Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja. Površina države je 19.177,78 km² a u njoj živi 1.608.045 stanovnika. Glavni grad ove savezne zemlje je Sveti Hipolit (njem. Sankt Pölten).LZMK / Hrvatska enciklopedija: Sankt Pölten. Pristupljeno 23. rujna 2022.
Donja Austrija graniči s Češkom i Slovačkom te austrijskim saveznim zemljama Gornjom Austrijom (njem. Oberösterreich), Štajerskom (njem. Steiermark) i Gradišćem (njem. Burgenland), a okružuje i Beč, glavni grad Austrije.
Zemljopis thumb|lijevo|400px|Četiri zemljopisna područja Donje Austrije S površinom od 19.177,78 km², Donja Austrija je najveća savezna zemlja Austrije.
Reljef Donja Austrija većim je dijelom ravničarsko i bregovito područje. Središnji i istočni dio u sklopu su prostrane Bečke kotline, koja je mjestimično ispresijecana pobrežjima i brdima. Nadmorska visina je oko 200-250 metara. Planinska područja nalaze se na jugu (Vapnenačke Alpe) i zapadu (gorje Manhartsberg). Pojedini su vrhovi u alpskim krajevima Donje Austrije viši i od 2000 metara nadmorske visine, dok je Manhartsberg znatno niži. Na zapadu Donje Austrije nalazi se tjesnac Dunava – dolina Wachau, koja je i na popisu svjetske baštine UNESCO-a. U istočnom podnožju Alpa ima dosta termalnih izvora, pa u tom području Donje Austrije ima mnogo toplica.
Klima Donja Austrija ima blagu umjerenu kontinentalnu klimu, koja samo u najvišim dijelovima prelazi u planinsku.
Vode Središnjim dijelom Donje Austrije protiče Dunav, koji se danas smatra sastavnim dijelom državnog identiteta. Dunav je posebno slikovit na zapadu, gdje se nalazi dolina Wachau u tjesnacu rijeke, koja je na popisu kulturne baštine UNESCO-a. Dunav u saveznoj zemlji ima nekoliko pritoka; sa sjevera teku rijeke Kamp i Morava (na granici s Slovačkom), a s juga rijeke Enns, Jivica, Traisen i Litava.
Povijest Iako je pojam Donje Austrije nastao još u srednjem vijeku, današnja savezna zemlja nastala je još za vrijeme Austrijskog Vojvodstva, zajedno s Gornjom Austrijom. Godine 1921., grad Beč, zbog svog značaja i veličine, je izdvojen u zasebnu saveznu zemlju, ali je i dalje obavljao imao ulogu sjedišta pokrajine.
1986. godine na referendumu Sankt Pölten (hrv. Sveti Hipolit) je izabran za novo glavno sjedište Donje Austrije.
Stanovništvo Prema posljednjim podacima iz 2011. godine Donja Austrija ima preko 1,6 milijuna stanovnika, pa je nakon Beča druga savezna zemlja po broju stanovnika. Posljednjih desetljeća broj stanovnika se brže povećava od državnog prosjeka zbog širenja urbanog područja Beča na okolne dijelove savezne zemlje.
Gustoća Gustoća naseljenosti je oko 84 st./km², što je niže od državnog prosjeka. Dijelovi uz grad Beč su mnogo bolje naseljeni (150-250 st./km²), dok su pogranični prostori na sjeveru i istoku i planinski na jugozapadu i sjeverozapadu mnogo manje gustoće naseljenosti (<50 st./km²).
Etnički sastav Donja Austrija je tradicionalno naseljena Austrijancima. Povijesnih manjina nema, ali je se tijekom 1990-ih, 2000-ih i 2010-ih naselio značajan broj doseljenika (posebno iz bivše Jugoslavije, Turske i Sirije) u većim gradovima i naseljima oko grada Beča. Bevölkerung am 1.1.2015 und 1.1.2016 nach detaillierter Staatsangehörigkeit und Bundesland, Statistik Austria, pristupljeno 10. studenoga 2018.
Stanovništvo kroz povijest Popisi prije 1857. Godina Broj stanovništvo oko 1527. 500.000 oko 1600. 580.000 oko 1700. 630.000 1754. 922.000 1780. 974.000 1790. 1.000.000 1794/95. 1.028.300 1810. 1.040.700 1821. 1.142.600 1830. 881.500 1840. 896.600 1850. 976.600 1857. 987.900
Izvori
Vanjske poveznice
Donja Austrija, službene stranice Putovnica.net – Donja Austrija
Kategorija:Austrijske savezne zemlje Kategorija:Sankt Pölten