Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Sanski Most ušao je u sastav Federacije BiH. Od područja koje je ušlo u sastav Republike Srpske formirana je općina Oštra Luka. Ranije je nosila naziv Srpski Sanski Most, ali u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH od 22. rujna i 27. veljače 2004. godine naziv je proglašen neustavnim, te se zamjenjuje nazivom Oštra Luka.(boš.) Klix.ba M. N. : Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)
Stanovništvo
Popisi 1971. – 1991.
Oštra Luka (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Oštra Luka godina popisa 1991.Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993. 1981. 1971. Srbi 778 (92,84 %) 577 (66,55 %)743 (97,89 %)Hrvati32 (3,81 %)28 (3,22 %)8 (1,05 %)Muslimani 7 (0,83 %) 10 (1,15 %)4 (0,52 %)Jugoslaveni17 (2,02 %)252 (29,06 %)3 (0,39 %)ostali i nepoznato4 (0,47 %)01 (0,13 %)ukupno838867759
Popis 2013.
Stanovništvo općine Oštra Luka godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 28. veljače 2020.Srbi2580 (92,61 %)Hrvati160 (5,74 %) Bošnjaci23 (0,83 %)ostali i nepoznato23 (0,83 %) ukupno2786 Oštra Luka – naseljeno mjesto godina popisa 2013. Srbi764 (97,70 %)Hrvati16 (2,05 %) Bošnjaci0ostali i nepoznato2 (0,26 %)ukupno782
Naseljena mjesta
Općinu Oštra Luka sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Batkovci, Budimlić Japra, Donja Kozica, Donja Tramošnja, Duge Njive, Garevica, Gornja Kozica, Gornja Tramošnja, Hadrovci, Halilovci, Hazići, Koprivna, Marini, Mrkalji, Oštra Luka, Ovanjska, Podvidača, Sasina, Slatina, Stara Rijeka, Škrljevita, Trnova, Usorci i Zenkovići.
Navedena naseljena mjesta su do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bila u sastavu općine Sanski Most koja je ušla u sastav Federacije BiH.
Povijest Ovaj prostor u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu Hrvatskog Kraljevstva, a kasnije je i dio Sanske županije i biskupije. U 14. stoljeću područjem gospodare moćni knezovi Blagajski-Babonići, a početkom 15. ga kraće vrijeme kontrolira Hrvoje Vukčić Hrvatinić. U 16. stoljeću područje pada pod osmanlijsku vlast, pod kojom i ostaje do Berlinskog kongresa 1878., kada ga okupira i 1908. aneksira Austro-Ugarska. Nakon toga je dio države Slovenaca, Hrvata i Srba, pa kraljevine Jugoslavije, kao dio Vrbaske banovine, pa Nezavisne Države Hrvatske, pa SR BiH.
Poznate osobe
mons. Marko Kamenjaš, hrv. katolički svećenik iz BiH, visoki crkveni dužnosnik
Izvori
Vanjske poveznice
Službene stranice
Kategorija:Općine u Republici Srpskoj Kategorija:Naselja u Republici Srpskoj