Borba bile su dnevne novine koje su izlazile u nekadašnjoj Jugoslaviji.

Povijest List Borba, osnovan je 19. veljače 1922. godine, u Zagrebu kao organ (stranačko glasilo) Komunističke partije Jugoslavije (KPJ). List je izlazio kao tjednik, pod različitim urednicima (koji su često uhićivani i ubijaniBožo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu (Povijest novinarstva Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata)) sve do 13. siječnja 1929. godine, kada je nakon uvođenja Šestosiječanjske diktature zakonom zabranjen. Urednici lista bili su osuđeni na 5 do 12 godina zatvora. Nakon zabrane Borba povremeno izlazi kao nominalno nezavisni politički i društveni tjedni list, ali često mijenja nazive (Borba, nezavisan politički i društveni list, Borba organ Nezavisne radničke partije, Radnička Borba, Borba radničko seljačke novine).

Ponovo je pokrenuta odmah na početku Drugoga svjetskog rata u oslobođenom Užicu (na listu je označen Beograd), od 19. listopada do 27. studenoga 1941. godine. Nakon toga redakcija i tehnika se seljaka, ali list uz česte prekide ipak izlazi, od 1. listopada 1942. do 27. veljače 1943. godine tiska se u selu Driniću (Bosanska krajina) pa potom u Prilukama.

Nakon oslobođenja Beograda (20. listopada 1944.), redakcija se seli u Beograd, od tada list počinje redovito izlaziti od 15. studenoga 1944. godine kao glasilo KPJ, i to na ćirilici i latinici. List se ubrzo etablira u nešto poput službenog glasila tadašnje vlade Demokratske Federativne Jugoslavije urednici su mu najutjecajniji političari toga doba. Od 22. listopada 1948. godine latinično izdanje lista počinje se izdavati u Zagrebu.

U Borbi su između ostalih kao urednici, odnosno glavni urednici ili direktori radili: Ante Ciliga, Kamilo Horvatin, Antun Mavrak-Kerber, Zlatko Šnajder, August Cesarec, Vladimir Ćopić, Ivan Krndelj, Ognjen Prica,Božo Novak: Smrtna presuda građanskome novinarstvu (Povijest novinarstva Prvi dio: Novinarstvo u Hrvatskoj uoči i za vrijeme Drugog svjetskog rata) Josip Kraš, Veselin Masleša, Marijan Stilinović, Milovan Đilas, Edvard Kardelj, Ivan Šibl,Ivan Šibl glavni urednik "Borbe", mladi antifašisti blog Puniša Perović, Veljko Vlahović, Vlajko Begović, Lazar Mojsov, Moma Marković i Vladimir Dedijer.

To su bila zlatna vremena Borbe, najveće tiraže i najvećeg utjecaja. U to vrijeme praktički nisu ni imali konkurencije. Od 9. lipnja 1954. Borba postaje glasilo Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ). To je bilo doba kad je Borba dodjeljivala godišnju nagradu za arhitekturu, tada najvišu nagradu u zemlji u toj struci. Borba je bila poznata i po svojoj dnevnoj karikaturi kurira Fiće kojeg je crtao Milorad Dobrić. Prvi automobil u SFRJ, Zastava 750, ime je dobio po toj karikaturi - Fićo.

Od privredne reforme 1964. i prijelaza s centralizirane privrede na samoupravnu, te veće uloge republika i njihovih regionalnih centara, počinje pad utjecaja i čitanosti Borbe. To je vrijeme osnutka (ili jačanja) republičkih, pokrajinskih i regionalnih izdavača (Delo, Večer, Vjesnik, Slobodna Dalmacija, Novi list, Glas Slavonije, Politika, Oslobođenje, Nova Makedonija, Pobjeda, ljubljanski, novosadski i skopski Dnevnik, Rilindja) oni izbacuju brojne dnevne novine, koje postupno potpuno preuzimaju gotovo sve čitatelje Borbe.

Borba pred kraj 1960-ih kad ulazi u modu borba protiv unitarizma, postaje list koji živi od pretplate državnih i paradržavnih subjekata, a krajem 1970-ih list koji se dijeli po vojarnama JNA. Po tadašnjim običajima list je odlikovan Ordenom zasluge za narod sa zlatnom zvijezdom i Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem.

Borba se tijekom raspada Jugoslavije našla pod udarom novih nacionalističkih vlasti. Zagrebačko dopisništvo nasilno je zatvoreno krajem studenoga 1991. godine, a pokušaji sudskog povrata otuđene imovine nisu rezultirali plodom. Beogradska redakcija našla se pod udarom vlasti Slobodana Miloševića, koja je krajem 1994. u Borbi proglasila prinudnu upravu. Novinari koji su zbog toga 1994. godine napustili Borbu uskoro osnivaju list Naša borba, a 1997. godine prelaze u novoosnovani Danas.

Tiskano izdanje Borbe prestalo je izlaziti u listopadu 2009. godine, a mrežno izdanje je obustavljeno u prosincu iste godine. Nekoliko srbijanskih internetskih medija danas koristi ime "Borba", iako nemaju direktne poveznice s povijesnim listom.

Izvori

Literatura Horvat, Josip: Povijest novinstva Hrvatske 1771-1939, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. Novak, Božo: Hrvatsko novinstvo

Vanjske poveznice Službene stranice današnjeg beogradskog lista Borba

Kategorija:Zagrebački tisak