Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Srbijom.

Zemljopis Kroz mjesto protječu rijeke Lim i Krupica.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Rudo imala je stanovnika, raspoređenih u 89 naselja.

Stanovništvo općine Rudo godina popisa 1991. 1981. 1971.

Srbi8150 (70,43 %) 8699 (63,95 %)10 155 (63,54 %)Muslimani3130 (27,05 %) 4382 (32,21 %)5532 (34,61 %)Hrvati5 (0,04 %)24 (0,17 %)18 (0,11 %)Jugoslaveni106 (0,91%)296 (2,17%)80 (0,50)ostali i nepoznato180 (1,55 %)200 (1,47 %)197 (1,23 %)ukupno11 57113 60115 982

Rudo (naseljeno mjesto), narodnosni sastav RudoNacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo. godina popisa 1991. 1981. 1971. Srbi 1203 (57,92 %) 987 (56,07 %)677 (53,81 %)Muslimani 731 (35,19 %)554 (31,47 %)488 (38,79 %)Hrvati2 (0,09 %)10 (0,56% )6 (0,47 %)Jugoslaveni68 (3,27 %)136 (7,72 %)22 (1,74 %)ostali i nepoznato73 (3,51 %)73 (4,14 %)65 (5,16 %)ukupno207717601258

Naseljena mjesta Arbanasi, Arsići, Bare, Bijelo Brdo, Biševići, Bjelugovina, Bjelušine, Bjeljevine, Blizna, Boranovići, Bovan, Božovići, Budalice, Cvrkote, Čavdari, Danilovići, Dolovi, Donja Rijeka, Donja Strmica, Donje Cikote, Donji Ravanci, Dorići, Dubac, Dugovječ, Džihanići, Gaočići, Gojava, Gornja Rijeka, Gornja Strmica, Gornje Cikote, Gornji Ravanci, Grabovik, Grivin, Janjići, Knjeginja, Kosovići, Kovači, Kula, Ljutava, Međurečje, Mikavice, Mioče, Misajlovina, Mokronozi, Mrsovo, Nikolići, Obrvena, Omačina, Omarine, Oputnica, Orah, Oskoruša, Past, Pazalje, Peljevići, Petačine, Plema, Pohare, Polimlje, Popov Do, Prebidoli, Pribišići, Prijevorac, Radoželje, Rakovići, Ravne Njive, Resići, Rudo, Rupavci, Setihovo, Sokolovići, Stankovača, Staro Rudo, Strgači, Strgačina, Šahdani, Štrpci, Trbosilje, Trnavci, Trnavci kod Rudog, Ustibar, Uvac, Vagan, Viti Grab, Zagrađe, Zarbovina, Zlatari, Zubač i Zubanj.

Povijest Staro Rudo, osnovano je 1555. godine kao zadužbina Mustafa Paše Sokolovića, bratića Mehmed-paše Sokolovića, koji također potječe iz obližnjega sela Sokolovići.

Pod turskom vladavinom Rudo je bilo punih 412 godina. Veliki događaj koji je značajan za nastanak novog Rudog je Veliki povodanj iz 1896. godine. Od 1878 do 1918. godine Rudo je bilo pod austrougarskom upravom, i za njega se vezuju mnogi detalji koji se tiču razvoja općine.

Novo Rudo gradi se kao prvi grad po urbanističkom planu u BiH. Uskotračna pruga ovim krajem prolazi 1906. godine, a iduće godine osniva se i jedna od prvih zadruga u BiH. 21 prosinca 1942. u Rudom se osniva Prva proleterska brigada NOVJ-a.

Poznate osobe Mehmed-paša Sokolović Stevan Moljević

Spomenici U mjestu se nalaze spomenik "Prve proleterske brigade" (na trgu), spomenik palih boraca u Ratu u BiH i njihova spomen kuća te partizansko groblje boraca iz Drugoga svjetskog rata.

Rekli su o Rudom Ćamil Sijarić piše:

Okrenuto dolini pod sobom, Limu u njoj i poljani gdje je bilo Staro Rudo, Novo Rudo je – ovdje na brijegu, na visini, na vidiku, bilo kao na kakvom čardaku sa kojeg gleda na sve strane...

...I vidio je daleko ovaj grad – i ne samo očima, nego i duhom. Naime, bio je jedan od prvih gradova na Limu i Drini koji je vidio pozorišne predstave, osnovao škole, otvorio biblioteke i čitaonice, i nad sve to – još prije 80 godina, stao da se nadnosi svojim duhom što i nije čudo, jer Ruđani su, bar u većini, jedan u pravom smislu građanski svijet i bogatstva koja se duha ljudskog tiče, nisu mu strane.

Izvori

http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Vanjske poveznice

Kategorija:Općine u Republici Srpskoj