Srednjoškolsko igralište u Zagrebu, nekadašnja Elipsa, smješteno je između Klaićeve ulice na sjeveru i Ulice Izidora Kršnjavoga na jugu, te između Rooseveltovog trga na istoku i Kačićeve ulice na zapadu. Postoji od 1891. godine kada je Hrvatski klub biciklista „Sokol“ izgradio prvo biciklističko trkalište u Zagrebu. Preuređivano nekoliko puta, današnji izgled ima od 1935. godine.
Povijest Biciklističko trkalište i Elipsa Na mjestu današnjeg igrališta prethodno se nalazilo biciklističko trkalište (velodrom) Hrvatskog kluba biciklista Sokol.Ariana Štulhofer, Iva Muraj, Srednjoškolsko igralište u Zagrebu, Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 11 No. 2(26), 2003., str. 126. Bilo je to prvo biciklističko igralište u Hrvatskoj.Biciklizam, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 6. veljače 2026. Izgrađeno 1891., napušteno je 1895. zbog gradnje zgrade na Trgu Khuen-Héderváryja (današnjem Rooseveltovom trgu) u kojoj su se nalazile Donjogradska gimnazija, Trgovačka akademija i Velika gimnazija.Vladimir Janković, Od zagrebačke »Elipse« do »Srednjoškolskog igrališta«, Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2470. Pokraj te zgrade nalazilo se prvo gimnazijsko igralište. Bilo je eliptičnog oblika po uzoru na eliptično igralište u njemačkom gradu Görlitz.Ariana Štulhofer, Iva Muraj, Srednjoškolsko igralište u Zagrebu, Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 11 No. 2(26), 2003., str. 129. U Görlitzu je Franjo Bučar pohađao sportski tečaj. Zbog njenog oblika nogometaši nisu mogli izvoditi kornere niti su mogli igrati na krilnim pozicijama. Potkraj stoljeća u sklopu igrališta napravljeno je jedno od prvih zagrebačkih teniskih igrališta. Igralište je također imalo atletsku stazu i igralište za kriket.
Prilikom završetka prvog Bučarovog tečaja za učitelje gimnastike (1894. – 1896.) i održavanja prvih modernih olimpijskih igri koje su održane u Ateni 1896. bez prisustva hrvatskih sportaša, iako su na njima nastupili austrijski i ugarski sportaši, Bučar je na Elipsi u ožujku 1896. organizirao sportske igre po uzoru na predstojeće prve olimpijske igre.
1200 srednjoškolaca predvođeno Bučarom održalo je 1905. prvu hrvatsku srednjoškolsku gimnastičku svečanost pred prisustvom 4000 gledatelja.
Do 1908. granicu između igrališta i Ciglane činio je potok Kraljevec.Ariana Štulhofer, Iva Muraj, Srednjoškolsko igralište u Zagrebu, Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 11 No. 2(26), 2003., str. 130. On je te godine prekriven, a nogometno igralište, tada jedino uz HAŠK-ovo na Tuškancu, preoblikovano je iz elipse u paralelogram.Hrvatski športski list, 1. lipnja 1908., br. 1., str. 2.
Tijekom Prvog svjetskog rata na igralištu su sagrađene drvene barake za izbjeglice iz Istre.
Nogomet HAŠK-u je 12. rujna 1905. dozvoljeno korištenje Elipse. Nedugo zatim Elipsa je postala i igralište Academije.Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 238. Ta dva kluba bili su drugi i treći najstariji zagrebački klub. Osnovani su 1903., uz najstariji zagrebački klub PNIŠK.Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 235–236.
Godine 1905. osnovana su dva kluba obližnjih srednjih školi: Hrvatski srednjoškolski športski klub Arx, klub realaca, i Hrvatski srednjoškolski športski klub X, klub gimnazijalaca. Njihovi igrači s nogometom su se upoznali na treninzima HAŠK-a i Academije.Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2732.Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 239. Nakon međusobne utakmice Arx i X ujedinili su se u srpnju 1906. u Hrvatski športski klub 11 Zagreb, a 10. listopada osnovali su službeni klub zvan Prvi srednjoškolski športski klub Concordia u praonici rublja koja se nalazila odmah pokraj igrališta na današnjoj adresi Ulica Vjekoslava Klaića 12.Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2733. Concordia je na Elipsi igrala sve do 1912. kada joj je zabranjeno igranje jer je prestala biti klub srednjoškolaca.Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2737.
