mini|desno|300px|Plamenik s acetilenom i kisikom primjenjuje se za rezanje čeličnih cijevi Proces adijabatskog izgaranja podrazumijeva odsutnost bilo kakvih gubitaka topline u okolinu. Prema tome, sva se toplina izgaranja troši na zagrijavanje produkata izgaranja. Temperatura koju bi plinovi tada imali, naziva se adijabatska temperatura izgaranja.
Kod procesa izgaranja, postoje dvije vrste adijabatske temperature izgaranja, ovisno o tome kako je proces završen, s konstantnim obujmom i s konstantnim tlakom.
Adijabatska temperatura izgaranja s konstantnim obujmom je temperatura koja je rezultat potpunog izgaranja, koja se pojavljuje bez ikakvog rada, prijenosa topline, te mijenjanja kinetičke i potencijalne energije.
Adijabatska temperatura izgaranja s konstantnim tlakom, je temperatura koja je rezultat potpunog izgaranja, koja se pojavljuje bez prijenosa topline, te mijenjanja kinetičke i potencijalne energije. Ova je temperature niža od temperature u procesu s konstantnim obujmom, zato što se jedan dio energije troši na promjenu obujma (obavlja rad).
Pogrešno se misli da je adijabatska temperatura izgaranja maksimalna temperatura koja se može dobiti od danih kemijskih tvari, zato što prijenos topline između elemenata i nepotpuno izgaranje, smanjuje temperaturu izgaranja. Pokazalo se da neka goriva bogata acetilenom i metanom, mogu premašiti adijabatsku temperaturu izgaranja za par stotina ºC.
Uobičajeni plameni U svakodnevnom životu, većina izgaranja odnosi se na organske tvari, kao što su drvo, vosak, mast, propan ili benzin. Adijabatska temperatura izgaranja s konstantnim tlakom takvih tvari je u uskom području oko 1950 °C. To je zato što je to stehiometrijski sličan postupak: izgaranje organskih tvari s n ugljika, uključuje razbijanje približno 2n C-H veza, n C-C veza i 1,5n O2 veza, da bi se dobilo otprilike n CO2 molekula i n H2O molekula.
Uobičajene temperature plamena Kod standardnog tlaka 1 bar i temperature 20 °C, tablica pokazuje adijabatske temperature izgaranja za razne plinove s konstantnim tlakom. Vrijednosti se odnose za stehiometrijski odnos goriva i oksidansa φ = 1.
+ Adijabatska temperatura izgaranja s konstantnim tlakom za uobičajene plinove/materijale Gorivo Oksidans (°C) (°F) Acetilen (C2H2) zrak 2500 4532 Acetilen (C2H2) kisik 3480 6296 Butan (C4H10) zrak 1970 3578 Cianogen (C2N2) kisik 4525 8177 Dicianoacetilen (C4N2) kisik 4990 9010 Etan (C2H6) zrak 1955 3551 Vodik (H2) zrak 2210 4010 Vodik (H2) kisik 3200 5792 "Flame temperatures" Metan (CH4) zrak 1950 3542 Zemni plin zrak 1960 3562 "North American Combustion Handbook", Volume 1, 3rd edition, North American Mfg Co., 1986. Propan (C3H8) zrak 1980 3596 Propan (C3H8) kisik 2526 4579 MAPP plin Metilacetilen (C3H4) zrak 2010 3650 MAPP plin Metilacetilen (C3H4) kisik 2927 5301 Drvo zrak 1980 3596 Petrolej zrak 2093 Power Point Presentation: "Flame Temperature", Hsin Chu, Department of Environmental Engineering, National Cheng Kung University, Tajvan 3801 Lagano loživo ulje zrak 2104 3820 Srednje loživo ulje zrak 2101 3815 Teško loživo ulje zrak 2102 3817 Bitumenski ugljen zrak 2172 3943 Antracit zrak 2180 3957 Antracit kisik ≈2900 ≈5255
Izvori
Kategorija:Gorenje Kategorija:Temperatura