Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji. Prirodni okoliš Visokog određen je dolinama rijeka Bosne i Fojnice. Po popisu iz 2013. godine u Visokom živi 39.838 stanovnika.
Visočka dolina bila je rano središte srednjovjekovne države u Bosni, Bosanske Banovine, a kasnije i samoproglašene Kraljevine. U Milima je bilo bansko sjedište i središte državnog života, gdje se održavao stanak (lokalni sabor, u nekim izvorima i "Sva Bosna", te krunsko mjesto prvog bosanskog kralja, Tvrtka Kotromanića. Stari grad Visoki koji se nalazi na brdu Visočica bio je politički bitna tvrđava,Pavao Anđelić (Doba stare bosanske države, Visoko i okolina kroz historiju 1, Visoko 1984, 105) a njezino podgrađe Podvisoki bilo je jedno od najranijih primjera srednjovjekovne urbane sredine na užem području Bosne.Pavao Anđelić, Srednji vijek – Doba stare bosanske države, „Visoko i okolina kroz historiju I, Visoko 1984, 160-162 Kasnije, u prvoj polovini 14. stoljeća, u obližnjim Moštrima bila je kuća krstjana. Od srednjovjekovnog je grada Visoko izraslo u naselje osmanskog tipa. U okviru ove nove vrste grada povijesnu ulogu imao je osmanlijski guverner Bosne Ajas-paša.Šabanović, „Dvije najstarije vakufname u Bosni“, 35. Prije rata u Bosni i Hercegovini općina Visoko je bio najveći izvoznik tekstila i kože u Jugoslaviji. Danas su nositelji gospodarskog rasta i razvitka i dalje kožarsko-tekstilna industrija, te auto-industrijska. Od 2006. godine Visoko posjećuju desetci tisuća turista zbog tvrdnji Semira Osmanagića.
Zemljopis Visoko se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji, unutar industrijske regije Sarajevo-Zenica. Graniči s općinama Kiseljak, Busovača, Kakanj, Vareš, Breza, Ilijaš i Ilidža. Nalazi se na magistralnoj cesti i željezničkoj pruzi Sarajevo – Zenica, a regionalne ceste povezuju je sa susjednim općinama.
Grad Visoko proteže se na površini od 230,8 km2, a prema popisu iz 1991. godine imala je 46.160 stanovnika uz gustoću od 197,32 stanovnika na km2. Od toga na gradsko područje otpada 14.140 stanovnika ili 30 %, a na izvangradska područja 31.990 stanovnika ili 69,4 %. Po popisu iz 2013. godine imala je 39.938 stanovnika uz gustoću od 173,04 stanovnika na km2. Od toga na gradsko područje otpada 11.205 stanovnika s gustoćom od 6.330.50 stanovnika na km2.
Prirodna sredina područja je određena dolinama rijeka Bosne i Fojnice, morfološkim diferencijacijama dolina s padinama podbrda i vijencem visokih planina Srednje Bosne – Ozrena, Vranice i Zvijezde. Prostor Visokog doseže relativno niske nadmorske visine i to od 399 do 1050 m, što je vrlo povoljno za razvoj poljoprivredne proizvodnje, industrije, građenja i održavanja prometnica i drugih sustava komunalne infrastrukture. Brdoviti tereni na ovom području čine oko 60 % prostora i primorali su gradnju glavnih saobraćajnica u dolinama rijeka Bosne i Fojničke. Ovaj problem je kroz povijest sputavao snažniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i onemogućio upotrebu mehanizacije, izuzev u Visočkom polju čija je dužina 8 km, a širina 2 km. Prirodni resursi kojima područje raspolaže su poljoprivredno zemljište, šume, vode, te mineralne sirovine kao što su glina, gips, ugljen i različite vrste kamena.
Susjedne općine
Infrastruktura mini|Visoko je povezano europskom autocestom E73, koridor V, ogranak C. Zdravstvene usluge na području grada pruža Dom zdravlja Visoko izgrađen 1953. godine. Osnovna zdravstvena zaštita rješava se u sklopu opće prakse u Domu zdravlja i preko obiteljske medicine. Nositelj socijalne zaštite je Javna ustanova "Centar za socijalni rad" Visoko.
Visoko je smješteno uz Europski pravac E73 (Autocesta A1) koji ga izravno veže sa Zenicom i Sarajevom, a čiji je dio i magistralna cestu M17. S ostalim većim gradovima povezan je regionalnom cestom R443 (Visoko – Kiseljak – Kreševo – Tarčin). Regionalnom cestom R445 koja prati Autocestu A1 moguće je doći do Kaknja i Semizovca, gdje se cesta uključuje na magistralnu cestu M18. Na M18 moguće se uključiti i s Autoputa A1. Nalazi se uz željezničku prugu Šamac – Sarajevo. U Moštru se nalazi športska zračna luka. Javno preduzeće Visokogas je zaduženo za opskrbu prirodnog plina koji je proveden ne većini uže gradske jezgre i nekim okolnim mjesnim zajednicama. Vodovod obuhvaća prostor uže gradske zone i pojedinih prigradskih naselja i gradskih područja.
