Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuju različite teme iz života. U njemu se temi pristupa znanstveno, tj. na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali se u načinu obrade ogleda autorova sposobnost umjetničkog oblikovanja, njegova osobnost i stil.
Putopis Tema putovanja u putopisu se razvija opisom krajeva ljudi i običaja, a putopisac pritom unosi vlastiti stav o onome što opisuje.
Životopis i autobiografija Životopis donosi opis života neke osobe, a autobiografija donosi opis vlastitog života.
Memoari U memoarima (sjećanjima) autor piše o značajnim ličnostima te događajima u kojima je izravno sudjelovao ili im je bio suvremenik.
Dnevnik U dnevniku autor iz dana u dan kronološkim redom zapisuje zbivanja i događaje te svoja zapažanja i razmišljanja.
Polemika Posebna je književno-znanstvena vrsta polemika.U njoj se iznosi oštro suprotstavljanje stavova o stvarima, pojavama i dijelima od osobnog ili općeg interesa. Može biti književna, politička, znanstvena i sl.
Publicističke vrste
Neke se publicističke vrste svojim načinom obrade teme približavaju umjetničkoj prozi. Takvi su ponajprije feljton i reportaža.
Feljton ili podlistak Feljton (podlistak) donosi neku aktualnu temu iz područja umjetnosti, znanosti ili filozofije, ali i iz svakodnevnog života koju najčešće obrađuje na zabavan i duhovit način, pristupačan prosječnome čitatelju.
Reportaža Reportaža je novinarsko izvješće o nekoj temi, pojavi ili događaju na temelju obavijesti prikupljenih na terenu. O samome reporteru ovisi koliko će se tekst približiti umjetničkom načinu izlaganja.
Kategorija:Književne vrste Kategorija:Novinarstvo