Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Životopis Mladost i školovanje Josip Bratulić je rođen u Svetom Petru u Šumi, 1939. godine. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Upisao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje je završio studij hrvatskoga jezika i jugoslavenskih književnosti te komparativnu književnost. Na istome je fakultetu 1975. godine magistrirao te doktorirao s temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre.Istrapedia: Bratulić, Josip, preuzeto 22. ožujka 2012.
Znanstvena i pedagoška djelatnost Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu »Svetozar Rittig«, a zatim je 1977. godine prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost do umirovljenja. Bio je dekan toga Fakulteta početkom 1990-ih.HAZU: Akademik Josip Bratulić, filolog, preuzeto 22. ožujka 2012.
U Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je za člana suradnika prvi put 19. svibnja 1988., a drugi put 28. svibnja 1998. godine. Za redovitoga člana HAZU-a izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000. godine. Bio je predsjednik Matice hrvatske, od 1996. do 2002. godine.
Bavi se proučavanjem starije hrvatske književnosti i srednjovjekovnih slavenskih književnosti pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978.) objavio je kritičko izdanje toga dragocjena hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre, koje je dosad doživjelo tri izdanja. Objavio je kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga što ih je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Matija Antun Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda (tri izdanja). Priredio je Izabrane poslanice svetoga Jeronima.
Urednik je biblioteke Histria Croatica. Za seriju Istra kroz stoljeća priredio je desetak knjiga. S hrvatskim kiparom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje glagoljašima i glagoljaštvu, Aleju glagoljaša Roč–Hum, za koju je napisao i vodič.Istrapedia: Aleja glagoljaša, preuzeto 22. ožujka 2012.
Njegova knjiga Hrvatski ex libris prva je knjiga u Hrvatskoj o ex librisima.Tajno blago slikara i kolekcionara knjiga , objavljeno u Nacionalu br. 637, 29. siječnja 2008., preuzeto 22. ožujka 2012.
Politička djelatnost Devedesetih godina dvadesetoga stoljeća aktivirao se u politici, u HKDS-u/HKDU-u. Kao kandidat HKDS-a u Koaliciji narodnog sporazuma kandidirao se na prvim višestranačkim izborima, 1990. godine za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske u Izbornoj jedinici Općina Centar - Zagreb.Izbori.hr: B) Vijeće općina. Izborna jedinica Općina Centar - Zagreb , str. 86., preuzeto 22. ožujka 2012.
Djela Nepotpun popis Zbirke rasprava: Istarske književne teme (1987.) Sjaj baštine (1990.) Izazov zavičaja (1990.) Monografije: Istarski razvod, (1978.) Želimir Janeš, (1992.) (suautor Branko Fučić) Vukovar: Spomenica matice Hrvatske u povodu desete obljetnice Vukovarske tragedije 1991. – 2001., (2001.) Hrvatski ex libris, (2007.) Hrvatske autorske čestitke, (2011.) Zbirka eseja: Mrvice sa zagrebačkog stola (1994.) Knjige: Leksikon hrvatske glagoljice (1995.) Hrvatska propovijed, (1996.) Istra – zavičaj starina i ljepota (2000.) Pula oduvijek (2001.) Aleja glagoljaša : stoljeća hrvatske glagoljice (2019.) Hrvatska glagoljica : postanak, razvitak, značenje (2022.), zbirka rasprava Josip Bratulić, Hrvatska glagoljica : postanak, razvitak, značenje, Matica hrvatska, Zagreb, 2022. (338 str.), ISBN 9789533411774
Nagrade 2010.: Državna nagrada za znanost Republike Hrvatske za popularizaciju i promidžbu znanosti u području humanističkih znanosti 2012.: Nagrada Andrija Buvina Dana kršćanske kulture za doprinos razvoju kršćanske kulture i zastupanju kršćanskih vrijednosti u kulturno-javnom životu.
Izvori
Vanjske poveznice Mrežna mjesta Digitalizirana djela, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu akademik Josip Bratulić – akademik Stjepan Damjanović: Hrvatska pisana kultura Josip Bratulić: Dvadeset godina obnovljene Matice hrvatske – Ustrajati znači opstati Romana Horvat, gl. ur., Davor Dukić i Mateo Žagar, ur., Knjige poštujući, knjigama poštovan : zbornik Josipu Bratuliću o 70. rođendanu, Biblioteka Zbornici, Zagreb : Matica hrvatska, 2010., , 574 str. (URL )
Kategorija:Predsjednici Matice hrvatske Kategorija:Akademici HAZU Kategorija:Hrvatski književni povjesničari Kategorija:Hrvatski kroatisti Kategorija:Životopisi, Istra Kategorija:Hrvatski komparatisti Kategorija:Hrvatski filolozi Kategorija:Sveti Petar u Šumi Kategorija:Dobitnici Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske Kategorija:Dobitnici nagrade Andrija Buvina Kategorija:Nositelji Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića