Morfološke jezične posebnosti kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika možemo podijeliti na posebnosti vezane za pojedine deklinacijske obrasce: ČŠ (za neživo): N jd. muškoga roda = A jd. muškoga roda (za živo): A jd. muškoga roda = G jd. muškoga roda BITNO! K (za živo i neživo): A jd. muškoga roda = G jd. muškoga roda (npr. pojti za muž)
Ostale morfološke posebnosti generalno gubljenje vokativa; nema aorista ni imperfekta; uz brojeve od 2 do 4 koriste oblike za množinu: dva stoli, tri stoli; sinkretizam u D, L i I mn.
Tvorba komparativa pitanje elementa /š/ u tvorbi komparativa; u kajkavskom narječju svaki komparativ ima u sebi /š/: dalši, dugši, širši; Može se pojaviti i oblik s /-ejši/ (/-eši/): bogatejši/bogateši, debelejši/debeleši;
Tvorba futura futur 1. se u ishodišnom jeziku tvorio od infinitiva kojemu se dodavao prezent jednoga od pomoćnih glagola (byti, hotĕti, načęty, imĕti): npr. imamƒ hvaliti; futur 2. se tvorio od participa kojemu se dodavao trenutni prezent pomoćnoga glagola byti: npr. bǫdǫ hvalilƒ; u kajkavskom narječju futur 1. i 2. iskazuju se jednim složenim oblikom po paradigmi futura 2. (buju, bodo, bojo došli) ili prostim oblikom (zutra dojdeju/dojdo); N jd. srednjega roda sve imenice srednjega roda u kajkavskom narječju imaju dočetak /e/: čele, rebre, sele; (pojava se širi i na pridjeve: male sele te na priloge: pomale, potihe)
Razlikovanje infinitiva i supina u ishodišnom jeziku razlikovanje infinitiva i supina; morfološko i funkcionalno razlikovanje: morfološko: infinitiv: nastavak -ti; supin: nastavak -tƒ; funkcionalno: supin se dodavao samo glagolima sa semantikom kretanja; danas u štokavskom i čakavskom narječju supin se prestao upotrebljavati (infinitiv ostaje bez opozicije); česte apokope; u kajkavskom narječju sačuvana je razlika između infinitiva i supina (morfološka i funkcionalna): nemrem spati // dem spat
Vanjske poveznice Morfološke posebnosti kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika.
Kategorija:Kajkavsko narječje