Kapošvar,Hrvatski glasnik Beta: Kotarski sustav poradi učinkovitijeg i racionalnijeg djelovanja državne uprave, 2. veljače 2012. Kapuš, KapušvarFolia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, (mađ.: Kaposvár, njem.: Kopisch, Ruppertsberg, Ruppertsburg,, slo.: Rupertgrad srp.: Капошвар, Kapošvar, tur. Kaposvar), je grad u jugozapadnoj Mađarskoj glavni grad Šomođske županije.
Zemljopis mini|lijevo|160px|Autocesta M9 pored Kapošvara
Kapošvar se nalazi u jugozapadnom dijelu Mađarske i zapadnom dijelu Panonske nizine na rijeci Kapošu. Oko grada nalaze se valoviti predjeli, koji se južnije uzdižu u planinu Meček. Klima u gradu je umjereno kontinentalna.
Od glavnoga grada Budimpešte udaljen je 186 kilometara jugozapadno, od Pečuha 60 km sjeverozapadno, a od Blatnog jezera (mađ. Balaton) 50 km južno. S Budimpeštom je povezan dobrim prometnim vezama magistralnom željezničkom prugom Budimpešta – Zagreb – Jadran, te Budimpešta – Dumvar – Pečuh. Autocestom M7 koja prolazi 20 kilometara sjeverno od grada.
Od glavnog grada Hrvatske Zagreba udaljen je 220 km cestovnim pravcem, dok je od državne granice Hrvatske i Mađarske kod Barče 73 km, a do Letinje 113 km.
Povijest mini|lijevo|200px|Ruševinama benediktinske opatije mini|250px|Bivša vijećnica sada Zavičajni muzej mini|250px|Katedrala mini|250px|Bista mađarskog Kralja Stjepana I. Svetog mini|250px|Željeznička stanica
Prema legendi grad je osnovan na sedam brežuljaka isto kao i Rim. Naselja na teritoriju grada su postojala još 5000 godina prije Krista. Prva naselja grade Kelti oko 400. godine prije Krista. Grad se prvi put spominje kao Kapos u osnivačkom dokumentu biskupije u Pečuhu 1009. godine. U 15. stoljeću u gradu je bila pravokutna kamena utvrda, koja je po nalogu Leopolda I. srušena.
Grad nije imao veći značaj u srednjovjekovno i osmansko vrijeme, Osmanlije su osvojile grad 1555. godine nakon pet dana opsade, a napustile su ga tek 1686. godine. Nekoliko desetljeća poslije oslobađanja od Turaka grad je postao središte novoosnovane županije Šomođ 1749. godine što je dovelo do općeg razvitka grada. Tijekom 1800-ih, grad se počeo značajno razvijati, s obzirom na važnost željezničke pruge između Budimpešte i Zagreba.
U 20. stoljeću grad je prošao bez većih posljedica tokom ratnih sukoba i u drugoj polovici stoljeća doživio je naglu urbanizaciju. Poslije pada komunizma i razvoja tržišta gradska privreda se našla u teškoćama zbog relativno neaktraktivnog položaja grada, zbog čega Kapošvar i danas gubi stanovništvo. Godine 1950. naselje Kaposszentjakab postaje dio grada, 1970. godine poslije prigradska naselja Kaposfüred i Tupanar (mađ. Toponár) te 1973. Turučka (mađ. Töröcské) također postaju dio grada.
Godine 1990. Kapošvar je dobio čin grada sa županijskim pravima, Godine 1993. postao je biskupsko središte. Sveučilište u Kapošvaru osnovano je 1. siječnja 2000. godine
Stanovništvo Na popisu 2001. u Kapušu je živjelo 68.697 stanovnika. Većina su Mađari, a 1,7 % su Romi.(eng.) 4.1.11 Stanovništvo po nacionalnim/etničkim skupinama - Šomođska županija
Prema podacima o broju stanovnika iz 2009. godine u gradu živi 67.663 stanovnika,Statistički zavod Mađarske dok je prosječna gustoća naseljenosti 506,49 stan./km2. Manjinsku samoupravu imaju Hrvati, Nijemci, Poljaci i Romi. Prema službenome popisu stanovništva iz 2001. godine grad je imao 68.240 stanovnika sljedećeg etničkog sastava:
Mađari 94,7 % Romi 1,7 %; Nijemci 0,7 %; Hrvati 0,2 %; ostali i nepoznato 5,1 %
Sastav stanovništva prema vjeroispovijesti: rimokatolici 64,0 %; grkokatolici 0,3 %; kalvinisti 7,3 %; evangelici 2,1 %; pripadnici vise crkvi 0,9 %; nevjernici 15,0 %; nepoznato 10,3 %
Kretanje broja stanovnika
Gradovi prijatelji Bath, Ujedinjeno Kraljevstvo Miercurea-Ciuc, Rumunjska Darkhan, Mongolija Glinde, Njemačka Koprivnica, HrvatskaGradovi prijatelji Kapošvar i Koprivnica Saint-Sébastien-sur-Loire, Francuska Schio, Italija Tver, Rusija Rauma, Finska Villach, Austrija Mostar, Bosna i Hercegovina
Izvori
Vanjske poveznice
Službene stranice Povijest grada
Kategorija:Gradovi u Mađarskoj