250px|desno|mini|Portret Athanasiusa Kirchera iz 1667. Athanasius Kircher (Geisa kraj Fulde, 2. svibnja 1601. - Rim, 27. studenog 1680.), njemački isusovac i znanstvenik. Bio je jedan od najsvestranijih učenjaka 17. stoljeća; bavio se geologijom, zemljopisom, astrononomijom, matematikom, lingvistikom, medicinom i glazbom, a proučavao je i drevne civilizacije, vulkane i magnetizam. Napisao je oko četrdeset djela, među kojima i enciklopediju Musurgia universalis u kojoj piše o akustici, proizvodnji zvuka i teoriji glazbe, a pripisuje mu se i više izuma (lanterna magica). Zbog njegove svestranosti smatra se polihistorom.
Životopis
Rodio se u gradiću Geisi na sjevernoj obali rijeke Rhone. Prema imenu tog područja koristio je pridjevak Bucho ili Buchonius, a kasnije često i Fuldensis (prema imenu obližnjeg gradskog središta).Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher Isusovačkom redu pristupio je 1618. godine, studirao je u Paderbornu, Kölnu i Koblenzu. Teološke studije započeo je u Mainzu, gdje je i zaređen je za svećenika 1628. godine. Studirao je i brojne jezike, među ostalim latinski, grčki, hebrejski i arapski. Od 1630. predavao je matematiku, filozofiju i istočnjačke jezike u Avignonu, a od 1634. živio je uglavnom u Rimu i predavao matematiku na Rimskom kolegiju (lat. Collegio Romano).Opća i nacionalna enciklopedija, str. 304.
U želji da sakupi znanje, putovao je po čitavoj Europi. Godine 1638. zatekao se u Napulju kada je potres uništio grad Euphemiju, što ga je navelo da izbliza prouči taj prirodni fenomen, kao i djelovanje vulkana. Desetljeće ranije, zatražio je dozvolu od nadređenih za misionarsko djelovanje u Kini, no njegova je molba odbijena što ga je veoma razočaralo.Eliksir i kamen, str. 207.
Pribavivši teleskop 1625. godine ostavio je zabilješke o astronomskim zapažanjima vezanim uz sunčeve pjege. Također, bavio se proučavanjem egipatske religije, smatrajući je izvorom svih ostalih religija i vjerovanja, a posebnu pozornost posvetio je i egipatskim hijeroglifima, iako ih nije uspio dešifrirati, ali shvatio je poveznicu između tog pisma i koptskog jezika.
Smatra ga se najvećim predstavnikom hermetizma unutar Crkve u razdoblju nakon reformacije. Jednako gorljivo kao što je proučavao znanost, bavio se alkemijom i astrologijom.
Djela
Specula Melitensis Encyclica sive syntagma novum instrumentorum physico-mathematicorum, (Messina, 1638.) Magnes sive de arte magnetica, (Rim, 1640.) Lingua ægyptiaca restituta, (Rim, 1643.) Ars magna lucis et umbræ, (Rim, 1644.) Musurgia universalis sive ars consoni et dissoni, (Rim, 1650.) Obeliscus Pamphylius, (Rim, 1650.) Itinerarium extaticum s. opificium coeleste, (Rim, 1656.) Iter extaticum secundum, mundi subterranei prodromus, (Rim, 1657.) Scrutinium physico-medicum contagiosæ luis, quæ pestis dicitur, (Rome, 1658.) Polygraphia seu artificium lingarum, quo cum omnibus totius mundi populis poterit quis correspondere, (Rim, 1663.) Mundus Subterraneus, dva sveska, (Amsterdam, 1678.)
Bilješke
Literatura
Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari grad, Zagreb, 2000. Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. X, Zagreb, 2006.
Vanjske poveznice
Catholic Encyclopedia - Athanasius Kircher Polihistor Kircher imao važnu ulogu u školovanju habsburškog arhitekta i graditelja Fischera von Erlacha
Kategorija:Njemački isusovci Kategorija:Njemački matematičari Kategorija:Njemački znanstvenici Kategorija:Njemački polihistori Kategorija:Egiptolozi Kategorija:Hermetizam Kategorija:Kombinatorika