thumb|250px|Muslimani u iščekivanju vremena za prekidanje posta i iftara u Kairu, Egipat Post u islamu (arap. صوم - saum, što znači "odricanje") predstavlja potpuno odricanje od hrane, pića, pušenja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali i nedoličnog govora i ponašanja od zore do zalaska sunca, u ime Alaha (Boga). Post u toku devetog mjeseca islamskog kalendara, Ramadana ili Ramazana, koji traje trideset ili dvadesetdevet dana, je obavezan za sve fizički i psihički zdrave i punoljetne muslimane i muslimanke (u islamu se pod punoljetstvom podrazumijeva pubertet). To je treći stup islama. Postoje dva obroka u Ramazanu, sehur (lakši obrok prije početka posta) i iftar (obilniji obrok nakon završetka posta). Post se započinje i prekida prigodnim molitvama, najčešće uz vodu i datulje, slijedeći praksu (sunnet) Poslanika Muhameda.
Post u Kuranu
Post u mjesecu Ramazanu je strogo naređen svim muslimanima koji za njega ispunjavaju uvjete 2. godine po Hidžri (623. godine), u sljedećim Kuranskim ajetima: "O vjernici, naređuje vam se post, kao što je bio naređen i onima prije vas, da bi ste bili Alahu (Bogu) pokorni. To je određeni broj dana. Onaj od vas tko bude bolestan ili na putu, naknadno će postiti one dane koje nije postio. Oni koji ne mogu podnijeti teret posta, otkupit će ga tako što će (za svaki dan koji nisu postili) nahraniti jednog siromaha. Tko od srca bude htio dobro činiti, njemu će i dobro biti. A da postite - to će za vas bolje biti, samo da znate." (El-Bekare, 183-184.) Post se, kao Bogu vrlo drago djelo, spominje na još nekoliko mjesta u Kuranu. Post traje od izlaska sunca do zalaska sunca.
Vrste posta u islamu Prema šerijatskom sistemu reguliranja obaveza i zabrana, sljedeće su vrste posta: Farz post je obavezni post. To je ramazanski post i svaki post iskupljenja (za namjerno i nenamjerno propuštene dane ramazanskog posta, za lažnu zakletvu) - kefaret i kada post. Također, zavjetni post (menzur) je farz prema većini islamskih učenjaka. Vadžib post je post čija je obveznost za stupanj niža od farza. To je post iskupljenja za pokvareni dragovoljni (nafila) post i zavjetni post. Sunnet post je post koji je Poslanik Muhamed uvijek izvršavao. To je post na blagdan Dan Ašure zajedno s danom prije ili poslije ovog blagdana (10. mjeseca Muharrema zajedno s 9. ili 11.). Ovaj post je bio jedini obavezan (farz) za muslimane, dok nije objavljen ramazanski post. Od tada je ovaj post sunnet. Mustehab post je post koji je lijepo prakticirati. To je post po tri dana svakog mjeseca islamskog kalendara, osobito ako se poste tzv. "bijeli dani" - 13., 14. i 15. svakog mjeseca. Mustehab je i post ponedjeljkom i četvrtkom svakog tjedna, kao blagoslovljenim danima, kao i tzv. "Davudov post", kada se tokom cijele godine jedan dan posti, a drugi ne. Nafila post je dragovoljni post svakim danom osim gore navedenih, i za koji se zna da nije mekruh. Mekruh post je post koji je pokuđen, nepoželjan i ne smije biti navikom vjernika. To je post samo na Dan Ašure, bez dane prije ili poslije, postiti prvi dan Ramazanskog bajrama (1. dan mjeseca Ševvala) i sva četiri dana Kurban bajrama (10., 11., 12. i 13. mjeseca Zul-hidže.) Mekruh je i postiti samo petak, samo subotu ili samo onaj dan koji poste i pripadnici drugih vjera, bez dana prije ili poslije. Također mekruh je postiti uzastopno dva dana i dvije noći (više od 48 sati), te postiti cijeli život. Haram post je zabranjeni post. To je post žene koja ima mjesečnicu (hajz) i postporođajno krvarenje (nihfas). Žene u ovim stanjima ne smiju postiti, klanjati niti činiti bilo kakva bogoštovna djela, kao ni doticati Kuran niti ići u džamiju.
Post koji je dozvoljen (halal) izvršavati u islamu, odnosno koji nije mekruh (nepoželjan) ili haram (zabranjen), dijeli se na dvije vrste: obavezni (farz) post i dragovoljni (nafila) post kojeg je lijepo prakticirati, a ima ga više vrsta.
Obavezni post Obavezni post je onaj kojeg su dužni izvršavati svi fizički i mentalno zdravi i po islamu punoljetni (dakle spolno zreli) muslimani i muslimanke. To je post u mjesecu ramazanu, post iskupljenja i zavjetni post. thumb|250px|Mjesec mlađak pri zalasku sunca u Manami, Bahrein, znak je početka mjeseca ramazana Ramazanski post Ramazanski post je muslimanima postao obavezom 2. godine nakon Hidžre, što znači da je Poslanik Muhamed postio 9 ramazana. Imam Šafi smatra da je upravo ramazanski post prvi obavezni post muslimanima. Međutim, Imam Ebu Hanife smatra da je prvi post obavezan muslimanima onaj na Dan Ašure, 10. muharrema, ali da je on derogiran objavom ramazanskog posta, pa je postao sunnet. Ramazan je poseban mjesec u islamu, a vjeruje se da dobra djela učinjena u njemu bivaju 10, 100, pa čak i 700 puta više nagrađena nego u ostalim danima u godini. Ramazan je i mjesec u kome je počela objava Kurana od Boga Poslaniku Muhamedu, preko pouzdanog anđela Džibrila (Gabrijela). To je mjesec u kome se vjernici činjenjem dobrih djela i strpljivim podnošenjem islamskog posta nadaju Božjoj milosti, oprostu i vrhovnoj nagradi – Džennetu (Raju), koji ima poseban predio nazvan Rejjan, koji je namijenjen isključivo postačima. Vjeruje se da su šejtani (đavli) u ovom mjesecu okovani kako ne bi mogli pristupiti vjernicima. Veliki broj hadisa Poslanik Muhameda, različite vjerodostojnosti, govore o blagodatima ovog najsvetijeg mjeseca.
Post iskupljenja Post iskupljenja je post koji su obavezni postiti svi oni koji su namjerno (bez opravdanog razloga) ili nenamjerno (s opravdanim razlogom) pokvarili ili propustili svoj ramazanski post, a dijeli se u dvije grupe: kefaret i kada post.Muminhodžić, Redžep, "Ta'limu-l-islam", XVI izdanjr, Sarajevo, 2001., str.134-135., Kefaret: osobe koje su namjerno, bez oparvdanja, prekinuli ili propustili ramazanski post, post iskupljenja iznosi 60 dana uzastopno i dan koji je propušten, tako za svaki dan. Ovakva stroga kazna za namjerno prekidanje ili propuštanje posta vjernicimima treba biti poticaj da se to ne usuđuju činiti. Za post koji je namjerno prekinut spolnim odnosom potrebno je kao iskupljenje podijeliti i nešto milostinje. Kada: osobe koje su nenamjerno, iz opravdanih razloga, propustili ramazanski post (bolesnik, putnik, fizički radnik, žena koja ima mjesečnicu, trudnica i sl.) post iskupljenja iznosi dan za dan, dakle onoliko dana koliko je propušteno treba postiti čim se pruži prilika.
Oni koji nisu u stanju postiti post isupljenja u cijelosti ili nikako, mogu za svaki dan koji nisu u stanju postiti platiti jednodnevnu hranu siromahu (fidja). Mogu tako hraniti jednog siromaha 60 dana, ili nahraniti 60 siromaha.
Zavjetni post Zavjetni post je post koji se neko Bogu zavjetuje da će postiti ako mu On pomogne ili ispuni neku želju. Tako je student koji se zavjetuje da će tjedan dana postiti ako položi ispit te dane dužan i postiti.
Dragovoljni post Dragovoljni post je svaki post koji se prakticira izvan mjeseca ramazana, kao bi vjernik zadobio Božji oprost, milost i veću nagradu. Postoji više vrsta dragovoljnog posta, koji se smatra Bogu vrlo ugodnim djelom.
Post u mjesecu muharemu Muharem je prvi mjesec islamskog kalendara, i jedan je od četiri sveta mjeseca, zajedno s redžebom, zul-kade i zul-hidže (u kojima je također preporučeno postiti). Uz to, u mjesecu muharemu se nalazi i blagdan Dan Ašure (Jevmu 'Ašura), 10. Muharema, tako da je post u ovom mjesecu bolji od posta u svakom drugom mjesecu, osim ramazana. Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik Muhamed rekao: „Najbolji post nakon ramazana, je post u Alahovom mjesecu muharemu, a najbolji namaz nakon obaveznog, je noćni namaz!“
Post na Dan Ašure (10. muharema) Poznato je da je Poslanik Muhamed Dan Ašure postio i prije svog vjerovjesništva, slijedeći u tome svoj narod, jer je bio običaj Arapa da poste taj dan. Nakon Hidžre, on je ovaj post na ovaj dan naredio svim vjernicima. Tako je post na ovaj blagdan bio obavezan dok nije propisan ramazanski post, nakon čega je postao dragovoljni (nafila) post i sunnet. O tome Muhamedova žena Aiša kaže: “Dan Ašure je bio dan koji su pripadnici plemena Kurejš (kome je pripadao i sam Muhamed) postile u doba džahilijjeta (neznanja), a postio ga je i Alahov Poslanik. Kada je preselio u Medinu, on ga je i dalje postio, a naredio je i drugima da ga poste. Kada je propisan ramazanski post, onda je on postao obavezan, a post na Dan Ašure je ostavljen na volju vjernicima, pa tko je htio postio ga je, a tko je htio izostavljao ga je.“
Et-Tirmizi navodi da su brojni ashabi (Muhamedovi prijatelji), među kojima su Ali, Muhamed ibn Sajfi, Seleme ibn el-Ekve, Abdulah bn Abas, Abdulah ibn ez-Zubejr i drugi,tvrdili da je Poslanik podsticao ljude da poste ovaj dan, rekavši: „S njime (Danom Ašure) Uzvišeni Bog briše prošlu godinu (grijehe)!“
Poslanik Muhamed je postio samo 10. muharema, kao Dan Ašure, sve dok nije sazanao da ga poste i Židovi, pa je rekao da će iduće godine, ako ju doživi, postiti i deveti dan. Zato je Ibn Abas rekao: „Postite deveti i deseti dan i tako se razlikujte od Židova!“ Ali Nasif smatra da je nabolje i najsigurnije postiti 9., 10. i 11. muharema.