Na Elipsi je 1906. počeo djelovati prvi koprivnički nogometni klub, prije nego što se iduće godine preselio u Koprivnicu.Milan Graf, Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici, Povijest sporta, lipanj 1975., br. 22., str. 1978. Iz tog se kluba 1911. izdvojio novi klub zvan HŠK Slaven.Milan Graf, Počeci sportske djelatnosti u Koprivnici, Povijest sporta, lipanj 1975., br. 22., str. 1980.
Srednjoškolci obližnjih školi činili su juniore HAŠK-a te su trenirali na svom školskom igralištu Elipsi. Academijina juniorska sekcija osnovana je 1907. te su je činili srednjoškolci Gornjogradske gimnazije koji nisu imali svoje igralište, stoga su trenirali na Elipsi uz juniore HAŠK-a.Milivoj Radović, Prilog poznavanju osnivanja i rada HAK »Styx« i »Academia« 1904 — 1909., Povijest sporta, ožujak 1980., br. 42., str. 36.
Na Elipsi je također igrao kratkotrajni klub Oxford.Bogdan Cuvaj, Nogometni i sportski klub Oxford u Zagrebu 1909 — 1910., Povijest sporta, lipanj 1978., br. 32., str. 3034.
HAŠK je prvi put protiv neke strane momčadi igrao 16. svibnja 1909. na Elipsi i to protiv BEAC-a iz Budimpešte koji je pobijeđen rezultatom 3:0.Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 242. Concordijin prvi međunarodni nastup također je održan na Elipsi i to 7. svibnja 1910. kada je dobila Sturm Graz 4:2.Bogdan Cuvaj, Hrvatski športski klub Concordia u Zagrebu 1906 — 1919., Povijest sporta, lipanj 1977., br. 31., str. 2744.Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 244.
HAŠK je na Elipsi 16. i 17. travnja 1911. izgubio 0:8 i 1:7 od Češke. Reprezentacija Češke je tako postala prva nogometna reprezentacija koja je gostovala u Hrvatskoj.Hrvoje Macanović, Nogometna reprezentacija Hrvatske u Pragu 1907. godine, Povijest sporta, srpanj 1970., br. 2., str. 146.Franjo Frntić, Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine, Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 311–312.
Građanski je prvu utakmicu u povijesti odigrao 21. svibnja 1911. na Elipsi protiv rezervne momčadi HAŠK-a od koje je izgubio 1:5.Bogdan Cuvaj, Prvi hrvatski građanski športski klub u Zagrebu 1911—1915., Povijest sporta, ožujak 1976., br. 25., str. 2212.
Protiv HAŠK-a je na Elipsi 11. i 12. lipnja 1911. svoje prve dvije utakmice odigrala srpska reprezentacija, sastavljena od igrača koji su donedavno igrali za Srpski mač. HAŠK je pobijedio 8:0 i 6:0. Srpski igrači osnovali su 6. srpnja BSK.Davor Kovačić, Nogomet kao sredstvo nacionalne identifikacije Hrvata u Kraljevini SHS-u/Jugoslaviji i socijalističkoj Jugoslaviji, Diacovensia : teološki prilozi, Vol. 28 No. 4, 2020., str. 551.Franjo Frntić, Susreti nogometnih reprezentacija Češke i Kraljevine Srbije u Zagrebu s hrvatskim nogometašima 1911. godine, Povijest sporta, prosinac 1980., br. 45., str. 312.Novosti, 11. lipnja 1911., god. V., br. 158., str. 3.
