Predavac (kajk. Predavec) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Rovišće, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Povijest
Prapovijest i antika Današnje područje naselja Predavac, kao i šire područje grada Bjelovara općenito, naseljeno je u nekom obliku od mlađeg kamenog doba. Na širem bjelovarskom području pronađeni su ostaci starčevačke, vučedolske, korenovske, sopotske i lasinjske kulture te kasnije kulture brončanog i željeznog doba.
Za vrijeme Rimskog Carstva je u krugu Predavca prolazila rimska vicinalna cesta u smjeru Varaždinskih Toplica (Aquae Iasae), čiji su ostaci pronađeni u smjeru Klokočevca i uz trasu Križevačke ceste gdje je na prostoru Kvaternikovog trga prolazila dalje prema Mlinovcu u smjeru Daruvara (Aquae Balissae).
U srednjem vijeku prostor Predavca spada pod Komarničku županiju i župu, te u 12. stoljeću razvojem Rovišća kao značajnim župnim centrom prostor Predavca spada pod Rovišćansku župu i županiju.Franjo Brdarić, Arhiđakonat komarnički (1334 - 1934), Podravski zbornik, No. 19/20, 1993.
Stogodišnji hrvatsko-turski rat Prolaskom osmanske vojske u Hrvatsku, prema legendi došlo je do bitke s Turcima pod vodstvom hrvatskog plemstva na potoku Fraterčici i šumi Bedenik. Nakon čega je hrvatska vojska izgubila, a okolno selo Starenica je uništeno, danas istoimena šuma u krugu naselja Klokočevac i Stare Plavnice. Povlačeći se, hrvatska vojska uspostavlja ukope na brdu gdje se danas nalazi kapela svetog Vida u Predavcu, koje su Turci opkolili.
Hrvatska vojska nije mogla dugo izdržati, pa se predala. Po čemu je područje i današnje selo Predavac dobilo ime.
Vojno razdoblje Nakon nekoliko desetljeća turske vladavine, područje je od 17. stoljeća kontinuirano naseljavalo kršćansko stanovništvo. Na karti prve vojne izmjere 1774. godine naselje je navedeno kao "Dorf Predavecz". Tijekom vojne uprave naselje je pripadalo Križevačkoj pukovniji unutar kapetanije Gudovac.
U zapisu objavljenom u Budimu Jánosa Lipszkyja 1808. godine navodi se kao "Predavecz". Te u zapisniku Lajosa Nagyja objavljenom 1829. godine naziva se "Predavecz" sa 77 kuća, 399 katolika i 20 pravoslavnih stanovnika.
U vremenskom razdoblju od 1869. do 1880. godine su u prostor naselja Predavac dodani i selo Dijebala, koji su od 1880. godine ponovno izdvojeni kao vlastito selo, sve do 2001. kada zajedno sa naseljem Marići ponovo ulaze u sastav naselja Predavac.
Današnja kapela sv. Vida građena je od 1847. do 1850. godine, te je 1882. godine dobila novi oltar sv. Vida. Kapela je 1893. godine temeljito obnovljena, a 1896. godine dobiva novi crijep.
Ukidanje Vojne krajine Ukidanjem Vojne krajine i uspostavom nove administrativne podjele 1886. godine, Gudovačka kapetanija je reorganizirana u općinu Gudovac, a naselje Predavac postaje dio istoimene općine.
Godine 1929. iz općine Gudovac izdvojena je nova općina Predavac.
Općina Predavac je ukinuta 1967. kada je ukinuta kotarska oblast Bjelovar te je na njenom mjestu uspostavljena Općina Bjelovar.
Kraj 20. stoljeća i 21. stoljeće Uspostavom Republike Hrvatske i donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, od 30. prosinca 1992. godine naselje Predavac ulazi u sastav novouspostavljene općine Rovišće.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, naselje je imalo 1296 stanovnikaPopis stanovništva 2001., www.dzs.hr te 340 obiteljskih kućanstava.Kućanstva prema obiteljskom sastavu i obiteljska kućanstva prema broju članova, Popis 2001., www.dzs.hr
Spomenici i znamenitosti Kapela sv. Vida
Poznate osobe Franjo Filipović, hrvatski pedagog
Šport NK Dinamo Predavac
Izvori
Vanjske poveznice
Kategorija:Naselja u sastavu Općine Rovišće