mini|260px|Poprsje Mate Lovraka u Velikom Grđevcu Mato Lovrak (Veliki Grđevac pokraj Bjelovara, 8. ožujka 1899. – Zagreb, 13. ožujka 1974.), hrvatski dječji pisac.
Životopis Mladost i obrazovanje Mato Lovrak rođen je u Velikom Grđevcu, selu kod Bjelovara, u šesteročlanoj obitelji krojačkog obrtnika Mate i majke Ane. Četverogodišnju pučku školu završio je u rodnom selu, a nakon četiri razreda niže realne gimnazije u Bjelovaru upisao se u Učiteljsku školu u Zagrebu koju je završio 1919. godine.
Književni rad Nakon završetka škole je službovao kao učitelj u Kutini, Klokočevcu, Velikom Grđevcu i Velikim Zdencima, a od 1934. godine do mirovine 1954. godine u Zagrebu. Pisao je i pripovijetke, ali je osobitu popularnost stekao romanima tematski vezanim uz djetinjstvo. Gradi zanimljivu fabulu elementima pustolovnog, ali i s didaktičkim naglascima. Izuzetno plodan, autor tridesetak knjiga, Lovrak je nekoliko desetljeća zabavljao i odgajao mlade čitatelje izrazom koji svjedoči o vremenu, a odlikuje se maštovitošću i humorom. Djela su mu prevedena na mnoge jezike. Pisao je i stručne članke u pedagoškim časopisima. Djela Lovrak je napisao nekoliko desetaka pripovijetki i romana za djecu te tri romana za odrasle koji nemaju veće značenje. Prvi je u hrvatskoj dječjoj književnosti uveo seosku djecu kao glavne likove, a u romanima i pripovijetkama dao prednost akciji. Gradska djeca u njegovim se djelima pojavljuju rijetko i njihovi su portreti beživotni i shematski.
Lovrak nije težio stvoriti idealan tip bezbrižna djeteta. U pripovijetkama i romanima dao je sliku djece svojega doba. Osobito je živo njegovo zanimanje za skupine seoske djece i njihove igre.
Lovrakovi su romani kratki, sažeta izraza, ispripovijedani jednostavno, ali gdjekad vrlo uspješno poniru u psihologiju djetinjstva. Nerijetko se u njegovim djelima zrcali i vrijeme u kojem su nastala, s blagom kritikom svijeta odraslih. Zamjeriti se može katkad prenaglašena pedagoška težnja, društveno angažiranje i ustrajanje na sretnim završetcima.
Nepotpun popis djela Mate Lovraka Strašan san (1924.), prva priča, objavljena u Smilju Iz škole ljepšega: crtice iz škole: namijenjeno učiteljima, učiteljskim pripravnicima i ljubiteljima djece (1924.) Slatki potok i druge priče za djecu (1930.) Vlak u snijegu (prvotni naslov Djeca velikog sela, 1933.) Družba Pere Kvržice (1933.) Divlji dječak (1934.) Neprijatelj broj 1 (1938.) Njegova malenkost Francek drugi, hrabri (1938.) Doka Bedaković ili sto tisuća na cesti (1938.) Micek, Mucek i Dedek (1939.) Anka Brazilijanka (1939.) Sretna zemlja (1940.) Prijatelji (1941.) O uvježbavanju dječjih priredaba (1950.) Dijamant u trbuhu (1951.) Naši dječaci i druge priče (1954.) Dječak Konzul (1954.) Prozor do vrta (1955.) Tri dana života (1957.) Devetorica Hrabrih (1958.) Drveni zid (1958.) Snađi se djede (1958.) Iskrica (1959.) Dobra oluja i druge priče (1959.) Zeleni otok (1961.) Putovanje od 35 koraka (1963.) Slamnati krovovi (1963.)Knjige Slamnati krovovi, Gimnazijalac, Preparandist i Uzvišeno zvanje (objavljeno postumno) Lovrakova su biografska tetralogija Katićev dom (1964.) U mraku (1964.) Andrija Jug i svijet danas (1967.) Gimnazijalac (1969.) Preparandist (1972.) Uzvišeno zvanje (2011.)Mato Lovrak, Uzvišeno zvanje, Mozaik knjiga, Zagreb, 2011.,
Značaj Mato Lovrak i njegova djela smatraju se klasikom hrvatske dječje književnosti. Vrijeme njegova djelovanja do 1950-ih godina karakterizira se kao Lovrakovo doba, u kojemu je roman postao glavna vrsta hrvatske dječje književnosti i bio popularan među čitateljima.Batinić, Škalamera
Prema njegovim romanima snimljeni su uspješni igrani filmovi Družba Pere Kvržice i Vlak u snijegu te u novije vrijeme Anka.
Lovraku u čast u Velikom Grđevcu održavaju se Lovrakovi dani kulture u sklopu kojih se dodjeljuje i Nagrada "Mato Lovrak". Tamo je, također, izgrađen i Kulturni centar "Mato Lovrak" u sklopu kojega se nalazi književnikova spomen-soba, "Mlin Družbe Pere Kvržice" i željeznički kolosijek na kojem je postavljena parna lokomotiva s tri vagona, kao uprizorenje Lovrakova djela Vlak u snijegu.
Također, u Hrvatskom školskom muzeju u Zagrebu čuva se ostavština i radna soba Mate Lovraka, koju je muzeju darovala piščeva kći Đurđica Lovrak Vujasinović.
Bibliografija Sabrana djela Mate Lovraka objavljena su 1964. godine, a izabrana djela 1971. godine u nizu Pet stoljeća hrvatske književnosti.Sabrana djela Mate Lovraka, Mladost, Zagreb, 1964. i Izabrana djela: Josip Pavičić, Antun R. Boglić, Mato Lovrak, Matica hrvatska, Zagreb, 1971. Godine 2000. objavljen je zbornik Mato Lovrak u hrvatskoj školi: književnoteorijski i didaktičko-metodički obzori s radovima o Lovraku nastalima na stručnim skupovima od 1989. do 1999. godine.Vladimir Strugar (uredio), Mato Lovrak u hrvatskoj školi: književnoteorijski i didaktičko-metodički obzori, Ogranak Hrvatskog pedagoško-književnog zbora Bjelovarsko-bilogorske županije, Bjelovar, 2000., Godine 2012. objavljena je monografija autorice Mire Kolar-Dimitrijević Tragovi vremena u djelima Mate Lovraka.Mira Kolar-Dimitrijević, Tragovi vremena u djelima Mate Lovraka, HAZU, Zagreb, 2012.,
Izvori Bilješke i literatura
Štefka Batinić, Sonja Gaćina Škalamera, Ostavština Mate Lovraka u Hrvatskom školskom muzeju, Muzeologija, No.43/44, prosinac 2007., Hrčak, hrcak.srce.hr, pristupljeno 8. ožujka 2016.
Vanjske poveznice Mrežna mjesta Kulturni centar Mato Lovrak Mato Lovrak, Četiri članka Mate Lovraka, Libri & Liberi 01/2012., Hrčak
Kategorija:Hrvatski književnici Kategorija:Životopisi, Bjelovar Kategorija:Hrvatski pisci za djecu Kategorija:Hrvatski pedagozi Kategorija:Životopisi, Veliki Grđevac