Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine. Obuhvaća područje grada Rijeke, sjeveroistočni dio istarskog poluotoka, kvarnerske otoke, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Sjedište joj je Rijeka, treći po veličini hrvatski grad. Primorsko-goranska županija sastoji se od 14 gradova, 22 općine i 536 naselja u sastavu gradova i općina.Gradovi i općine PGŽ Pristupljeno 29. studenoga 2013. Duljina obalne crte u županiji je 1065 km.Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005-2009. godine (str. 31.) Pristupljeno 29. studenoga 2013. Najviši vrh je Bjelolasica-Kula (1534 m.), a najviše naselje Begovo Razdolje, na visini od 1060 m.

Županijska je himna skladba Ante Pecotića Zavičaju, tebi.

Administrativna podjela i stanovništvo 200px|minijatura|Zgrada Primorsko-goranske županije u Rijeci Županija je podijeljena na 14 gradova i 22 općine.

Gradovi: Grad Bakar Grad Cres Grad Crikvenica Grad Čabar Grad Delnice Grad Kastav Grad Kraljevica Grad Krk Grad Mali Lošinj Grad Novi Vinodolski Grad Opatija Grad Rab Grad Rijeka Grad Vrbovsko

Općine: Općina Baška Općina Brod Moravice Općina Čavle Općina Dobrinj Općina Fužine Općina Jelenje Općina Klana Općina Kostrena Općina Lokve Općina Lopar Općina Lovran Općina Malinska – Dubašnica Općina Matulji Općina Mošćenička Draga Općina Mrkopalj Općina Omišalj Općina Punat Općina Ravna Gora Općina Skrad Općina Vinodolska Općina Viškovo Općina Vrbnik Stanovništvo thumb|300px|Dijagram dobno spolne strukture stanovništva Primorsko-goranske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Prema popisu stanovništva iz 2021. županija je imala 265.419 stanovnika s prosječnom gustoćom naseljenosti od 73,97 stanovnika/km2.

Etnički sastav 2011. je bio sljedeći: Hrvati 86,34 %, Srbi 5,03 %, Talijani 1,16 %, Bošnjaci 1,65 % i drugi.

Najčešća prezimena Prema popisu stanovništva iz 2011. 10 najčešćih prezimena u Primorsko-goranskoj županiji jusu:DZS 2011. Babić Tomić Kovačević Petrović Štimac Knežević Ružić Grgurić Malnar Jovanović

Županijska uprava Postoji 12 upravnih tijela Primorsko-goranske županije. Upravni odjel za gospodarenje imovinom i opće poslove Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu Upravni odjel za odgoj i obrazovanje Upravni odjel za pomorsko dobro, promet i veze Upravni odjel za proračun, financije i nabavu Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Upravni odjel za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Upravni odjel za zdravstvo Ured unutarnje revizije Ured županije Zemljopis 200px|minijatura|Gorski kotar Upravo su zemljopisni smještaj i raznolika obilježja - more, bogato razvedena obala s otocima i vrlo šumoviti Gorski Kotar, odredili i gospodarski razvitak Županije. U fizičko-zemljopisnom smislu Županija se sastoji od tri fizionomski dobro izražene cjeline: priobalja s neposrednim zaleđem (oko 34 % teritorija Županije) otoka (oko 29 % teritorija Županije) Gorskog kotara (oko 37 % teritorija Županije). Na prostoru od 3582 km2 naseljene površine (oko 6,3 % naseljene površine Hrvatske), obitava oko 6,9 % stanovništva države s prosječnom gustoćom naseljenosti 84,9 stanovnika/km2.

Priobalje je većim dijelom građeno od vapnenaca mezozojske starosti između kojih se izdvajaju dolomitne zone, osobito u sjevernom priobalju Riječkog zaljeva oko Kastva i na Cresu. Mjestimično su preko mezozojsko-paleogene vapnenačke osnove nataložene nepropusne naslage paleogenog fliša što je uvjetovalo reljefnu izmjenu usporednih vapnenačkih grebena i dolomitnih ili flišnih udolina. Podzemnim tokovima iz planinskog zaleđa nastaju brojni izvori od opatijskog preko riječkog do vinodolskog primorja kojima se napajaju vodovodi obalnih gradova i naselja no njihova slabija izdašnost nije dovoljna za suvremenu vodoopskrbu, naročito za potrebe turizma. Područje priobalja obilježava pretežito mediteranska klima s utjecajem planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci. Sa stanovišta zaštite i očuvanja bioraznolikosti priobalje je zbog veće gustoće naseljenosti jedno od najugroženijih područja, budući ova cjelina predstavlja najznačajnije turističko, prometno i industrijsko središte Županije. Goranska subregionalna cjelina obuhvaća visoravni, manja polja i doline Gorskog kotara, visoke gorske predjele i krška polja Risnjaka i Snježnika te dolinu rijeke Kupe. Osnovnu stjensku podlogu sačinjavaju karbonatni mezozojski i paleogenski kompleks te kompleks paleozojskih i trijaskih klastita. Najviši planinski vrhovi u zapadnom dijelu Gorskog kotara su Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih proteže se niža središnja zona dolinama rijeka Dobre i Kupe. Planine Gorskog kotara sprečavaju širenje toplinskog utjecaja Jadranskog mora u unutrašnjost, a velika nadmorska visina utječe na povećanje količine padalina te se ova cjelina odlikuje umjereno kontinentalnom do planinskom klimom.

Povijest

Gospodarstvo 200px|minijatura|Riva, Rijeka Izvanredno povoljan geoprometni položaj (raskrižje važnih europskih kopnenih i morskih putova) utjecao je na to da se stanovništvo već od davnina opredijelilo za pomorstvo i druge gospodarske djelatnosti vezane uz more.

Zato se ovo područje, a posebno Rijeka kao županijski centar, razvilo u jako pomorsko središte s razvijenom lučkom, pomorsko-prometnom, brodograđevnom i turističkom djelatnošću od značenja za cijelu Hrvatsku, a Gorski kotar u tradicionalno jako šumarsko i drvoprerađivačko gospodarsko područje.

Kultura Prirodne znamenitosti Za nadzor i upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima u Županiji nadležna je Javna ustanova Priroda koja ima svoje sjedište u Rijeci i djeluje od 2006. godine.

Kulturne znamenitosti

Povezani članci

Riječka nadbiskupija Modruško-riječka županija Popis velikih gospodarskih subjekata iz Primorsko-goranske županije

Izvori

Vanjske poveznice

Službene stranice Županije Javna ustanova Priroda

Kategorija:Hrvatske županije