Zamość (latinski: Zamoscia, ukrajinski: Замостя, ruski: Замость (Замостье), jidiš: זאמאשטש) je grad u jugoistočnoj poljskoj pokrajini Lublinsko vojvodstvo, oko 20 km od nacionalnog parka Roztocze. Stari dio grada Zamošća, zajedno s ostacima gradske utvrde, je 1992. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao savršen primjer renesansnog "idealnog grada" s konca 16. stoljeća koji je zadržao svoj izvorni urbanistički plan i utvrde, kao i veliki broj građevina u kojima su se spojile arhitektonske tradicije središnje Europe i Italije.
Povijest
Zamošć je osnovao kancelar i hetman (zapovjednik vojske Poljsko-Litvanskog saveza) Jan Zamoyski, 1580. godine, na trgovačkom putu koji je povezivao sjevernu Europu s crnomorskom obalom. Grad je oblikovan po uzoru na talijanske renesansne trgovačke gradove, a izgradio ga je većinom u baroknom stilu arhitekt Bernardo Morando iz Padove.
Grad je bio veliko središte hasidskog judaizma i 1900. godine bilo je 7034 Židova u gradu.Stanovništvo Zamošća od 1900.-2000. na JewishGen.com, posjećeno 12. prosinca 2010.
Tijekom Drugog svjetskog rata, i po pogromu Židova, 1942. godine, ovo plodno područje je odabrano za naseljivanje Nijemaca u duhu nacističkog etničkog čišćenja istočne Europe.Lynn H. Nicholas, Cruel World: The Children of Europe in the Nazi Web, str. 333. Grad je čak i preimenovan u Himmlerstadt ("Himmlerov grad"), a kasnije u Pflugstadt ("Obradivi grad"), a nacisti su planirali naseliti 60.000 Nijemaca iz šire okolice do kraja 1943. godine. U tom cilju, do srpnja 1943. godine, protjerano je oko 110.000 ljudi iz 297 sela, većina ljudi je poslana za roblje u koncentracijske logore, a oko 30,000 "rasno čiste" djece je planirano za germanizaciju u njemačkim obiteljima.Nicholas, str. 334.-336. Lokalno stanovništvo je prebjeglo u šume i sustavno su otimali djecu od 8,000 naseljenih Nijemaca, do 1944. godine kad se poljski pokret otpora otvoreno sukobio s Njemačkom vojskom (Zamošćski ustanak). mini|270px|lijevo|Karta Starog grada (Stare Miasto) Nakon rata Zamošć se polako oporavljao do 1970ih kada je započela populacijska eksplozija te je broj stanovnika od 39.100 (1975.) narastao na 68.800 (2003.), a grad je ponovno postao gospodarski važan zbog svoje tradicionalne trgovačke uloge na putu prema crnomorskim lukama u Ukrajini.
Znamenitosti
Većina povijesnih zgrada se nalazi u Starom gradu (Stare Miasto) s pravilnim kvadratičnim Velikim trgom (Rynek Wielki), veličine 100 x 100 m, na kojemu se nalazi Gradska vijećnica i tzv. "Armenske kuće" (17. st.), kao i dijelovi fortifikacija. Kroz trg, od istoka, prolazi Ulica Grodzka koja završava s Palačom Zamoyski na zapadu. Plan grada svjedoči o težnjama arhitekta da stvori "idealni renesansni grad". Usprkos ruskom uništenju utvrdbenih zidina 1866. godine, sačuvan je bastion VII. s dva tornja i dvije stražarnice koje su kasnije služile kao zatvor. Najznamenitije građevine su: Maniristička Gradska vijećnica, simbol grada koji se obnavljao mnogo puta, i koji ima stube iz 18. stoljeća i terasu prema velikom trgu. Palača amoyski s konca 16. stoljeća Sveučilište u Zamošću iz 17. stoljeća Renesansna Katedrala Uskrsnuća i sv. Tome iz 16. stoljeća ima kampanil koji je služio i kao stražarski toranj. Ostale znamenite crkve su: renesansna Crkva sv. Nikole i barokne crkve Sv. Katarine i Franjevačka crkva Navještenja. Renesansna Židovska sinagoga (16. st.)
Slavni stanovnici Joseph Epstein Marek Grechuta Bronisław Huberman Irene Lieblich Rosa Luxemburg Isaac Leib Peretz Szymon Szymonowic Gryzelda Konstancja Zamoyska Jan "Sobiepan" Zamoyski
Gradovi prijatelji Zamość ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima: Bardejov, Slovačka Loughborough, UK Schwäbisch Hall, Njemačka Sumi, Ukrajina Žovkva, Ukrajina
Izvori
Fritz Stuber, "Notes on the Revalorization of Historic Towns in Poland", Ekistics (Athens), Vol. 49., Br. 295, 1982, str. 336. – 341.
Vanjske poveznice Znamenitosti Zamošća Zespół Kolegiów Nauczycielskich w Zamościu Kamienice ormiańskie Камяниці Вірменські Հայկական տներ
Ostali projekti
Kategorija:Gradovi u Poljskoj Kategorija:Svjetska baština u Poljskoj