Ovo tisućljeće označava početak mezolita, što je prvi dio epohe Holocen. Svjetska populacija je bila vjerojatno ispod 5 milijuna ljudi, uglavnom u lovačko-sakupljačkim zajednicama, rasutim po svim kontinentima osim Antarktika. Lončarstvo, a s njim vjerojatno i kuhanje, je nezavisno razvijeno u Japanu i sjevernoj Africi. Poljoprivreda je počela razvijati, ali nije postala široko rasprostranjena ili dominantna narednih 2.000 godina. Virm glacijal je završio, i počeo je interglacijal, koji i danas traje, što je omogućilo ponovno naseljavanje sjevernih područja.
Promjena okoline
Oko 8000. pr. Kr.:
Beringovo more: Beringov kopneni most između Sibira i Sjeverne Amerike prekriven vodom. Svijet: Razine vode se naglo diže, a u unutrašnjosti izbijaju masovne poplave zbog topljenja ledenjaka.
Glavni događaji i razvoji
Oko 10.000 godina pr. Kr.: Početak mezolitskog ili epipaleolitskog vremenskog razdoblja, što predstavlja prvi dio holocenske epohe. Bubalus period u Sahari Europa: Pripadnici Azilijanskog (kultura bojenih oblutka) naroda žive u Španjolskoj, Francuskoj, Švicarskoj, Belgiji i Škotskoj. Europa: Saami se nastanjuju u Skandinaviji i počinju se miješati s narodima koji su već živjeli u Norveškoj, Finskoj, Švedskoj i Rusiji. Europa: Magdalenijanska kultura cvate i stvara pećinske slike u Francuskoj. Norveška: Prvi tragovi ljudskog stanovništva u Randabergu. Azija: Špilje u blizini Kaspijskog mora upotrebljavaju se kao ljudska staništa. Japan: Jomonski ljudi bave se lončarstvom, love ribu, životinje, prikupljaju lješnjake, orahe i jestivo sjemenje. Postoji oko 10.000 poznatih nalazišta. Mezopotamija: Tri ili više jezičnih skupina, uključujući sumerski i semitske narode dijele isti politički i kulturni način života. Sjeverna Amerika: Paleoindijanska društva lovaca-skupljača žive kao nomadi. Sjeverna Amerika: Blackwater Draw se stvara u Novom Meksiku, što svjedoči o ljudskoj aktivnosti. Sjeverna Amerika: Folsomski narod cvjeta na jugozapadu današnjih SAD. Sjeverna Amerika: Osnovano naselje na nalazištu Nanu u Haida Gwaiiju u današnjoj Britanskoj Kolumbiji, što predstavlja najstarije trajno naseljeno područje današnje Kanade. Sjeverna Amerika: Canis dirus, Smilodon, Divovski dabar, Kopneni tipavac, mamut i američki lav izumiru. Sjeverna Amerika: Long Island postaje otok nakon što voda prodire preko zapadnog ruba do unutarnjeg jezera. Homo floresiensis, posljednji čovjekov bliski srodnik, izumire. Australija (kontinent): Ljudi migriraju na australski kontinent. Ovo su predci današnjih australskih Aboridžina.
Oko 9700. pr. Kr.: Stvara se jezero Agassiz. Oko 9500. pr. Kr.: Stvoreno jezero Ancylus, dio današnjeg Baltičkog mora. Oko 9000. pr. Kr.: Bliski Istok: Prve kamene građevine postavljene su kod Jerihona. 9560. pr. Kr.: Ako se Platon shvati doslovno (pod pretpostavkom da je njegova tvrdnja o 9000 godina prije 560. godine pr. Kr. bila točna), grad-država Atlantida potonula je u ocean. Izumi i otkrića
Pripitomljen pas. Egipat: Rane oštrice srpova i mlinova nestaju, te su zamijeneni kamenim oruđem za lov, ribolov i skupljanje. Koreja: Pojavljuju se prve posude, vjerojatno povezane s prvim sjedilačkim poljoprivrednim zajednicama. Perzija: Pripitomljena koza. Mezopotamija: Ljudi počinju prikupljati divlju pšenicu i ječam kako bi fermentiralo prvo pivo.
Vanjske poveznice