mini|Rada Borić, prosvjed za slobodu medija (Zagreb, 2016.) mini|Intervju za medije na manifestaciji Milijarda ustaje u Zagrebu 2022. godine Rada Borić (Zagreb, 11. rujna 1951.) hrvatska je feministkinja, ženska i mirovna aktivistkinja, sveučilišna profesorica te lektorica. Jedna od osnivačica Centra za ženske studije u Zagrebu (1995.), suosnivačica stranke Nova ljevica (2016.), članica koalicije Možemo!, zastupnica i novoizabrana zastupnica u Skupštini Grada Zagreba (2017. – 2021.), zastupnica u Hrvatskom saboru (2020.).

Životopis Rođena je u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Koprivnici. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, na kojemu je završila i poslijediplomski studij književnosti. Bila je dugogodišnja lektorica hrvatskoga jezika, književnosti i kulture na Sveučilištu u Helsinkiju,Vlada RH - Ured za ravnopravnost Prvi finsko-hrvatski i hrvatsko-finski rječnik s imenicama i u ženskom rodu, pristupljeno 20. prosinca 2010.Net.hr Puhutteko kroaattia?, pristupljeno 20. prosinca 2010.Nomen Prvi Finsko-hrvatsko-finski rječnik objavljen u Finskoj, pristupljeno 20. prosinca 2010. i predavačica kulturne povijesti Balkana na istom sveučilištu.Centar za ženske studije Rada Borić, pristupljeno 10. ožujka 2011. Kao Fulbrightova stipendistica predavala je i u SAD-u na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu (1983. – 1985.).

Autorica je prvog finsko-hrvatskog i hrvatsko-finskog rječnika, objavljenog 2007. godine. Rječnik sadrži više od 39 tisuća riječi, svakodnevnih izraza, i osnove gramatike hrvatskog jezika, a posebna je pozornost posvećena jezičnim razlikama finskoga i hrvatskoga, kao što je glagolski vid ili uporaba prijedloga i padeža. Sukladno Borićinom feminističkom stavu, rječnik je specifičan po tome što je u njega uvršten i ženski rod za sve imenice.

Nakon višegodišnjeg boravka u Finskoj, u Helsinkiju, vratila se u Zagreb.

Tijekom Domovinskog rata aktivna je u Antiratnoj kampanji Hrvatske, a od 1993. u Centru za žene žrtve rata u podršci i radu s prognanicama i izbjeglicama, zagovarajući ljudska prava žena i manjina. Sudjelovala je u izradi prvog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu. Bila je jedna od osnivačica (1995.) i izvršna direktorica Centra za ženske studije (2008. – 2016.), u kojemu je vodila kolegije o feminističkoj kritici jezika te različite projekte. Zalagala se za otvaranje Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke i organiziranje znanstvenog skupa Dani Marije Jurić Zagorke.

Prema časopisu Forbes, jedna je od sedam najmoćnijih feministkinja na svijetu (2010.).T-portal Mija Pavliša: Rada Borić na Forbesovoj listi najmoćnijih, 7. studenoga 2010., pristupljeno 10. ožujka 2011. Sudirektorica je poslijediplomskog seminara pri IUC-u u Dubrovniku, Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi (eng. Feminisms in Transnational perspective), a bila je i članicom Upravnog odbora i potpredsjednica Europskog ženskog lobija. Aktivna je u Ženskoj mreži Hrvatske od njezina početka, suosnivačica je nekoliko ženskih udruga (B.a.B.e, Ženska soba) te aktivna u feminističkom pokretu u regiji i svijetu. Jedna je od suorganizatorica Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju, sa završnim događajem održanim u Sarajevu (7. – 10.svibnja 2015.).

Jedna je od globalnih koordinatorica pokreta Milijarda ustaje (za Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Grčku, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju).

Bila je članica koordinacijskog odbora inicijative žena Nobelovki za mir (eng. Nobel women's initiative). Organizirala je posjet Zagrebu nobelovki Jody Williams i Shirin Ebadi. Danas je članica mreže medijatorica žena koje se bave rješavanjem sukoba, naziva Mediterranean women mediators network, a sudjelovala je u mirovnim razgovorima na Cipru.

Politička karijera Suosnivačica je i potpredsjednica političke stranke Nova ljevica osnovane 18. prosinca 2016. godine, a na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. izabrana je za zastupnicu u Skupštini Grada Zagreba. Ponovo je izabrana za zastupnicu na listi zeleno-lijeve koalicije stranaka Možemo!, Nova ljevica, Zagreb je naš i Orah na izborima 2021. godine. Od 22. srpnja 2020. izvršava dužnost saborske zastupnice u 10. sazivu Hrvatskoga sabora, s mandatom u mirovanju od 15. rujna 2021., dok joj je zamjenica Ivana Kekin. Kao zamjenica Tomislava Tomaševića ušla je i u 11. saziv Sabora 16. svibnja 2024. godine. Predsjednica je Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, u četverogodišnjem mandatu.

Izbor publikacija i tekstova

The suitcase – Refugee Voices from Bosnia and Croatia, University of California Press, suautorica, 1997. Gender and Catastrophe, antologija tekstova, urednica i autorica teksta Against the War: Women Organizing Themselves in the Countries of the Former Yugoslavia, Zed Books, 1997. Feminist Perspectives on Politics (ur. Chris Corrin), Routledge, 1999. Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa, u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rodnih stereotipa, ur. Valerija Barada, Željka Jelavić, Zagreb: Centar za ženske studije, Zagreb, 2004. Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije, Vladin ured za ravnopravnost spolova, urednica, 2007. Ženski identitet u jeziku, časopis Treća 1:1, str 37–44, Centar za ženske studije, Zagreb, 2017.

Nagrade Vitezica Reda bijele ruže Finske 2007. godine. Nominirana za nagradu Amnesty Internationala Ginetta Sagan 2002. godine. Predsjednik Republike Hrvatske, Ivo Josipović odlikovao je Radu Borić Redom hrvatskog pletera, dok je obnašala dužnost direktorice Centra za ženske studije 2013. godine.

Izvori

Kategorija:Hrvatski politički aktivisti

Kategorija:Hrvatske feministice Kategorija:Zagrebački profesori Kategorija:Možemovi političari Kategorija:Zastupnici u 11. sazivu Hrvatskog sabora