Preslica (konjski rep, borak, štukavac, lat. Equisetum) jedini su živi rod porodice presličevki. To su sporonosne vaskularne biljke s puzećim podankom, člankovitim zelenim stabljikama, sitnim listovima sraslima u rukavce i strobilima na vrhovima izdanaka.World Plants (Complete List) Pristupljeno 12, srpnja 2022. thumb|lijevo|Velika preslica (Equisetum telmateia) thumb|lijevo|Plodna stabljika zimske preslice (Equisetum hyemale) 200px|desno|thumb|Plodna stabljika poljske preslice Morfologija Equisetum je rod kopnenih vaskularnih biljaka iz porodice presličevki. Biljke imaju podzemni, dugo puzeći i razgranjen podanak. Nadzemne stabljike su uspravne, člankovite i zelene, pa obavljaju gotovo svu fotosintezu biljke. Stabljike su uzdužno izbrazdane, iznutra šuplje, s velikim središnjim kanalom te manjim kanalima u udubinama i rebrima. Na rebrima se nalaze silicijski čvorići, a u udubinama su smještene pruge puči. Stabljike mogu biti jednostavne ili na svakom čvoru nositi pršljen bočnih grana.
Listovi su vrlo sitni i smješteni u pršljenovima oko čvorova. Listovi svakog pršljena bočno su srasli u rukavac koji obavija osnovu članka neposredno iznad čvora. Nadzemne osi mogu biti trajne ili jednogodišnje, a izdanci mogu biti jednaki ili različiti, odnosno monomorfni ili dimorfni.
Sporangiji se razvijaju na donjoj strani štitastih sporangiofora, koji su skupljeni u strobile na vrhu stabljike ili grana. Spore su zelene i nose vrpčaste privjeske, elatere. Elateri se pri suhom zraku šire, a pri vlažnom skupljaju oko spore, čime pomažu njihovu rasprostranjivanju.
Rod obuhvaća oko petnaest vrsta, najčešće vezanih uz vlažna ili povremeno poplavljena staništa. Najraznolikiji je u borealnim i sjevernim umjerenim područjima. Rast u visinu određuje vršni meristem, koji se postupno smanjuje nakon stvaranja svakog novog članka, pa su gornji članci stabljike sve tanji, sve dok rast ne prestane.WFO, pristupljeno 3. srpnja 2026.
Opis biljke Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore). U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.
Rodovi i vrste U Hrvatskoj raste desetak vrsta. Najčešća je poljska preslica (Equisetum arvense), s crnim podancima koji prodiru duboko u tlo. Raste kao korov na poljima, uz putove, na željezničkim prugama i sl. Močvarna preslica (Equisetum palustre) česta je biljka močvarnih travnjaka, dok velika preslica (Equisetum telmateia) raste u vlažnim šumama. Zimska preslica (Equisetum hiemale) je rijetka, u Hrvatskoj ubrojena u skupinu osjetljivih (ugroženih) biljaka. Neke su vrste preslica, npr. močvarna preslica (Equisetum palustre), otrovne.
Ljekovitost Zelena stabljika poljske preslice (Equisetum arvense) koristi se u medicini kod bolesti bubrega i mjehura (upala mokraćnih puteva, mokraćnog mjehura), kao pomoćna terapija manjih kamenaca bubrega, kod krvarenja, kao diuretik i dr.Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2006.,
Sasvim mlade proljetne plodne stabljike poljske i velike preslice su jestive. Ako se oslobode klipa koji je gorak, mogu se prirediti kao šparoge.Ljubiša Grlić, Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
Druge primjene Nekada je poljska preslica korištena za čišćenje predmeta od kositra ( do xix st.),o čemu i danas svjedoče nazivi biljke u nekim jezicima - npr.zinnkraut(njem.),pewterwort(engl.).
Vrste
Equisetum arvense L., poljska preslica Equisetum bogotense Kunth Equisetum fluviatile L., riječna preslica Equisetum giganteum L. Equisetum hyemale L., zimska preslica Equisetum laevigatum A. Braun Equisetum myriochaetum Cham. & Schltdl. Equisetum nelsonii (A. A. Eaton) J. H. Schaffn. Equisetum palustre L., močvarna preslica Equisetum pratense Ehrh., livadna preslica Equisetum ramosissimum Desf., razgranjena preslica Equisetum scirpoides Michx. Equisetum sylvaticum L., šumska preslica Equisetum telmateia Ehrh., velika preslica Equisetum variegatum Schleich., šarena preslica Equisetum × alsaticum (H. P. Fuchs & Geissert) G. Phil. ex Lubienski & Bennert Equisetum × ascendens Lubienski & Bennert Equisetum × bowmanii C. N. Page Equisetum × dycei C. N. Page Equisetum × ferrissii Clute Equisetum × font-queri Rothm. Equisetum × geissertii Lubienski & Bennert Equisetum × haukeanum Mickel & A. R. Sm. Equisetum × hybridum Huter Equisetum × lapponicum Lubienski & Dörken Equisetum × litorale Kühlew. ex Rupr. Equisetum × lofotense Lubienski Equisetum × mchaffieae C. N. Page Equisetum × meridionale (Milde) Chiov. Equisetum × mildeanum Rothm. Equisetum × montellii Hiitonen Equisetum × moorei Newman Equisetum × robertsii Dines Equisetum × rothmaleri C. Page Equisetum × schaffneri Milde Equisetum × sergijevskianum C. N. Page & Gureeva Equisetum × torgesianum Rothm. Equisetum × willmotii C. N. Page
Equisetum limosum (vodena preslica), sinonim je za Equisetum fluviatile.
Fosilne vrste Equisetum braunii (Ung.) Heer BioLib Equisetum cascadensis Lapasha and Miller 1985 Fossil †Equisetum Linnaeus Equisetum columnare Brongniart 1828 Equisetum parlatorii (Heer) Schimper Equisetum lyellii Mantell Equisetum magnum Hickey 1977 Equisetum mokhotlongensis Ellenberger 1970 Equisetum montanensis Lapasha and Miller 1985
Sinonimi Homotipski: Presla Dulac in Fl. Hautes-Pyrénées: 25 (1867), nom. illeg. superfl. Heterotipski: Allostelites Börner in Fl. Deut. Volk: 59 (1912) Hippochaete Milde in Bot. Zeitung (Berlin) 23: 297 (1865) Paramochaete (Christenh. & Husby) M.Kessler in Phytotaxa 726: 122 (2025)
Izvori
Kategorija:Presličevke Kategorija:Ljekovito bilje Kategorija:Samoniklo jestivo bilje