Atacama je najsuša pustinja na svijetu smještena duž obale Čilea, u Južnoj Americi, na obali Tihog oceana. Veliki dio pustinje proteže se preko Anda i ima veliku nadmorsku visinu. Za razliku od drugih pustinja, kao što su Sahara u Africi i Mojave u Kaliforniji, Atacama je u stvari vrlo hladno mjesto s prosječnom dnevnom temperaturom između 0 °C i 25 °C. Atacama je upravo najpoznatija po tome što u nekim njezinim krajevima nije nikada pala kiša, ili koliko je poznato najmanje 400 godina.

Zemljopis

Atacama se nalazi na sjeveru Čilea i obuhvaća regije Arica i Parinacota, Tarapacá, Antofagasta i sjevernu regiju Atacama. Tijekom ranijih vremena, u predjelima Anda nakupljeno je dovoljno vode kako bi se stvorila jezera. Neka jezera su stvorena i topljenjem ledenjaka pri kraju ledenog doba. U nekim jezerima Anda, dosta vode je izgubljeno isparavanjem. Isparavanjem vode, povećavala se koncentracija soli i tako su nastale slane vode.

Na većim nadmorskim visinama, kada dođe do padalina, umjesto kiše pada snijeg, koji se i zadržava u nekim predjelima gdje temperatura nije dovoljno visoka da bi se otopio.

Atacama čini vulkansku liniju koja označava granicu između Čilea, Bolivije i Argentine. Ova prirodna barijera sastoji se od aktivnih vulkana koji se približavaju visini od 6.000 metara, okruženi tirkiznim lagunama i dubokim dolinama. Budući da magma pritišće podzemne vode na određenim mjestima uzrokuje gejzire.

Klima

Iako se nalazi na pacifičkoj obali, to je najsuša vruća pustinja na svijetu.Suhe doline McMurdo na Antarktici prepoznate su kao najsuše mjesto na zemlji. Npr. u gradu Arici je zabilježeno samo 0,8 mm kiše godišnje. Opća klima je suptropska vruća pustinjska klima, ali ublažena relativno velikom nadmorskom visinom i obilježena jakim dnevnim temperaturnim varijacijama. Dok je većina pustinja stara samo nekoliko tisuća godina (Sahara je, na primjer, bila zelena prije 5000 godina), procjenjuje se da je Atacama sušna najmanje sedam milijuna godina, možda čak i dvadeset.Mary Caperton Morton, „Najstarija kolekcija meteorita pronađena u najstarijoj pustinji na svijetu“, Eos, sv. 100, 14. lipnja 2019. DOI 10.1029/2019EO126295

Visoki atmosferski tlak u ovoj regiji izaziva spuštanje suhog i hladnog zraka s vrhova na manje nadmorske visine (Subtropski greben). Ovaj suhi zrak gotovo da i nema vode u sebi, tako da se može vrlo lako zagrijati, što izaziva i zagrijavanje tla. u okolnim pustinjskim gradovima poput Arice , postoji vrlo prosječna količina sunca zbog debelog sloja niskih oblaka zvanih camanchaca koji se zadržava tijekom cijele godine.

Uzrok oskudice kiše u Atacami je to što su tropske vlažne i tople struje zadržane na istočnoj strani Anda. Ovaj učinak naglašava Humboldtova struja, hladna struja koja dolazi izravno iz polarnih područja i koja znatno hladi klimu Čilea i Perua. Ova hladna struja koja teče uz čileansku obalu također hladi izvorno topli morski zrak i posljedično sprječava taj zrak da se diže i stvara oborine (iako se formiraju neki niski oblaci, posebno morski stratokumulusi i magla). U ograničenim krajevima, vrlo rijetko kiša zna pasti nailaskom oluja poznatih kao chubascos.

