Ivan Kuvačić (Gata kod Omiša, Hrvatska, 12. siječnja 1923. – Zagreb, Hrvatska, 20. srpnja 2014.), hrvatski marksistički sociolog, pripadnik praxisove škole mišljenja.
Filozof po obrazovanju, sociolog po djelu, Ivan Kuvačić je znanstvenoj i široj kulturnoj javnosti poznat kao jedan od naših najuglednijih sociologa. Bio je dugi niz godina profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na Sociologiji, autor je niza vrijednih djela iz područja sociologije. Kuvačić se sustavno bavio bitnim problemima, i teorijskim orijentacijam sociološkog razumijevanja suvremenog društva.
Životopis Ivan Kuvačić je nakon osnovne škole u Omišu završio gimnaziju u Zagrebu. Za Drugog svjetskog rata priključio se antifašističom pokretu. Nakon rata počeo je sudirati filozofiju u Zagrebu. Studij je nastavio u Lenjingradu i Moskvi, kao stipendist SSSR-a zajedno s prijateljem i kasnijim suradnikom Gajom Petrovićem.Vinko Grgurev: Ivan Ivo Kuvačić Sjećanja Nakon toga zapošljava se 1950-ih kao profesor na učiteljskoj akademiji u Čakovcu. Potom se seli u Zagreb i predaje na tadašnjem Radničkom sveučilištu Moša Pijade. Od utemeljenja studija sociologije 1963. radi kao profesor na tom odjelu sve do svog umirovljenja 1980-ih. Jedno vrijeme 1960-ih proveo je na Sveučilištu Berkeley (SAD) kao Fulbrightov stipendist. Ivan Kuvačić je bio jedan od utemeljitelja i urednika čuvenog filozofskog časopisa Praxis.Redakcija filozofskog časopisa "Praxis" Kuvačić je kao i većina njegovih kolega iz praxisove škole mišljenja bio radikalni zastupnik kritike svega postojećega. A ona je po njima podrazumijevala; autorefleksiju i samoispitivanje, zapravo - načela europske filozofije subjektivnosti.
Praksisovskim filozofima je u središtu interesa bio slobodan pojedinac, čovjek, kao građanski subjekt - oni su tako interpretirali samoupravljanje, koje je po njima trebalo biti vrhunac demokracije u kojem bi čovjek, doista bio subjekt. Stoga oni nisu prihvaćali nacionalizam, koji eshatološki postavlja naciju kao temelj svega. A onda se on koristi kao ideološka podloga za praktičku politiku birokratskoga podčinjavanja tog istog naroda, svođenjem njegova bitka na etabliranu tradicionalnost i diskriminaciju svega onoga što se razlikuje od povlaštene društveno-političke koncepcije.
Osobito značajan Kuvačićev doprinos u utemeljenju i organizaciji studija sociologije, -na liniji filozofije koja potvrđuje slobodu čovjekova stvaralačkoga izražavanja.
Hrvatsko Sociološko Društvo dodijelilo je svoju Nagradu Rudi Supek za 2005. profesoru Ivanu Kuvačiću.Sjednica Izborne Skupštine Hrvatskog Sociološkog Društva
Najznačajnija djela Marksizam i funkcionalizam. Beograd: 1970. Znanost i društvo. Zagreb: Naprijed, 1977. Obilje i nasilje. Zagreb: 1979., Naprijed Sociologija. Zagreb: Školska knjiga, 1982. Obuzdana utopija. Zagreb: Naprijed, 1986., Suvremene sociološke teorije. Zagreb: Sociološko društvo Hrvatske, 1990., Funkcionalizam u sociologiji. Zagreb: Sociološka hrestomatija, 1990. Kako se raspao boljševizam. Zagreb: Naprijed 1997., Uvod u sociologiju. Zagreb: Golden marketing/Tehnička knjiga 2004., Sjećanja. Zagreb: Razlog 2008.,
Pogledajte i ovo Praxis filozofija Praxis (časopis) Izvori
Vanjske poveznice Ivan Kuvačić, "Postindustrijsko društvo i sloboda", Praxis 1973 1-2. Ivan Kuvačić, "Spontanost i organizacija", Praxis 1972 1-2. Ivan Kuvačić, "O rutinizaciji života". Ivan Kuvačić, "Država i nacija" , “Sociološka luča”, 1985.
Kategorija:Hrvatski sociolozi Kategorija:Hrvatski filozofi Kategorija:Hrvatski pedagozi Kategorija:Životopisi, Omiš