Stanovništvo
mini|Pogled s brda Grad (poznatije kao Visočica) na dio grada, i širi dio područja u daljini.
Osmanski popis stanovništva 1468./69.
Stanovništvo Visokog 1468./1469.godinabroj selabroj kućaodraslidjecabroj stanovnika1468./1469. / 220 / / 1125
Popisi 1971. – 1991.
Stanovništvo općine Visoko godina popisa 1991. 1981. 1971. Muslimani34.373 (74,46 %) 28.838 (70,50 %)25.683 (72,34 %)Srbi 7471 (16,18 %) 6831 (16,70 %)7166 (20,18 %)Hrvati1872 (4,05 %)1879 (4,59 %)1914 (5,39 %)Jugoslaveni1464 (3,17 %)2783 (6,80 %)392 (1,10 %)ostali i nepoznato980 (2,12 %)570 (1,39 %)348 (0,98 %)ukupno46.16040.90135.503
Visoko (naseljeno mjesto), nacionalni sastav
Visoko godina popisa 1991. 1981. 1971. Muslimani 10.056 (73,60 %)7693 (66,01 %)7187 (75,72 %) Srbi 1641 (12,01 %)1241 (10,64 %)1369 (14,42 %) Hrvati395 (2,89 %)392 (3,36 %)442 (4,65 %)Jugoslaveni1115 (8,16 %)2072 (17,78 %)294 (3,09 %)ostali i nepoznato456 (3,33 %)255 (2,18 %)199 (2,09 %)ukupno13.66311.6539491
Popis 2013.
{| cellpadding=12 | valign=top |
Stanovništvo grada Visokog godina popisa 2013.2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 4. prosinca 2020.Bošnjaci36.697 (91,88 %)Hrvati576 (1,44 %) Srbi286 (0,72 %)ostali i nepoznato2379 (5,96 %)ukupno39.938
| valign=top |
{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%;" |- style="background: #E9E9E9" |colspan ="7" | Visoko – naseljeno mjesto |- | godina popisa| 2013. |- |Bošnjaci|9390 (83,80 %) |- |Hrvati|236 (2,11 %) |- |Srbi|153 (1,37 %) |- |ostali i nepoznato|1426 (12,73 %) |- |ukupno|11.205'|}
Naseljena mjesta
Grad Visoko sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:
Arnautovići, Bare, Bešići, Biskupići, Bradve, Brezovik, Buci, Bulčići, Buzić Mahala, Buzići, Čakalovići, Čekrčići, Čifluk, Ćatići, Dautovci, Dobrinje, Dobro, Dobro Selo, Dol, Dolipolje, Dolovi, Donja Vratnica, Donja Zimća, Donje Moštre, Dvor, Džindići, Ginje, Goduša, Gorani, Gornja Vratnica, Gornja Zimća, Gornje Moštre, Grad, Grajani, Grđevac, Hadžići, Hlapčevići, Jelašje, Kalići, Kalotići, Koložići, Kondžilo, Kopači, Kula Banjer, Liješeva, Lisovo, Loznik, Lužnica, Mali Trnovci, Malo Čajno, Maurovići, Mladoš, Muhašinovići, Mulići, Okolišće, Orašac, Ozrakovići, Paljike, Podvinci, Podvinje, Poklečići, Poriječani, Radinovići, Rajčići, Ramadanovci, Ratkovci, Seoča, Smršnica, Srhinje, Stuparići, Svinjarevo, Šošnje, Taukčići, Topuzovo Polje, Tramošnjik, Tujlići, Tušnjići, Upovac, Uvorići, Veliko Čajno, Veruša, Vidovići, Vilenjak, Visoko, Vrela, Zagorice, Zagornica i Zbilje.
Uprava mini|Zgrada gradske uprave u Visokom Nositelj izvršne vlasti u Visokom je gradonačelnik sa šest pomoćnika koji pružaju potporu pri donošenju različitih odluka. Predstavničko tijelo Visokog je Gradsko vijeće koje ima ukupno 25 vijećnika. U donošenje odluka od lokalnog značenja uključeni su i građeni putem mjesnih zajednica. U Gradu Visoko formirano je ukupno 26 mjesnih zajednica. Savjet mjesne zajednice ima od 5 do 9 ĉlanova, ovisno o broju stanovnika mjesne zajednice. Savjet mjesne zajednice ima: 5 članova u mjesnoj zajednici koja ima do 1000 stanovnika, 7 članova u mjesnoj zajednici koja ima od 1000 do 2000 stanovnika, 9 članova u mjesnoj zajednici koja ima preko 2000 stanovnika.