Ovu klimu karakterizira i izvanredna količina sunca. Usred pustinje nebo je često potpuno vedro i iznimno svijetlo, što privlači astronome koji dolaze diviti se zvijezdama. Međutim, u okolnim pustinjskim gradovima poput Arice, postoji vrlo prosječna količina sunca zbog debelog sloja niskih oblaka zvanih camanchaca koji se zadržava tijekom cijele godine.

mini|Cvjetajuća pustinja Atacama. U blizini mora gotovo da nema temperaturnih fluktuacija između ljeta i zime zbog utjecaja Humboldtove struje. Na primjer, u Antofagasti je prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca 21,7 °C, a najhladnijeg 16,7 °C. To je zbog prisutnosti obalnih stratus oblaka. Međutim, u unutrašnjosti su temperaturne fluktuacije mnogo veće, kao što je u Vallenaru gdje je prosječna temperatura najtoplijeg mjeseca (siječnja) 20 °C, a najhladnijeg 10 °C. U slučaju Canchonesa, koji se nalazi u bazenu na 1050 m nadmorske visine, dnevne temperaturne varijacije su ekstremne; čak i usred ljeta ujutro se smrzava. Dakle, prosječni mjesečni maksimum Atacame je 32 °C, a prosječni minimum u siječnju je 0 °C.Pustinjsko vrijeme, str. 119.-122. Pristupljeno 14. listopada 2025.

Bioraznolikost

Iako se čini da teško da ima života u Atacami, postoje izolirane rupe i male površine biljaka koje omogućavaju život nekih kukaca i životinja. Neke biljke su se vrlo dobro prilagodile ovom sušnom okruženju razvitkom dugog korijenja koji dosežu do vode ispod zemlje. Postoje jata flaminga koji žive u okolini slanih jezera hraneći se crvenim algama koje rastu u vodama. Čak i neki ljudi žive ovdje.

Prisustvo čovjeka

mini|lijevo|Atacama veliki milimetarski/submilimetarski antenski niz (ALMA). mini|Rudnik Minera Escondida, Regija Antofagasta, je najveći rudnik bakra na svijetu. Osim gradića Calama, Atacama, zemlja Aymará, je poglavito vrlo pusto područje gdje je preostalo nešto Atacama Indijanaca. Tisućama godina ljudi su živjeli ovdje, do čega se došlo na osnovi kulturoloških ostataka i artefakata koje su pronašli arheolozi. Zbog sušne klime, tijela sahranjenih indijanaca su savršeno očuvana. Neke od najstarijih mumija, pronađene su u Atacami.

Naseljavanju ove negostoljubive regije u moderno doba pogodovale su rudarske aktivnosti, koje su, u slučaju važnih izvora nitrata, bile vrlo strateške. Pustinja Atacama bogata je mineralima, uključujući bakar (npr. „Skriveni rudnik”), željezo, zlato i srebro. Antofagasta je također bilo važno za skupljanje guana i šalitru u 19. stoljeću, izvora ekstrakcije nitrata ključnih za kemijsku industriju, posebno proizvodnju gnojiva, baruta i eksploziva, naravno prije izuma Haber Bosch procesa.

Pustinja Atacama poznata je po svojim zvjezdanim noćima zbog svog položaja u intertropskoj zoni, koja kombinira ekstremnu sušu, nadmorsku visinu i vrlo nisko svjetlosno onečišćenje. U ovoj „izvanzemaljskoj” pustinji osnovano je nekoliko međunarodnih zvjezdarnica gdje je NASA testirala mala vozila prije nego što su krenula istraživati ​​Mars.

Danas, ekstremna priroda pustinje, krajolici, prisutnost planinskog lanca Anda, vulkani, gejziri, kultura Atacameñosa, noćno nebo i arheološka nalazišta privlače mnoge turiste.U Čileu, pustinja Atacama, šik verzija, Le Figaro, 2. siječnja 2015., arhivirano iz izvornika Pristupljeno 14. listopada 2025.

Izvori

Vanjske poveznice

Geografski resursi: Jedna Zemlja, WWF Fotogalerija

Kategorija:Pustinje u Južnoj Americi Kategorija:Zemljopis Čilea