Post u mjesecu šabanu Poslanik Muhamed,neka je mir i spas Božji na njega,je nakon ramazana najviše postio u mjesecu šabanu, 8. mjesecu islamskog kalendara. Post u ovom mjesecu je vrlo prikladan kao priprema za post u ramazanu, 9. mjesecu, koji dolazi nakon njega. Poslanikova žena Ajša je o njegovom postu u mjesecu šabanu rekla: “Poslanik, neka je mir i spas Božji na njega, bi toliko postio da bismo pomislili da nikako neće prestati, a toliko se opet ustezao od posta da bismo pomislili da nikako neće postiti. Nisam primijetila da je postio ijedan cijeli mjesec, osim ramazana. Od drugih mjeseci najviše je postio u mjesecu šabanu!"
Dakle, vjernik u ovom mjesecu može postiti koliko želi, pa čak i cijeli mjesec, no savjetuje se da se ne posti dan ili dva prije početka mjeseca ramazana, kako bi se razdvojio dragovoljni od obaveznog posta.
Post šest dana mjeseca ševala Ševal je 10. mjesec islamskog kalendara koji dolazi nakon ramazana (9. mjeseca), i u njemu je preporučen post u trajanju od 6 dana. Kako se vjeruje da Bog dobra djela (dakle i post) u ramazanu i ševalu nagrađuje desetorotruko, mjesec dana ramazanskog posta vrijedi kao 300 dana, a kada mu se doda 6 dana posta u ševalu, koji vrijedi kao 60 dana, dobije se 360 dana, koliko ih ima jedna godina islamskog kalendara (355 dana). Dakle, post u mjesecu ramazanu i 6 dana u ševalu vrijedi kao post cijele jedne godine, što prenosi i Ebu Ejub el-Ensari, koji kaže da je Muhamed rekao: „Tko posti ramazan i šest dana ševala, kao da je postio cijelu godinu!“ Ovo je najčešće prakticirani dragovoljni post.
Iako Ibn el-Mubarek preferira post s početka mjeseca, dozvoljeno ga je postiti bilo kojem dijelu mjeseca. Također, iako se smatra da je bolje postiti 6. dana uzastopno, može se postiti i razdvojeno.
Post na Dan Arefata thumb|250px|Dan Arefata, hodočasnici na visoravni Dan Arefata je sveti dan u kojem se hodočasnici na hadžu uspinju na visoravan Arefat nedaleko od Meke i tamo borave jedan dan. Ovaj dan je stoga blagoslovljen i preporučen je post u njemu, ali samo za one koji taj dan ne borave na Arefatu, dakle one koji nisu hodočasnici. Hodočasnici ovaj dan neće postiti.
Vrijednost ovog posta je posebna, o čemu Ebu Katade el-Ensari prenosi od Poslanika Muhameda da je rekao: „On (post na Dan Arefata) iskupljuje grijehe iz prošle godine, te za ostatak dotične godine.“ Dakle, ovaj post je vrjedniji od posta na Dan Ašure.
Post ponedjeljkom i četvrtkom Poslanik Muhamed je često postio određene dane u tjednu. Obično su to bili ponedjeljak i četvrtak. Predaje govore i o njegovom postu srijedom i četvrtkom, kao i da je jedan mjesec postio subotom, nedjeljom i ponedjeljkom, a drugi utorkom, srijedom i četvrtkom,zatim o njegovom post petkom. Zato islamski učenjak Et-Tibi navodi da je Poslanik zapravo postio sve dane u tjednu, ne uzastopno, već bi jedan mjesec postio jedne, a drugi druge.