Preselivši se na Maksimir, HAŠK je 1912. napustio Elipsu.Bogdan Cuvaj, Hrvatski akademski športski klub (HAŠK) Zagreb, Povijest sporta, rujan 1982., br. 52., str. 250.
Srednjoškolsko igralište Godine 1930. donesena je odluka o uklanjanju baraka te renovaciji igrališta. Stanovnici baraka preseljeni su na Ciglanu.Ariana Štulhofer, Iva Muraj, Srednjoškolsko igralište u Zagrebu, Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 11 No. 2(26), 2003., str. 132. Renovacija igrališta započeta je 1933.Vladimir Janković, Od zagrebačke »Elipse« do »Srednjoškolskog igrališta«, Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2471. Napravljeno je rukometno igralište okruženo atletskim trkalištem, četiri zaletišta za skokove (dva u dalj, dva u vis), dva nasipa za gledatelje, od kojih je jedan za stajanje, a na drugom drvena klupa za 600 do 1000 gledatelja.Vladimir Janković, Od zagrebačke »Elipse« do »Srednjoškolskog igrališta«, Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2472.Ariana Štulhofer, Iva Muraj, Srednjoškolsko igralište u Zagrebu, Prostor : znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam, Vol. 11 No. 2(26), 2003., str. 133. Također je napravljeno jedno manje igralište, košarkaško igralište, odbojkaško igralište, pomoćno vježbalište te gimnastička dvorana uz koju se nalaze dva teniska igrališta. Čitavo srednjoškolsko igralište okruženo je drvenom ogradom. Renovacija je trajala do svibnja 1935.
Srednjoškolsko igralište svečano je otvoreno 1. i 2. lipnja 1935. pred više tisuća gledatelja. Igralište je otvorio Marko Kostrenčić, ban Savske banovine.Vladimir Janković, Od zagrebačke »Elipse« do »Srednjoškolskog igrališta«, Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2473. U sklopu otvorenja održan je gimnastički nastup, predstavljena je tada rijetko poznata košarka, izvedena su kola u narodnim nošnjama te je održan troboj zagrebačkih, ljubljanskih i beogradskih reprezentacija u atletici, rukometu i odbojci.Vladimir Janković, Od zagrebačke »Elipse« do »Srednjoškolskog igrališta«, Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2472–2473. Boris Hanžeković je bio najbrži u utrci na 200 m. Tijekom zime postojalo je klizalište.Vladimir Janković, Od zagrebačke »Elipse« do »Srednjoškolskog igrališta«, Povijest sporta, prosinac 1976., br. 28., str. 2474.
Tijekom 21. stoljeća višestruko je trebala biti sagrađena podzemna garaža.Sandra Golemac, Igralište u Klaićevoj čeka obnovu zbog podzemnih garaža, Večernji list, objavljeno 3. prosinca 2013., pristupljeno 6. veljače 2026.B. L., Zagreb pokreće investiciju: Gradit će se velika javna garaža na tri etaže, Dnevno.hr, objavljeno 28. veljače 2024., pristupljeno 6. veljače 2026. Na sjeveroistočnoj strani igrališta, pokraj zgrade V. gimnazije, postavljena je 2001. spomen-ploča Concordiji prilikom 95. godišnjice osnutka kluba.
Izvori
Vanjske poveznice Pravila Hrvatskoga kluba biciklista "Sokol" u Zagrebu., Zagreb, 1894. Franjo Bučar, Izvještaj tečaja za učitelje gimnastike u Zagrebu (od 1. listopada 1894. do 1. travnja 1896.), Zagreb, 1896. Slike baraka iz 1931.
Kategorija:Povijest Zagreba Kategorija:Športski objekti u Zagrebu Kategorija:Biciklizam u Hrvatskoj Kategorija:Gimnastika u Hrvatskoj Kategorija:Košarka u Zagrebu Kategorija:Kriket u Hrvatskoj Kategorija:Nogometna igrališta u Zagrebu Kategorija:Odbojka u Hrvatskoj Kategorija:Rukomet u Hrvatskoj Kategorija:Tenis u Hrvatskoj