Kihnu (njemački: Kühnö) je estonski otok u Baltičkom moru. Površina otoka je 17,1 km², te je najveći otok u Riškom zaljevu i sedmi po veličini estonski otok. Dužina otoka je 7 km, širina 3,3 km a najviša točka je na 8,9 m nadmorske visine. Prema podacima iz 2011. godine na otoku je živjelo 487 stanovnika raspoređenih u četiri naselja (Lemsi, Linaküla, Rootsiküla i Sääre), prosječna gustoća naseljenosti 36,87 stan./km2. Zajedno sa susjednim otocima čini općinu Kihnu koja je jedna od najmanjih općina u zemlji s površinom od 16,8 km2.
Etimologija Kihnu se na lokalnom dijalektu naziva i Kihnumua. Imena na drugim jezicima uključuju Ķīļu na latvijskom, Kynö na standardnom švedskom, Kin na estonskom švedskom i povijesno Kühnö na njemačkom. Na estonskom znakovnom jeziku, riječ za otok se piše oponašanjem okomitih pruga suknje Kihnu. Postoje različite teorije o etimologiji imena Kihnu, ali nema jedinstvenog mišljenja. Najranija zabilježena verzija imena je Kyne iz 1386.
Kultura i znamenitosti
Baltički otoci Manija i Kihnu su naseljeni malenom skupinom autohtonog stanovništva čiji su muškarci godinama morali ribariti na otvorenom moru, dok su žene ostajale i skrbile za otok. Žene su postale zaštitnice tradicionalne kulture uključujući ručne radove, plesove, igre i glazbu. Vunene rukavice ülalistmine i prugaste suknje su poznate u mnogim zemljama. Glazba je osobito bila važna u tradiciji Kihnua, a podrazumijeva vjerske gozbe i druga slavlja, ali i drevne predkršćanske runo pjesme (Kalevalska ljestvica) koje se izvode u narodnoj nošnji ukrašenoj jakim bojama i simbolima drevnih legendi i epova.
Zahvaljujući geografskoj izolaciji i snažnom osjećaju duha zajednice i baštine predaka, stanovnici Kihnua su uspjeli sačuvati svoje obrte i običaje. Kulturni krajolik Kihnua je od 2003. godine po zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna svjetska baština.UNESCOv opis svjetske baštine Kihnua
Obližnji otok Manilaid (ili Manija, Manõja na dijalektu Kihnu) nastanjen je ljudima iz Kihnua od 1933. i stoga dijeli njegovu kulturu.
Promet Do Kihnua se može stići petnaestominutnim putovanjem avionom iz Pärnua ili trajektom, pri čemu putovanja traju tri sata iz Pärnua i jedan iz Manilaida. Kad je more zimi zaleđeno, do otoka se može voziti i preko leda.
Jezik Smatra se da dijalekt Kihnu pripada skupini otočnih dijalekata sjevernoestonskog, zajedno s dijalektima Saaremaa, Muhu i Hiiumaa. Neobično je među sjevernoestonskim dijalektima u očuvanju harmonije samoglasnika, poput većine drugih finskih jezika . U dijalekt spadaju tritonzi. Postoje švedski utjecaji u rječniku i intonaciji.
Geografija i klima Otok ima pješčanu unutrašnjost i stjenovitu obalu koju čini više od pedeset otočića koji su važno gnijezdilište ptica. Uz dine, obalne grebene i pijesak istočnog dijela, otok doseže najveću visinu od 29,6 m nadmorske visine. Galerija
Vanjske poveznice Informacije o otoku
Ostali projekti
Kategorija:Estonski otoci u Riškom zaljevu Kategorija:Nematerijalna svjetska baština u Europi Kategorija:Svjetska baština u Estoniji Kategorija:Okrug Pärnu