Visoko je 1. travnja 2019 administrativno postala grad. To su omogućili zakoni koje je sjednici usvojio većinom glasova Dom naroda Federalnog parlamenta.
Povijest Prapovijest alt=Neolitsko naselje Okolište|mini|Neolitsko naselje Okolište Zbog plodne doline kroz koju protječu dvije rijeke Bosna i Fojnička, područje oko grada je bilo oduvijek naseljeno. Pronađena su neolitska naselja na obalama rijeka u mjestima kao što su Arnautovići, Donje Moštre, Okolište, Zbilje, Ginje, Dvor.
U vremenu oko 4800. pr. Kr na cijelom području visočkog bazena moglo je biti oko 3500 stanovnika, što u prosjeku čini gustinu naseljenosti od 31 stanovnika po km2. Okolište je jedno od najvećih naselja pronađenih u BiH, što su pokazali pronađeni materijali, proizvodnja pokretnog arheološkog materijala, i broj kuća otkrivenih snimanjem. Naselje je bilo zatvorenog tipa i zaštićeno s pet rovova.
Slijed življenja nastavio se i u metalnom dobu. Značajna nalazišta za željezno doba su Hadžići – brdo Gradina, Kopači, Malo Čajno, Zbilje, Mokronoge, Vratnica i Porječani. Većinski dio Bosne naseljavali su Dezitijati koji su pripadali srednjobosanskoj kulturnoj grupi brončanog i željeznog doba. S metalnim dobom, kada se stanovništvo sve više povlači na padinska područja, na moštranskome predjelu postojala je gradina Gradac u Gunjačama (područje Mokronoga). Mokronoška gradina imala je promjer 300x100 metara.Bojanovski, 1984, 61–62.
Antika U Moštrima nalazi se bitan antički lokalitet za visočko područje koji se nalazi uz potok Zimašnicu, lokalitet Svibe. Pronađeni nalazi kao što su temelji zgrada, kamen, žbuka, crijep i opeka, kao i fragmenti fresko – slika i keramike provincijalne izrade ukazuju na antičku naseobinsku djelatnost i aglomeraciju. Jačanjem centara u području Ilidže, Višnjice blizu Kiseljaka i Breze, područje Visokog, a posebno moštranski kraj postaje raskrsnica glavnih rimskih puteva. Antička naseobinska djelatnost zabilježena i na nešto sjevernijem lokalitetu Crkvina, koje se nalazi na širem području Mokronoga.
Tragovi rimskih građevina pronađeni su u Arnautovićima na lokalitetu srednjovjekovnih Mila kao i u potpornim zidovima srednjovjekovne banske i kraljevske bosanske crkve, a sastoje se od dijelova zida i dijelovima krovnog crijepa. Isti je slučaj sa srednjovjekovnoj utvrdi na Visočici, gdje su pronađeni stariji rimski i ilirski tragovi. Sjeveroistočno od mokronoškog Gradca nalazi se lokalitet Gradina u Seoči, čije više i južnije uzvišenje nosi naziv Veliki grad. Vaclav Radimský 1890. godine, i kasnije Ivo Bojanovski su 1978. utvrdili da se radilo ruševinama manje rimske utvrde sa stražarnicom.
Srednjovjekovno doba thumb|250px|Prikaz mučenja 5 franjevaca i rušenja samostana u Visokom 1450. godine na Hrvatskom katoličkom kalendaru u Bosni i Hercegovini za mjesec veljaču, 1930. godina|alt=|lijevo alt=|mini|Pogled na Visočko polje s lokaliteta Vrela Za današnje područje Visočkoga polja se pretpostavlja da je još u 10. stoljeću predstavljalo nukleus u razvoju srednjovjekovne države u Bosni koje spominje car Konstantin VII. Porfirogenet, sredinom 10. stoljeća, dok je još pod hrvatskom ili srpskom vlašću. Sama okolica Visokog, srednjovjekovna župa Bosna je među najvažnijima za stvaranje zemlje Bosne koja je obuhvaćala više okolnih župa.
Naselje smješteno u Visočkome polju i njegovoj okolici, dugo je imalo naziv Bosna što je predstavljalo najstariji i najuži sadržaj pojam Bosne kao teritorijalno-političke zajednice. Mjesto zvano Bosna spominje se u 17 srednjovjekovnih izvora, a Anđelić je tu Bosnu definirao naseljem tipa teritorijalne općine, koje se nalazilo na visočkome polju. Izvjestan broj dokumenata spominje Bosnu u kontekstu užeg naselja. Primjeri su povelje iz 1334. godine kada je ban Stjepan II. pisao povelju in Bossina in curia nostra, kralj Tvrtko I 1366. u svome pismu navodi da piše scripta in Bosna. Na zemljovidu iz 17. stoljeća okolina Visokog je nazvana Podbosanje.Vuletić-Vukasović 1891: 274-280