mini|260px|right|Iz grafikona se vidi da su prilozi kad, gdje i kako među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su uglavnom nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilažu ispred glagola, Koriste se i za izražavanje pitanja. a mogu uvoditi i odnosne ili relativne rečenice. U takvim rečenicama uvijek su zamjenjivi zamjeničkim relativizatorom koji. Zato ih se naziva i priložnim relativnim zamjenicama. Neki lingvisti ih nazivaju i zamjeničkim prilozima.
Ne slažu se svi jezikoslovci o obuhvatu pojma priloga. Težak i Babić za njih uzimaju nepromjenjive riječi koje se najčešće dodaju glagolima za označavanje mjesta (ovdje), vremena (nikada), namjere (uzalud), načina (onako), uzroka (zato) i količine (malo) radnje, no tvrde i da se mogu dodati pridjevima (prilično dobar), prilozima (malo prije) i imenicama (nekoliko dječaka).
Vremenski prilozi Pitanja: kada? otkada? dokada?
kada? danas, večeras, noćas, jučer, sinoć, preksinoć, danas, sutra, preksutra, ljetos, proljetos, jesenas, zimus, proljeti, ljeti, jeseni, zimi, nadlani, preklani, obdan, obnoć, odmah, smjesta, sada, tada, onda, ikada, bilo kada, nikada, nekada, ponekad, katkad, uvijek, svagda, često, rijetko, rano, kasno, prije, poslije, potom, nedavno, skoro, uskoro, napokon... otkada? odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena... dokada? dosad, dotad, dogodine, dovečer...
Mjesni prilozi Grupa mjesnih zamjeničkih priloga koji primarno označavaju statičnost rabi se mnogo češće od grupa koje primarno označavaju dinamičnost, a daleko je najučestaliji prilog tu.
Odgovaraju na pitanja: gdje? kamo? kuda? odakle? dokle? otkuda? dokud? gdje? ovdje, tu, ondje, negdje, igdje, nigdje, onegdje, gore, dolje, unutra, vani, sprijeda, straga... kamo? ovamo, onamo, tamo, nekamo, nikamo, ikamo, naprijed, natrag... kuda? ovuda, onuda, tuda, nikuda, nekuda, ikuda, kojekuda... otkuda? odakle? odavde, otud, odatle, odonud, niotkuda, odozgo, odozdo, odostraga, izdaleka, izvana, izbliza... dokle? dokud? donekle, dovle, dotle, donle
Načinski prilozi Pitanje: kako? kako? onako, ovako, tako, slučajno
Uzročni prilozi Pitanja: zašto? zbog čega? zašto? zbog čega? zato, stoga
Posljedični prilozi Pitanja: s kojom posljedicom/ishodom? s kojom posljedicom? uzalud, uzaman, utaman
Količinski prilozi Pitanja: koliko? koliko puta? koliko? ovoliko, toliko, onoliko, nekoliko, malo, premalo, više, previše, prekoviše, najviše, ponajviše, manje, najmanje, ponajmanje, dosta, odveć, opet, još, sasvim, potpuno, previše koliko puta? jedanput, dvaput, triput, stoput
Izvori
Vanjske poveznice Priložne oznake u novijim hrvatskim priručnicima
Kategorija: Vrste riječi